{"id":21006102,"date":"2012-01-19T20:38:52","date_gmt":"2012-01-19T20:38:52","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21006102"},"modified":"2016-10-27T23:33:17","modified_gmt":"2016-10-27T21:33:17","slug":"studija-pokazala-ruka-u-gipsu-mijenja-mozak","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/studija-pokazala-ruka-u-gipsu-mijenja-mozak\/","title":{"rendered":"Studija pokazala: Ruka u gipsu mijenja mozak"},"content":{"rendered":"

<\/a><\/p>\n

Ljudi koji slome ruku izlo\u017eeni su promjenama u anatomiji mozga, ali i u mo\u017edanoj aktivnosti i to u roku od samo 16 dana, otkrili su \u0161vicarski znanstvenici.<\/p>\n

Iako se de\u0161njaci mogu osje\u0107ati bespomo\u0107no ako im je desna ruka u gipsu, mozak brzo reagira i ‘kompenzira gubitak’ – anatomski se prilago\u0111ava ‘situaciji’ i pove\u0107ava aktivnost druge strane tijela, pi\u0161e dnevnik.hr<\/p>\n

‘Rezultati pokazuju da se mozak brzo adaptira na potrebe za promjenama’, kazao je dr. Nicki Langer.<\/p>\n

Znanstvenici su na Odjelu za urgentnu kirurgiju i traumatologiju u Sveu\u010dili\u0161noj bolnici u Zurichu demonstrirali kako je mozak izlo\u017een zna\u010dajnim anatomskim promjenama u odre\u0111enim dijelovima kada pacijenti koriste samo lijevu ruku. To se doga\u0111a unutar 16 dana nakon ozljede.<\/p>\n

Naime, lijeva strana mozga gubi ne\u0161to na debljini a podru\u010dja na desnoj strani mozga to kompenziraju ‘rastom’. Time se vje\u0161tine poput fine motorike zna\u010dajno ‘popravljaju’ u ruci koja je zdrava a koju pacijent ina\u010de manje koristi.<\/p>\n

Za studiju koju je vodio profesor Lutz Jancke uzeto je 10 volontera – de\u0161njaka sa slomljenom desnom rukom. Svi oni su pregledani gotovo odmah nakon ozljede. S rukom u gipsu ili longeti bili su osu\u0111eni na kori\u0161tenje lijeve ruke za aktivnosti poput jedenja, pranja zubiju, pisanja i sli\u010dno.<\/p>\n

Svi oni su dva puta i\u0161li na magnetsku rezonancu mozga. Prvi put 48 sati nakon ozljede i drugi put 16 dana nakon \u0161to je ruka imobilizirana. Na osnovu nalaza MRI-a neuropsiholozi su analizirali sivu i bijelu mo\u017edanu tvar svih volontera. Izra\u010dunali su debljinu mo\u017edane kore i vrijednosti kortikospinalnog trakta te izmjerili motori\u010dke sposobnosti u lijevoj ruci.<\/p>\n

‘U kratkom vremenskom razdoblju imobilizacija desne ruke promijenila je u kojim se dijelovima mozga kontrolira osetljivost i motorika’, pojasnio je dr. Langer.<\/p>\n

Siva i bijela mo\u017edana tvar u dijelu desne polutke mozga zadu\u017eenonom za motoriku su se smanjile a pove\u0107ale su se u dijelu koji kontrolira ina\u010de inferiornu lijevu ruku.<\/p>\n

Nakon \u0161to su prou\u010dili rezultate dr. Langer je zaklju\u010dio kako ‘ozlije\u0111eni ekstremiteti trebaju biti imobilizirani \u0161to je kra\u0107e mogu\u0107e, tj. ne vi\u0161e od onoga koliko je to nu\u017eno potrebno jer imobilizacija ima negativne efekte i na mozak, tj. mo\u017edanu aktivnost i veli\u010dinu dijela mozga koji kontrolira ozlije\u0111enu ruku’.<\/p>\n

Istra\u017eiva\u010dki tim nije pratio volontere nakon \u0161to im je skinut gips, no dr. Langer ka\u017ee kako pretpostavlja da se nastale promjene traju samo dok je ruka imobilizirana i jo\u0161 kratko vrijeme nakon toga. Znanstvenici vjeruju da \u0107e rezultati ove studije biti zna\u010dajni i za lije\u010denje mo\u017edanog udara na na\u010din da se imobilizira ruka ili noga na strani tijela koja nije zahva\u0107ena, \u0161to je klju\u010dno za oporavak bolesne strane. Dr. Langer smatra da bi \u010dinjenica da se mozak toliko brzo mijenja njegove kolege lije\u010dnike trebala potaknuti da radije razmisle o ‘motivacijskim uputama’ nego da imobilizaciji kako bi sprije\u010dili daljnja o\u0161te\u0107enja mozga.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ljudi koji slome ruku izlo\u017eeni su promjenama u anatomiji mozga, ali i u mo\u017edanoj aktivnosti i to u roku od samo 16 dana, otkrili su \u0161vicarski znanstvenici. Iako se de\u0161njaci mogu osje\u0107ati bespomo\u0107no ako im je desna ruka u gipsu, mozak brzo reagira i ‘kompenzira gubitak’ – anatomski se prilago\u0111ava ‘situaciji’ i pove\u0107ava aktivnost druge […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21006103,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16366],"tags":[16493],"class_list":["post-21006102","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-neuroznanost","tag-mozak"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21006102","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21006102"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21006102\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21006103"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21006102"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21006102"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21006102"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}