![\"\"](\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2012\/01\/dnk.jpg\" "\\"dnk\\"")
<\/p>\n<\/p>\n
Autor teorije je Erik Andrulis, asistent predava\u010d molekularne biologije i mikrobiologije, medicinskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta Case Western Reserve u Clevelandu. Njegova transdisciplinarna teorija pokazuje kako objekti na koje se ina\u010de gleda kao ne\u017eive, su zapravo \u017eivi.<\/p>\n
Njezino najja\u010de oru\u017eje jest \u0161iroka mo\u0107 obja\u0161njenja, primjenjiva na svim podru\u010djima znanosti i medicine i njezin cilj jest biti katalizator nove znanstvene renesanse, prenosi Physorg.com. Rukopis Andrulisove ‘Teorije porijekla, evolucije i prirode \u017eivota’, objavljen je u \u017eurnalu Life i ne obja\u0161njava na novi na\u010din samo pojavu \u017eivota na Zemlji i u svemiru, ve\u0107 strukturu postoje\u0107ih stanica i biosfera.<\/p>\n
Povreh toga \u0161to ta teorija rje\u0161ava neke dugostoje\u0107e paradokse i zagonetke u kemiji i biologiji, ona ujedinjuje kvantnu i nebesku mehaniku. Andrulisova teorija je jednostavna, nematemati\u010dka te eksperimentalno i iskustveno dokaziva. U tom smislu, njegov portret kvantne gravitacije je radikalan.<\/p>\n
U osnovi, Andrulis tvrdi kako se sva fizi\u010dka stvarnost mo\u017ee modelirati jednim geometrijskim entitetom, koji ima karakteristike \u017eivog bi\u0107a – kru\u017enom (\u017eiro) spiralom (gyre). Njegov ‘\u017eiromodel’opisuje objekte, \u010destice, atome, kemikalije, molekule i stanice, kao kvantizirane pakete energije i materije, koji kru\u017ee izme\u0111u pobu\u0111enog i mirnog stanja oko singulariteta, koji je zapravo sredi\u0161te samog \u017eiromodela.<\/p>\n
Singularitet je sam po sebi modeliran kao kru\u017ena spirala (gyre) i u potpunosti je kompatibilna s termodinami\u010dkom i fraktalnom naravi \u017eivota. Kao primjer takvog ure\u0111enja \u017eivota, autor navodi poznatu rusku babu\u0161ku (drvenu lutku, u kojoj se nalaze sve manja i manja drvena lutka).<\/p>\n
Uklapanjem \u017eiromodela \u010dinjenicama prikupljenim tijekom znanstvene povijesti, Andrulis potvr\u0111uje postojanje predlo\u017eenih osam zakona prirode. Jedan od njih, prirodni zakon jedinstva, ka\u017ee kako su \u017eiva stanica i bilo koji dio svemira nesvodljivi. Isto tako, jedan od osam zakona prirode ka\u017ee kako atomi i kozmi\u010dke strukture imaju ista organizacijska ograni\u010denja.<\/p>\n
Jednostavnim rje\u010dnikom, to zna\u010di da se atomi u ljudskom tijelu i planetarni sustavi diljem svemira, kre\u0107u i pona\u0161aju na identi\u010dan na\u010din.<\/p>\n
‘Moderna znanost nema objedinjuju\u0107u interdisciplinarnu teoriju \u017eivota, Drugim rije\u010dima, trenutne teorije ne obja\u0161njavaju, ili ne mogu objasniti za\u0161to \u017eivot jest kakav jest, a ne ne\u0161to drugo. ova svje\u017ea paradigma daje sasvim novu perspektivu na narav i zna\u010denje \u017eivota te nudi rje\u0161enja problema i cilj joj je okon\u010dati brojne debate’, istaknuo je dr. Andrulis.<\/p>\n
Kako bi svoju teoriju testirao, Andrulis je napravio dvosmjerni dijagram tijeka, koji prikazuje i predvi\u0111a dinamiku energije i materije. Dok takvi dijagrami mo\u017eda nisu poznati nekim znanstvenicima, oni su dobro poznati biolozima, kemi\u010darima i biokemi\u010darima. Andrulis je svojom teorijom uspje\u0161no predvidio i identificirao skriveni trag biogeneze ribonukleinske kiseline (RNK). Istu teoriju sada koristi kako bi ujedinio teorije evolucije i razvoja ljudske rase.<\/p>\n
dnevnik.hr<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Autor teorije je Erik Andrulis, asistent predava\u010d molekularne biologije i mikrobiologije, medicinskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta Case Western Reserve u Clevelandu. Njegova transdisciplinarna teorija pokazuje kako objekti na koje se ina\u010de gleda kao ne\u017eive, su zapravo \u017eivi. Njezino najja\u010de oru\u017eje jest \u0161iroka mo\u0107 obja\u0161njenja, primjenjiva na svim podru\u010djima znanosti i medicine i njezin cilj jest biti katalizator […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16344],"tags":[],"class_list":["post-21006883","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-mikrobiologija"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21006883","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21006883"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21006883\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21006883"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21006883"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21006883"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}