{"id":21006969,"date":"2012-02-06T12:43:02","date_gmt":"2012-02-06T12:43:02","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21006969"},"modified":"2016-10-27T23:33:17","modified_gmt":"2016-10-27T21:33:17","slug":"znate-li-da-je-zemlja-svaki-dan-sve-laksa-i-laksa","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/znate-li-da-je-zemlja-svaki-dan-sve-laksa-i-laksa\/","title":{"rendered":"Znate li da je Zemlja svaki dan sve lak\u0161a i lak\u0161a?"},"content":{"rendered":"<p>Prema izra\u010dunima\u00a0<strong>dr. Chrisa Smitha<\/strong>\u00a0i fizi\u010dara\u00a0<strong>Davea Ansela<\/strong>\u00a0sa Sveu\u010dili\u0161ta u Cambridgeu Zemlja godi\u0161nje na te\u017eini gubi \u010dak 10.000 tona.<\/p>\n<p>Zbog gravitacije povr\u0161ina Zemlje godi\u0161nje privu\u010de oko 40.000 tona svemirske pra\u0161ine koja postaje dio njezine materije. Iz NASA-e pak isti\u010du kako Zemlja godi\u0161nje zbog globalnog zatopljenja dobije oko 160 tona materije. &#8216;Ako dodajemo energiju u sustav, masa se mora pove\u0107avati&#8217;, ka\u017eu u NASA-i.<\/p>\n<p>Sve vi\u0161e ljudi i gra\u0111evina ne doprinose masi na\u0161e planete jer su ljudi i stvari napravljeni od materije koja se ve\u0107 nalazi na Zemlji i koja se samo &#8216;transformira&#8217;. Isto tako, ve\u0107ina raketa i satelita koji se \u0161alju u orbitu Zemlje tako\u0111er se prije ili kasnije vrate na Zemlju, tako da niti tu ne gubimo na te\u017eini.<\/p>\n<p>Zemljina jezgra pak, s vremenom gubi energiju, poput velikog nuklearnog reaktora koji tro\u0161i gorivo. A manje energije zna\u010di i manja masa. Zemlja godi\u0161nje u tom procesu izgubi oko 16 tona. No, najve\u0107i gubitak mase je na vodiku i heliju. Zemlja godi\u0161nje gubi oko 95.000 tona vodika i 1.600 tona helija. Prelagani se da bi ih njezina gravitacija zadr\u017eala pa jednostavno odlaze u svemir.<\/p>\n<p>Prema gore navedenim podacima nije te\u0161ko izra\u010dunati da Zemlja godi\u0161nje gubi oko 50.000 tona \u0161to zna\u010di da je svake godine lak\u0161a za oko 0.000000000000001 posto.<\/p>\n<p>Trebamo li biti zabrinuti?\u00a0Znanstvenici ka\u017eu da ne. Vodika, ka\u017eu, ima dovoljno da ne mo\u017ee nestati jo\u0161 milijunima godina. Ipak, situacija s helijem je malo druga\u010dija. On predstavlja 0.00052 posto volumena u na\u0161oj atmosferi, no prete\u017eno je dobiven iz prirodnog plina procesom koji se naziva frakcijska destilacija. Tako da polako ali sigurno na\u0161 planet ulazi u deficit s helijem. Dobitnik Nobelove nagrade, fizi\u010dar\u00a0<strong>Robert Richardson<\/strong>, jednom je izjavio da bi\u00a0<a href=\"http:\/\/www.independent.co.uk\/news\/science\/why-the-world-is-running-out-of-helium-2059357.html\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\"><strong>svaki balon napunjen helijem<\/strong><\/a>\u00a0na sebi trebao imati cijenu od 100 dolara. I vjerojatno je u pravu kada znamo da je helij nu\u017eno potreban za rad primjerice, hla\u0111enje supravodljivih magneta u MRI skenerima, da je zaslu\u017ean za nastanak silicija i kristala germanija te stvaranje titana i cirkonija.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Prema izra\u010dunima\u00a0dr. Chrisa Smitha\u00a0i fizi\u010dara\u00a0Davea Ansela\u00a0sa Sveu\u010dili\u0161ta u Cambridgeu Zemlja godi\u0161nje na te\u017eini gubi \u010dak 10.000 tona. Zbog gravitacije povr\u0161ina Zemlje godi\u0161nje privu\u010de oko 40.000 tona svemirske pra\u0161ine koja postaje dio njezine materije. Iz NASA-e pak isti\u010du kako Zemlja godi\u0161nje zbog globalnog zatopljenja dobije oko 160 tona materije. &#8216;Ako dodajemo energiju u sustav, masa se [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21006970,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16358],"tags":[17433],"class_list":["post-21006969","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-astrofizika","tag-masa"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21006969","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21006969"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21006969\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21006970"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21006969"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21006969"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21006969"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}