{"id":21007144,"date":"2012-02-19T14:15:19","date_gmt":"2012-02-19T14:15:19","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21007144"},"modified":"2020-10-15T14:59:33","modified_gmt":"2020-10-15T12:59:33","slug":"lijecenje-metodom-toma-lethbridgea","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/lijecenje-metodom-toma-lethbridgea\/","title":{"rendered":"Lije\u010denje metodom Toma Lethbridgea"},"content":{"rendered":"

<\/a><\/p>\n

Poglavlje 10 iz: \u201cA<\/em>\u00a0<\/em>Step<\/em>\u00a0<\/em>in<\/em>\u00a0<\/em>the<\/em>\u00a0<\/em>Dark<\/em>\u00a0Toma\u201d Lethbridgea (Routledge and Kegan Paul, London, 1967, ISBN 0 71001 741 3)<\/p>\n

\u010cini se da radiestezijsko lije\u010denje (pojam koji u normalnoj upotrebi obuhva\u0107a bilo koji oblik lije\u010denja koji koristi ljudsko energetsko polje) radi putem odbijanja neke vrste sile iz kanala kroz koji ta sila uobi\u010dajeno te\u010de. O kakvoj se sili radi, nitko uistinu ne zna. No, o\u010digledno se radi o istoj sili koju poku\u0161avamo shvatiti. Radi se o ne\u010demu druk\u010dijem od svih sila u \u010dije istra\u017eivanje su znanstvenici ulo\u017eili jako puno vremena i truda. Ne radi se o elektricitetu kakvog poznajemo, ne radi se o magnetizmu; jer visak jasno pokazuje da postoji poveznica s pravim, a ne magnetskim sjeverom.<\/p>\n

Ta sila je izuzetno mo\u0107na. Mo\u017ee se lagano osjetiti i vidjeti izme\u0111u vrhova prstiju, poput iskre koja ska\u010de izme\u0111u dva kraja lu\u010dne lampe. Tako je jaka da mo\u017ee u\u010diniti da vam ruka podrhtava prilikom dr\u017eanja viska kao auto koji ne \u017eeli ubrzati. Radi se o nekoj sili koju jo\u0161 nismo istra\u017eili.<\/p>\n

Tako\u0111er se radi o sili koju su ljudi davno poznavali i kontrolirali. Znali kako je proizvesti i kako je pohraniti u poljima drve\u0107a i kamenja. Kroz na\u0161u poprili\u010dno jednostavnu studiju vidimo da smo i mi sami sposobni za isto. Nemojte od mene o\u010dekivati da znam puno o toj sili, ali nazvao sam je \u017divotna sila.<\/p>\n

<\/p>\n

Radi se o sili koja se krije u djelovanju prirode. Ona nije priroda sama po sebi, ve\u0107 je \u017eivotna sila prirode. Nadalje nije ograni\u010dena na\u0161im zemaljskim vremenskim i prostornim skalama. Radi se o ne\u010demu \u0161to zaista pripada razini postojanja na kojoj ne postoje ni vrijeme ni udaljenost.<\/em><\/p><\/blockquote>\n

To je nama jako te\u0161ko za shvatiti. Moramo se vratiti unatrag do onog stupnja u na\u0161em razvoju kada smo nau\u010dili \u010ditati na sat ili ocijeniti koliko ima do ulaznih vratiju. No, trebamo samo pogledati tko smo da bismo shvatili kako ne postoji fiksna skala za \u017eiva bi\u0107a. Gavran mo\u017ee po\u017eivjeti stotinu godina, sjenica godinu dana, a vodencvijet samo dan. Tako\u0111er razmotrimo koliko jedna milja predstavlja mravu. Nigdje u prirodi ne postoji fiksna skala.<\/p>\n

Kupus mo\u017ee postojati nekoliko mjeseci, bukva nekoliko stotina, a sekvoja mo\u017ee \u017eivjeti i nekoliko tisu\u0107a godina. Nema fiksnih skala. Skale je stvorio \u010dovjek. Koristi ih kako bi prilagodio svoje shva\u0107anje vlastitog \u017eivotnog ciklusa. No sila koju poku\u0161avamo razumjeti je izvan svih tih skala.<\/p>\n

Mo\u017ee se \u010diniti da se stvari doga\u0111aju puno godina prije nego su se zaista dogodile; isto tako mogu izgledati jednako \u017eivo puno godina kasnije. Ako su ljudi stigli raketama na mjesec, neki su ve\u0107 tamo. Me\u0111u nama mo\u017ee biti duh koji je bio na Veneri tisu\u0107u godina od danas. Sve ovo zvu\u010di apsurdno i nemogu\u0107e, ali to su \u010dinjenice. Vratimo se kad smo prvi put upalili mo\u017edane vijuge i po\u010dnimo ponovo razmi\u0161ljati.<\/p>\n

<\/p>\n

Zna\u010di imamo nepoznatu silu koja mo\u017ee utisnuti impresije na odre\u0111ene objekte i te impresije mogu trajati do u nedogled. Ne postoji vrijeme koje bi ih istisnulo. Velik dio \u017eivotinjskog svijeta koristi ovu silu. Ne postoji prora\u010dun vremena ni udaljenosti koji bi poremetio selidbu lastavica ili arkti\u010dkih \u010digri. One imaju svoju zraku po kojoj nepogre\u0161ivo putuju. Kukac leti prema svojoj hrani i medu ili balegi, trulom deblu i strvini sa savr\u0161enom lako\u0107om.<\/p>\n

Postoje iscjelitelji koji koriste visak\/njihalo, ali ne znam da li se itko od njih slu\u017ei dugim njihalom kao \u0161to to mi radimo; u biti mislim da ne. Nisam imao u planu istra\u017eivanje takvih stvari; i onda, sasvim neo\u010dekivano smo se na\u0161li uklju\u010deni u takvo istra\u017eivanje.<\/p>\n

Prije par mjeseci je moja supruga vidjela na\u0161eg zajedni\u010dkog prijatelja koji je bio bolno ozlijedio no\u017eni prst. Vi\u0161e manje kroz \u0161alu on ju je izazvao da ga izlije\u010di. Naravno, izazvana na na\u010din na koji je bila, ona je prihvatila izazov i potom o\u010dekivala od mene da \u0107u znati kako bi to trebala napraviti.<\/p>\n

Nisam imao blage ideje kako po\u010deti. No, imao sam dvije duljine koje su naizgled odgovarale\u00a0zdravlju\u00a0i\u00a0bolesti. Bile su nasuprotne na krugu od 40 podjela, na 32 i 12 in\u010da svaka. Nismo imali kapi krvi, ali smo imali primjerak \u010dovjekova rukopisa. Vi\u0161e slijede\u0107i intuiciju nego razum, \u010dinilo nam se da, ako se uskladi na pravu duljinu za zdravlje iznad tog pisma, bi se moglo posti\u0107i neka vrsta rezultata.<\/em><\/p><\/blockquote>\n

Budu\u0107i da je moja supruga bila ta koja je bila izazvana, ona je morala biti \u010darobnjak. Izmjerila je duljinu od 32 in\u010da na njihalu i nje\u017eno ga zanjihala iznad pisma na kamenom podu. Sna\u017eno se vrtjelo i izbrojala je 120 okretaja. Tada je njihalo stalo i vratilo se u njihanje naprijed-nazad.<\/p>\n

Prilikom drugog brojanja isto dan broj okretaja je pao na 96. Dva brojanja sljede\u0107eg dana su oba dala 72, a naredni dan 60 okretaja. Potom jedno od 44 i naposljetku 32 okretaja, \u0161to je broj\u010dano odgovaralo duljini niti njihala.<\/p>\n

Mislili smo da se vjerojatno radi o \u201cnormali\u201d klini\u010dkog termometra, ali bili smo u krivu. Sljede\u0107a tri i pol dana iznos od 32 okretaja je bio postojan i onda je ve\u010dernje brojanje odjednom dalo 96, nakon \u010dega je sljede\u0107e jutro uslijedilo 50 okretaja. Onda je bilo pet uzastopnih brojanja od 32. Tada je broj okretaja pao na 0 i ostao tako.<\/p>\n

Zanimalo nas je, naravno, je li \u0161to god doga\u0111alo s na\u0161im prijateljem. Moja ga je \u017eena srela \u0161esti dan nakon zanimljivog skoka u brojanju i popri\u010dala s njim u vezi toga. Njegova se noga izgleda oporavila, \u0161to se moglo dogoditi u svakom slu\u010daju, ali skok u brojanju je bio puno zanimljivija stvar. U 17h, 1. prosinca 1965. godine, zapisali smo vrijednost u notes, kao i one vrijednosti brojanja koje su joj prethodili. U 20h istog dana, na\u0161 je prijatelj stajao na stolcu obavljaju\u0107i neki gra\u0111evinski posao kada se stolac slomio i prijatelj je zavr\u0161io na hrpi \u0161ljunka. Nije bio ozlije\u0111en, ali normalno da je do\u017eivio \u0161ok.<\/p>\n

<\/p>\n

Ovo ponovo nije mogu\u0107e u trodimenzionalnoj studiji. Tri sata prije nego se dogodila nezgoda, njihalo nam je reklo da je ne\u0161to poremetilo brojanje za zdravlje prijatelja. Nezgoda se dogodila na udaljenosti od otprilike 15 milja od nas. Radilo se o relativno trivijalnoj stvari, no eto, zabilje\u017eili smo to u notes tri sata prije nego se dogodilo. Stoga, ne samo da je zna\u010dajno da nam njihalo\/visak svojom vrtnjom iznad primjerka ne\u010dijeg rukopisa mo\u017ee uop\u0107e i\u0161ta re\u0107i o toj osobi udaljenoj 15 milja, ve\u0107 nam mo\u017ee re\u0107i i \u0161to \u0107e se toj osobi dogoditi u budu\u0107nosti. Pazite, nama je ovo jednako te\u0161ko prihvatiti kao i vama. To je jednostavno potpuno nemogu\u0107e, ali se ipak doga\u0111a.<\/p>\n

A sad slijedi zamr\u0161eni dio pri\u010de. Ako njihalo, kao \u0161to jasno vidimo, povezuje svoje informacije s pravim sjeverom, i ako smo sigurni u ono \u0161to nam njihalo govori, onda sva njegova mo\u0107 i snaga, koje se koristi i za dobivanje informacija i za lije\u010denje bolesti, dolazi od ne\u010dega \u0161to ima veze s masom Zemlje. Snaga\/mo\u0107 koja dolazi od magnetskog polja Zemlje, \u201cgee\u201d polje kako sam ju nazvao na nekim drugim mjestima, je relativno mala. Drugi izvor snage bi mogla biti gravitacija. U svakom slu\u010daju radi se o ne\u010demu velikom.<\/p>\n

Ovu sam knjigu nazvao\u00a0A Step in the Dark<\/em>\u00a0(Iskorak u tamu<\/em>) i zbilja se o tome radi. Radimo iskorak izvan uobi\u010dajenog trodimenzionalnog svijeta, kojeg poznajemo jo\u0161 od djetinjstva, u svijet u kojem vrijeme i prostor izgleda nemaju nikakvu ulogu. Ovo je korak u ne\u0161to tamnije od Crne Afrike u vrijeme kada je moj pra-ujak, Hanning Speke, otkrio izvor rijeke Nil. Nemamo ni najmanjeg pojma o \u010demu se ovdje radi.<\/p>\n

No ipak, \u010dini se da je ovaj nepoznati svijet, kad bi ga vi\u0161e istra\u017eili, puno svjetliji od onog na kojeg smo navikli. \u010cini se vjerojatno da su svi izumi koji se smatraju tako predivnima u ovom trodimenzionalnom svijetu, ustvari uobi\u010dajene stvari iz tog drugog svijeta i polako se filtriraju do nas putem ideja koje bivaju usa\u0111ene u ljudske glave tijekom spavanja.<\/em><\/p><\/blockquote>\n

To mo\u017ee zvu\u010dati prenategnuto; ali savr\u0161eno je jasno da na\u0161i umovi tijekom spavanja zbilja prelaze u stanje gdje ne postoje ni vrijeme ni udaljenost. Dunne je to definitivno pokazao u svom\u00a0Eksperimentu s vremenom<\/em>, i to otkri\u0107e mu se uvijek mora pripisati bez obzira \u0161to mislili o njegovoj matematici. Na\u0161i su snovi mje\u0161avina pro\u0161lih i budu\u0107ih sje\u0107anja kao \u0161to je to Dunne demonstrirao.<\/p>\n

Izvor:\u00a0The World of T.C. Lethbridge\u00a0\/\/ Prijevod: Matrix World<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Poglavlje 10 iz: \u201cA\u00a0Step\u00a0in\u00a0the\u00a0Dark\u00a0Toma\u201d Lethbridgea (Routledge and Kegan Paul, London, 1967, ISBN 0 71001 741 3) \u010cini se da radiestezijsko lije\u010denje (pojam koji u normalnoj upotrebi obuhva\u0107a bilo koji oblik lije\u010denja koji koristi ljudsko energetsko polje) radi putem odbijanja neke vrste sile iz kanala kroz koji ta sila uobi\u010dajeno te\u010de. O kakvoj se sili radi, […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21007145,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16371],"tags":[],"class_list":["post-21007144","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-alternativna-medicina"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21007144","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21007144"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21007144\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21007145"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21007144"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21007144"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21007144"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}