{"id":21007208,"date":"2019-10-26T10:13:45","date_gmt":"2019-10-26T08:13:45","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21007208"},"modified":"2019-10-26T20:49:48","modified_gmt":"2019-10-26T18:49:48","slug":"tajna-klinicke-smrti-strucnjaci-suglasni-ozivljavanje-mrtvih-je-moguce","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/tajna-klinicke-smrti-strucnjaci-suglasni-ozivljavanje-mrtvih-je-moguce\/","title":{"rendered":"Tajna klini\u010dke smrti: Stru\u010dnjaci suglasni &#8211; o\u017eivljavanje mrtvih je mogu\u0107e!"},"content":{"rendered":"<p>Iako pri klini\u010dkoj smrti stanice ostanu bez kisika i ostalih hranjivih tvari i brza reanimacija mo\u017ee spasiti \u017eivot, ali i o\u0161tetiti brojna tkiva, novom metodom smanjivanja temperature tijela mogu\u0107e je smanjiti rizik od reperfuzije i tako pomo\u0107i potpunom oporavku pacijenta.<\/p>\n<p>Centar za znanost (CRS) na Sveu\u010dili\u0161tu u Pennsylvaniji uvelike se bazira na istra\u017eivanju pona\u0161anja ljudskih stanica, tra\u017ee\u0107i na\u010din da im produ\u017ee \u017eivot i nakon \u0161to su one &#8220;klini\u010dki&#8221; mrtve. Znanstvenici, doktori i in\u017eenjeri rade na revolucionarnim tehnikama za lije\u010denje zastoja srca, lagano bri\u0161u\u0107i granicu izme\u0111u \u017eivota i smrti.<\/p>\n<p>Kako obja\u0161njava doktor Honglin Zhou, asistentu urgentne medicine na Sveu\u010dili\u0161tu i pomo\u0107nik direktora u CRS-u, znanstvenici se generalno sla\u017eu da postoje jasni na\u010dini da se doka\u017ee smrt ljudske stanice.<\/p>\n<p>Svaka stanica ima \u010dvrstu vanjsku membranu koja slu\u017ei za odvajanje njenog sadr\u017eaja od okoline i filtriranje molekula koji nisu esencijalni za njenu funkciju ili opstanak. Kako se stanica bli\u017ei kraju \u017eivota, ta za\u0161titna membrana slabi i, ovisno od okolnosti pod kojima je nastala smrt, dogodit \u0107e se jedna od tri stvari: ona \u0107e poslati signal stanici za posebno odr\u017eavanje koja \u0107e je progutati i reciklirati njen sadr\u017eaj; stavit \u0107e se u karantenu i potro\u0161iti se u nekoj vrsti programiranog altruisti\u010dkog samoubojstva ili \u0107e naglo puknuti i prosuti svoj sadr\u017eaj u okolno tkivo, izazivaju\u0107i tako ozbiljno zapaljenje i daljnje o\u0161te\u0107enje tkiva.<\/p>\n<p><strong>O\u0161te\u0107enje reperfuzije<\/strong><\/p>\n<p>U sva tri slu\u010daja, kad je integritet vanjske membrane ugro\u017een, sudbina stanice je zape\u010da\u0107ena. Me\u0111utim, ispostavlja se, nekim stanicama treba dosta vremena da umru.<\/p>\n<p>Kad je ljudska stanica odsje\u010dena od normalnog dotoka kisika, hranljivih tvari i usluga \u010di\u0161\u0107enja &#8211; koje im ina\u010de osigurava krvotok &#8211; ona mo\u017ee izdr\u017eati u svojoj membrani iznena\u0111uju\u0107e dugo. Zapravo, one \u0107elije koje najdu\u017ee pre\u017eive u tijelu ne\u0107e umrijeti nekoliko dana zbog gubitka cirkulacije, svijesti i ve\u0107ine drugih stvari koje se smatraju neodvojivim procesom \u017eivljenja.<\/p>\n<p>Ukoliko lije\u010dnici do\u0111u do pacijenta prije nego \u0161to stanice umru, reanimacija je i dalje realna mogu\u0107nost.<\/p>\n<p>Na\u017ealost, najosjetljivije stanice su mo\u017edane. U roku od 5 do 10 minuta nakon prestanka rada srca, neuronske membrane po\u010dinju pucati i dolazi do nenadoknadivog o\u0161te\u0107enja mozga. Da stvar bude gora, stanica koja je odre\u0111eno vrijeme bila odsje\u010dena od dotoka kisika i hranljivih tvari, kada iste ponovno dobije, izvr\u0161it \u0107e samouni\u0161tenje &#8211; fenomen je to nazvan o\u0161te\u0107enje reperfuzije.<\/p>\n<p><strong>Terapeutska hipotermija<\/strong><\/p>\n<p>To\u010dan mehanizam ovog procesa nije do detalja prou\u010den, ali dr. Zhou smatra da kad stanica izgubi dotok krvi odlazi u neku vrstu metaboli\u010dne hibernacije s ciljem samoo\u010duvanja. Kad na stanice u tom stanju iznenada nagrne velika koli\u010dina kisika i bijelih krvnih zrnaca u panici od okru\u017eenja nagomilanog toksinima, stanice \u0107e pod navalom signala odgovoriti samo\u017ertvovanjem.<\/p>\n<p>Iako znanstvenici ne razumiju u potpunosti uzroke o\u0161te\u0107enja reperfuzije, znaju iz iskustva da jedna stvar koja gu\u0161i njegovo aktiviranje jeste smanjenje temperature pacijenta, zbog \u010dega je jedno od glavnih podru\u010dja istra\u017eivanja u CRS domeni takozvana &#8220;terapeutska hipotermije&#8221;.<\/p>\n<p>Naglim smanjivanjem temperature tijela na oko 33 stupnjeva, \u0161to je mogu\u0107e br\u017ee poslije sr\u010danog zastoja, doktori su otkrili da mogu zna\u010dajno smanjiti rizik od reperfuzije dok rade na o\u017eivljavanju. Ima slu\u010dajeva kada su pacijenti bili desetine minuta klini\u010dki mrtvi prije nego \u0161to su se potpuno oporavili.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Iako pri klini\u010dkoj smrti stanice ostanu bez kisika i ostalih hranjivih tvari i brza reanimacija mo\u017ee spasiti \u017eivot, ali i o\u0161tetiti brojna tkiva, novom metodom smanjivanja temperature tijela mogu\u0107e je smanjiti rizik od reperfuzije i tako pomo\u0107i potpunom oporavku pacijenta. Centar za znanost (CRS) na Sveu\u010dili\u0161tu u Pennsylvaniji uvelike se bazira na istra\u017eivanju pona\u0161anja ljudskih [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21007209,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16341],"tags":[19968],"class_list":["post-21007208","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-na-rubu-znanosti","tag-ozivljavanje"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21007208","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21007208"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21007208\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21007209"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21007208"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21007208"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21007208"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}