Kako su napredne civilizacije uspjele izgraditi Veliku piramidu, koja je visoka kao zgrada od 40 katova, \u0161iroka kao dva i pol nogometna stadiona a sastavljena od dva milijuna vapnena\u010dkih blokoba, koji te\u017ee i nekoliko tona, pitanje je koje dan danas intrigira, kako znanstvenike, tako i obi\u010dne smrtnike.<\/p>\n
Jedno od sedam svjetskih \u010duda je i Velika piramida na visoravni Giza uz obalu Nila, kraj Kaira. Piramidu se istra\u017euje jo\u0161 od davnina, a napisane su hrpe knjiga samo o enigmatici Velike piramide, od kojih mnoge potje\u010du od egipatskih arheologa.<\/p>\n
Egiptolozi nisu znatno promijenili svoja stajali\u0161ta o Velikoj piramidi u zadnjih sto godina. Piramidolozi datiraju izgradnju velike piramide oko 2589. godine prije Krista pretpostavljaju\u0107i kako se radi o mjestu ukopa, grobnici faraona Khufua (Keopsa na gr\u010dkom). Vode\u0107i stru\u010dnjak za piramide je dr. Zahi Hawass, predsjednik Najvi\u0161eg savjeta za antikvitete – Supreme Council of Antiquities (SCA) u Egiptu, koji gorljivo zagovara teoriju, prema kojoj je Velika piramidu grobnica, iako unutar Kraljevske komore u piramidi nije nikada na\u0111en bilo kakav sarkofag niti mumija. Takvi sarkofazi su se morali izra\u0111ivati unutar piramide, jer se zbog svoje veli\u010dine ne bi nikada vi\u0161e mogli ukloniti iz Kraljevske komore.<\/p>\n
U pro\u0161lom desetlje\u0107u su znanstvenici po\u010deli sumnjati u starost i svrhu Velike piramide. Postupno, kako je Velika piramida otkrivala sve vi\u0161e svojih tajni, teorija grobnice je postajala sve manje prihvatljivom. Postoje indikacije kako su Veliku piramidu morale izgraditi visoko inteligentne civilizacije, s nu\u017enim znanstvenim shva\u0107anjem i pristupom tehnikama, koje su ispred na\u0161ih.<\/p>\n
Velika preciznost pri izgradnji<\/strong><\/p>\n Velika se piramida sastoji od dva milijuna vapnena\u010dkih blokova, ima visinu zgrade od 40 katova i \u0161irinu od dva i pol nogometna igrali\u0161ta. Temelj piramide je kamena podloga klesana s precizno\u0161\u0107u od samo 2 centimetra od savr\u0161ene povr\u0161ine. \u010cak i danas sa svim na\u0161im spoznajama i modernom tehnologijom, prema teoriji stru\u010dnjaka, graditelji ne bi mogli izgraditi takvu strukturu s takvom precizno\u0161\u0107u.<\/p>\n Egiptolog Mark Lehner poku\u0161ao je izgraditi repliku s velikom skupinom ljudi, no nije uspio \u010dak ni izgraditi 6 metarski model piramide. Morao je pozvati u pomo\u0107 kamion kako bi izvukao blokove iz kamenoloma. U kasnim 70-tim japanski je tim, kojeg je financirao Nissan, poku\u0161ao napraviti 18 metara visok model kori\u0161tenjem istih primitivnih pradavnih egipatskih alata kao \u0161to su djetao i \u010deki\u0107. Me\u0111utim, vratili su se ku\u0107i razo\u010darani i zbunjeni, jer su morali koristiti strojne \u010deki\u0107e za rezanje kamena, koje nisu uspjeli prevesti preko Nila i vjerojatno bi morali koristiti buldo\u017eere, kamione pa \u010dak i helikoptere za slaganje blokova na hrpu, koja je trebala sli\u010diti piramidi. U oba poku\u0161aja rekonstruiranja piramide, mogli su se izvu\u0107i samo mali blokovi iz kamenoloma, dok stvarna piramida sadr\u017ei blokove te\u017eine parne lokomotive!<\/p>\n Plato u Gizi sadr\u017ei tri piramide zajedno s nizom satelitskih piramida okolo onih ve\u0107ih, a ondje se nalaze i poznate sfinge. Tri velike piramide nazvane su prema faraonima, koji su prema egiptolozima naru\u010dili njihovu konstrukciju kao mauzoleje: Velika piramida Khufua (ili Keopsa), Piramida Khafre (ili Chefren) i Piramida Menjaurea (ili Mycerinosa).<\/p>\n Primitivni alati<\/strong><\/p>\n Sarkofazi koji su na\u0111eni unutar komora piramida izra\u0111eni su od ekstremno tvrdog granita. Iako u njima nije prona\u0111ena niti jedna mumija, egiptolozi jo\u0161 uvijek \u017eele vjerovati da su rabljeni kao lijesovi. \u010cak su i izmislili primitivni alat, koji je kori\u0161ten za dubljenje granitnih blokova za sarkofage; tvrda diorit kugla na \u0161tapu za razbijanje kamena.<\/p>\n Sve je o\u010ditije, kako je posebno Velika piramida i op\u0107enito visoravan u Gizi dizajnirana za kodiranje sofisticiranog znanstvenog znanja na mnogo na\u010dina; o\u010dito nema nikakve slu\u010dajnosti. Svaki otkriveni detalj ima zna\u010denje koje smo tek po\u010deli razotkrivati. Arheolozi su “zapeli” u svojem jednom jedinom obja\u0161njenju piramida i poku\u0161ali nas uvjeriti kako su slu\u017eile kao grobnice faraona, \u010dime se iz vida potpuno ispu\u0161ta bit! Stolje\u0107ima je prou\u010davana Giza visoravan o\u010dima arheologa i povjesni\u010dara, no to se mijenja tijekom zadnja dva desetlje\u0107a.<\/p>\n Ipak, postoje \u010dinjenice koje podr\u017eavaju tvrdnju da su piramide morale biti izgra\u0111ene od jako napredne civilizacije koja je imala pristup boljoj tehnologiji od na\u0161e. Prema slavnom “spavaju\u0107em proroku” Edgar Cayceu Velika \u0107e piramida otkriti sve svoje tajne kada se otvori Dvorana zapisa i na\u0111e dokaz o njenom atlantidskom podrijetlu. Naime, dvorana zapisa je prema pretpostavkama veliko skladi\u0161te skriveno negdje pod Giza platoom, za koje se vjeruje kako sadr\u017ei naprednu opremu Atlantide. Neki pretpostavljaju kako je nedostaju\u0107i vr\u0161ni kamen minijaturna verzija Velike piramide sa svim detaljima unutra\u0161njosti, koja je duboko skrivena u Dvorani zapisa.<\/p>\n Slavno proro\u010danstvo<\/strong><\/p>\n Edgar Cayce je dao smjernice za lociranje Dvorane zapisa i sugerirao mogu\u0107i ulaz u Dvoranu zapisa kroz lijevu \u0161apu Sfinge. John Anthony West i Robert M. Schoch su tijekom ispitivanja provjetravanja Sfinge odredili njenu starost te detektirali pomo\u0107u seizmi\u010dkog snimanja Giza visoravni, stvarno postojanje podzemne komore ispod \u0161ape Sfinge, to\u010dno tamo gdje je predvidio Cayce.<\/p>\n Zaklju\u010dak istra\u017eivanja Westa i Schocha o eroziji Sfinge ka\u017ee kako je u stvari voda, a ne pustinjski pijesak i vjetar uzrokom erozije osnovice. To bi moglo zna\u010diti kako se erozija dogodila od ki\u0161e u razdoblju nakon ledenog doba 10.000 do 5.00 godina prije Krista, odnosno prije nego se zelena Sahara pretvorila u pustinju. Zaklju\u010dili su kako je Sfinga morala biti isklesana prije tog razdoblja i kako je vjerojatno povezana s pradavnom civilizacijom, mogu\u0107e s onom Atlantide.<\/p>\n Arheolog Howard Middleton-Jones tvrdi kako je prona\u0161ao to\u010dnu lokaciju dvorane zapisa na Giza visoravni. Tako\u0111er tvrdi kako je Zavjetna \u0161krinja, koja sadr\u017ei Deset zapovijedi Mojsija zakopana unutar velike piramide. Ulaz do Zavjetne \u0161krinje bi trebao biti u Velikoj galeriji na spoju koji vodi s jedne strane u Komoru kraljice, a druga strana vodi u Kraljeve odaje. Do tog je zaklju\u010dka do\u0161ao pa\u017eljivim prou\u010davanjem knjige Egzodusa, u kojoj Bog detaljno obja\u0161njava Mojsiju konstrukciju Zavjetne \u0161krinje. Howard Middleton-Jones je potpuno siguran u ono \u0161to opisuje knjiga Egzodusa kao stubi\u0161te koje vodi u Kraljevu odaju Velike piramide poznatu kao Velika galerija. Kada bi Howard Middleton-Jones bio u pravu, mogli bi o\u010dekivati zanimljiva otkri\u0107a u budu\u0107nosti.<\/p>\n Javno<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Kako su napredne civilizacije uspjele izgraditi Veliku piramidu, koja je visoka kao zgrada od 40 katova, \u0161iroka kao dva i pol nogometna stadiona a sastavljena od dva milijuna vapnena\u010dkih blokoba, koji te\u017ee i nekoliko tona, pitanje je koje dan danas intrigira, kako znanstvenike, tako i obi\u010dne smrtnike. Jedno od sedam svjetskih \u010duda je i Velika […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21007232,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16331],"tags":[],"class_list":["post-21007231","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-arheologija-i-paleontologija"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21007231","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21007231"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21007231\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21007232"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21007231"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21007231"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21007231"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}