{"id":21007273,"date":"2012-03-03T10:36:29","date_gmt":"2012-03-03T10:36:29","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21007273"},"modified":"2016-10-27T23:33:17","modified_gmt":"2016-10-27T21:33:17","slug":"otkrivena-jos-jedna-biljka-s-penisom","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/otkrivena-jos-jedna-biljka-s-penisom\/","title":{"rendered":"Otkrivena jo\u0161 jedna biljka s &#8220;penisom&#8221;"},"content":{"rendered":"<p>Istra\u017eivanja Grega Wahlerta, postdoktoranda sa Sveu\u010dili\u0161ta u Utahu u SAD-u, dovela su do otkri\u0107a nove vrste unutar roda Amorphophallus, biljaka poznatih po svojem izuzetno jakom mirisu po trule\u017ei i dijelom cvata koji nalikuje penisu. Vi\u0161e o ovom zanimljivom otkri\u0107u, kao i drugim pripadnicima po mnogome specifi\u010dne porodice kozlaci, doznajte u nastavku.<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" width=\"300\" height=\"225\" class=\"alignright size-full wp-image-21007276\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2012\/03\/whalter.jpg\" alt=\"\"   \/><\/p>\n<p>Wahlert (na fotografiji desno) je tijekom sakupljanja ljubi\u010dica na dva obli\u017enja otoka sjeverozapadno od Madagaskara 2006. i 2007. godine nai\u0161ao na jednu cvatu\u0107u jedinku. Sumnjaju\u0107i da se radi o novoj vrsti za znanost uzeo je dijelove biljke ku\u0107i i zapo\u010deo uzgoj. Nakon konzultacije sa stru\u010dnjakom za ovaj rod iz Nizozemske zaklju\u010dio je da se radi o novoj vrsti i nazvao je Amorphophallus perrieri. Miris kojim ova novootkrivena vrsta privla\u010di opra\u0161iva\u010de nalikuje \u201emirisu truljenja uginule \u017eivotinje na afri\u010dkom suncu&#8221;, opisao je Wahlert.<\/p>\n<p>Rod Amorphophallus \u010dini \u010dak oko 170 vrsta tropskih i suptropskih trajnica. Naziv roda dolazi od gr\u010dkih rije\u010di \u201eamporpho&#8221;, \u0161to zna\u010di bez oblika, i \u201ephallus&#8221;, \u0161to zna\u010di penis. Naziv se odnosi na izgled klipa (spadix) koji u svojem podno\u017eju nosi velik broj mu\u0161kih (gornji) i \u017eenskih (donjih) cvjetova. Klip je obavijen tuljcem (spatha) koji \u0161titi cvjetove i mo\u017ee biti raznih boja, ali obi\u010dno je tamno zelenkaste do ljubi\u010daste i crne boje. Mirisom nalik na trule\u017e, smrdljivu ribu i sl. ove biljke privla\u010de svoje opra\u0161iva\u010de.<\/p>\n<p>Opra\u0161ivanje se vr\u0161i na na\u010din da se mali kukci (ve\u0107inom muhe) zarobe u podno\u017eju klipa gdje se nalaze \u017eenski cvjetovi. Iznad njih nalaze se sterilni cvjetovu u obliku kukica koji sprje\u010davaju izlaz kukcima. Ukoliko su opra\u0161iva\u010di sa sobom donijeli pelud s druge jedinke, onda \u0107e se pelud otresti na tu\u010dkove \u017eenskih cvjetova, a ukoliko nisu, tada \u0107e tijekom \u201epritvora&#8221; kukaca mu\u0161ki cvjetovi sazrijeti, a kukasti sterilni cvjetovi osu\u0161iti i omogu\u0107iti slobodan izlaz kukcu. Tijekom poku\u0161aja bijega kukci \u0107e sa sobom pokupiti velike koli\u010dine peludi koju \u0107e kasnije mo\u0107i prenijeti na tu\u010dkove druge jedinke.<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" width=\"300\" height=\"404\" class=\"alignleft size-full wp-image-21007280\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2012\/03\/divovski-kozlac.jpg\" alt=\"\"   \/><\/p>\n<p>U ovaj rod spada i vrsta A. titanum ili divovski kozlac za kojeg se smatra da je jedan od najve\u0107ih cvjetova na planetu, ako cjelokupni cvat gledamo kao jedan cvijet. Divovski kozlac ima isti na\u010din opra\u0161ivanja kao i drugi kozlaci, no zanimljiv je po tome \u0161to je iznimno rijedak, cvate samo jednom u tri godine i to na svega tri dana. Kako bi uspio namamiti opra\u0161iva\u010de, divoski kozlac ima razvijen ogroman cvat kako bi se miris mogao pro\u0161iriti na iznimno velike udaljenosti u ustajalom tropskom zraku.<\/p>\n<p>Osim divoskog kozlaca, ovom rodu pripada i A. konjac ili \u0111avolji jezik, biljka koja se uvelike uzgaja u Indiji, Japanu, Kini i Koreji zbog \u0161kroba u gomoljima (kao krumpir) i \u010dest je sastojak tradicionalnih jela. U zadnje vrijeme je jako popularan dodatak jelima tzv. glaucomannan, dodatak dobiven od vlakana iz navedene biljke. Zbog svojstva velikog upijanja vode koristi se kao sredstvo za mr\u0161avljenje, pri \u010demu vlakna nakon konzumiranja ve\u0107e koli\u010dine vode bubre u \u017eelucu i daju osje\u0107aj sitosti.<\/p>\n<p>Rod Amorphophallus pripada velikoj porodici Araceae (kozlaci) koju \u010dini 110 rodova i oko 3700 vrsta i ve\u0107inom je rasprostranjena u (sup)tropskom dijelu Zemlje, a neki od poznatijih kozlaca su na\u0161e voljene sobne biljke poput filodendrona, difenbahije, adama, slonovog uha i anturijuma.<\/p>\n<p style=\"text-align: right;\">\u00a0<a href=\"http:\/\/www.biologija.com.hr\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">Biologija<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Istra\u017eivanja Grega Wahlerta, postdoktoranda sa Sveu\u010dili\u0161ta u Utahu u SAD-u, dovela su do otkri\u0107a nove vrste unutar roda Amorphophallus, biljaka poznatih po svojem izuzetno jakom mirisu po trule\u017ei i dijelom cvata koji nalikuje penisu. Vi\u0161e o ovom zanimljivom otkri\u0107u, kao i drugim pripadnicima po mnogome specifi\u010dne porodice kozlaci, doznajte u nastavku. Wahlert (na fotografiji desno) [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21007275,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16346],"tags":[],"class_list":["post-21007273","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-biljke-i-zivotinje"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21007273","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21007273"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21007273\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21007275"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21007273"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21007273"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21007273"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}