{"id":21007594,"date":"2012-03-16T00:01:34","date_gmt":"2012-03-15T23:01:34","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21007594"},"modified":"2013-03-06T22:05:19","modified_gmt":"2013-03-06T21:05:19","slug":"nijemci-rade-na-automobilu-kojim-ce-upravljati-mozak","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/nijemci-rade-na-automobilu-kojim-ce-upravljati-mozak\/","title":{"rendered":"Nijemci rade na automobilu kojim \u0107e upravljati mozak"},"content":{"rendered":"

“\u010cita\u010d misli”: \u0161esnaest senzora na EPOC-u dekodira elektri\u010dne signale iz mozga.<\/em><\/p>\n

\"\"<\/em>
\nI dok brojne kompanije godinama poku\u0161avaju razviti u\u010dinkovite i cjenovno prihvatljive elektri\u010dne automobile, a Google se bavi inteligentnim vozilima kojima ne treba voza\u010d, vrijedni Nijemci idu korak dalje i ve\u0107 neko vrijeme najavljuju automobile u kojima \u0107e voza\u010d ipak morati sjediti, ali sve \u0161to \u0107e mu trebati za sigurno upravljanje jest njegov mozak.<\/p>\n

Dovoljno je misliti<\/strong><\/p>\n

Skupina znanstvenika iz berlinskih inovacijskih laboratorija Autonomos na pragu je razvoja sustava BrainDriver, koji \u0107e u\u010diniti da pokreti rukama i nogama kojima upravljamo vozilom postanu suvi\u0161ni. Voza\u010di \u0107e tako\u0111er mo\u0107i upaliti motor, skrenuti lijevo i desno, ubrzati te usporiti koriste\u0107i mo\u017edane valove. Drugim rije\u010dima, dovoljno je samo misliti ispravno, a sve ostalo odradit \u0107e automobil samostalno.<\/p>\n

Iako sve ovo zvu\u010di poput nekog znanstveno-fantasti\u010dnog romana, voditelj projekta Paul Rojas i njegovi kolege odlu\u010dni su u svojoj namjeri da automobile s volanima po\u0161alju u povijest.<\/p>\n

Kako \u0107e taj sustav funkcionirati? Prvo \u0161to \u0107e vam trebati je takozvani Emotiv neuroheadset (EPOC) koji \u0107ete morati staviti na glavu. Ure\u0111aj je opremljen sa 16 senzora koji imaju mogu\u0107nost dekodiranja elektromagnetskih signala iz va\u0161eg mozga. EPOC se potom povezuje s upravlja\u010dkom plo\u010dom automobila koja je opremljena laserima, radarskim senzorima i kamerama.<\/p>\n

Bez obzira na ovaj obe\u0107avaju\u0107i scenarij, skeptici su zabrinuti jer od misli pa do njezina provo\u0111enja u akciju mora pro\u0107i odre\u0111eno vrijeme, a problem mogu predstavljati i ljudi s razli\u010ditim poreme\u0107ajima pa\u017enje poput ADHD-a ili voza\u010di koji se nekulturno pona\u0161aju. S druge strane, svi se sla\u017eu da razvoj ovog sustava treba podr\u017eati prije svega jer bi se i paraliziranim ljudima omogu\u0107ilo upravljanje vozilima.<\/p>\n

Jo\u0161 \u0107emo pri\u010dekati<\/strong><\/p>\n

Na projektu radimo nekoliko godina, ali on ne\u0107e na ceste tako brzo. Jo\u0161 smo u razvojnoj fazi i \u017eelimo dokazati da je tako ne\u0161to mogu\u0107e. Do pune kontrole vozila na\u0161im mozgom ipak \u0107e trebati pro\u0107i jo\u0161 puno vremena \u2013 rekao je Paul Rojas.<\/p>\n

Mozgom uspjeli kontrolirati elektri\u010dni skateboard<\/strong><\/p>\n

Tehnologija koja se prije svega za automobile razvija u Njema\u010dkoj, mo\u017ee biti korisna i u upravljanju drugim prijevoznim sredstvima. Tako je skupina ameri\u010dkih znanstvenika testirala EPOC sustav na elektri\u010dnom skateboardu. Ure\u0111aj na glavi prikupljao je elektri\u010dne impulse iz mozga i slao ih u Samsungov tablet, a njegov softver \u010ditao je voza\u010deve misli i usmjeravao skateboard u smjeru koji je on zacrtao u svojoj glavi. Elektri\u010dni skateboard kontroliran umom uspio je razviti brzinu do 50 kilometara na sat.<\/p>\n

Ve\u010dernji<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

“\u010cita\u010d misli”: \u0161esnaest senzora na EPOC-u dekodira elektri\u010dne signale iz mozga. I dok brojne kompanije godinama poku\u0161avaju razviti u\u010dinkovite i cjenovno prihvatljive elektri\u010dne automobile, a Google se bavi inteligentnim vozilima kojima ne treba voza\u010d, vrijedni Nijemci idu korak dalje i ve\u0107 neko vrijeme najavljuju automobile u kojima \u0107e voza\u010d ipak morati sjediti, ali sve \u0161to […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21007595,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16364],"tags":[16532,16493,17143],"class_list":["post-21007594","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-inzenjerstvo","tag-automobil","tag-mozak","tag-njemacka"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21007594","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21007594"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21007594\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21007595"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21007594"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21007594"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21007594"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}