{"id":21007725,"date":"2012-03-19T15:07:45","date_gmt":"2012-03-19T14:07:45","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21007725"},"modified":"2013-08-15T03:49:02","modified_gmt":"2013-08-15T01:49:02","slug":"tko-je-zli-blizanac-globalnog-zatopljenja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/tko-je-zli-blizanac-globalnog-zatopljenja\/","title":{"rendered":"Tko je zli blizanac globalnog zatopljenja?"},"content":{"rendered":"

Acidifikacija oceana, ili zli blizanac globalnog zatopljenja, kako ga neki stru\u010dnjaci nazivaju, sve br\u017ee prijeti svjetskim oceanima i morima na vi\u0161e razina. Acidifikacija i globalno zatopljenje, naime, djelomi\u010dno dijele isti uzrok – pove\u0107anu emisiju ugljikovog dioksida u atmosferi. \u010cak i neovisno o porastu temperature na Zemlji, oceani postaju kiseliji. Ako se u skoroj budu\u0107nosti stanje ne promjeni, mnoge poznate vrste mogle bi do kraja stolje\u0107a izumrijeti, pi\u0161e Biologija.<\/a><\/p>\n

Acidifikacija oceana<\/strong>\u00a0 nastaje kada jedan dio ugljikovog dioksida u atmosferi bude prebrzo otopljen u oceanima, \u0161to trajno podi\u017ee njihovu kiselost.\u00a0 U specifi\u010dnom kemijskom procesuotpu\u0161taju se vodikovi ioni<\/strong>\u00a0koji podi\u017eu kiselost oceana, ali se istovremeno smanjuje koncentracija karbonatnih iona, koji je nekim organizmima od \u017eivotne va\u017enosti.<\/p>\n

Smanjenje koncentracije karbonatnih iona<\/strong>\u00a0u morskom okoli\u0161u najprije \u0107e utjecati na organizme koji imaju \u0161koljke ili kostur od kalcijevog karbonata, kao \u0161to su koralji ili \u0161koljka\u0161i. Oni zbog nedostatka potrebnih minerala ne mogu u potpunosti za\u0161titi svoje tijelo. A ako i izgrade svoju \u0161koljku ili kostur, takve ina\u010de \u010dvrste tvorevine po\u010det \u0107e se otapati zbog pove\u0107ane kiselosti, \u0161to \u0107e\u00a0\u017eivotinjama tako\u0111er pru\u017eati nedovoljnu za\u0161titu\u00a0<\/strong>od lo\u0161ih uvjeta ili predatora.<\/p>\n

Istra\u017eivanja pokazuju da bi\u00a0acidifikacija mogla utjecati i na\u00a0procese razmno\u017eavanja planktona\u00a0<\/strong>(naslovna fotografija<\/em>) koji ima va\u017enu ulogu u hranidbenoj mre\u017ei mnogih\u00a0riba i ostalih morskih organizama. A\u00a0 te vrste izvor su hrane jo\u0161 ve\u0107im ribama, pticama, pa i ljudima.
\n\"\"Velik dio ugljikovog dioksida koji se otapa u oceanima dolazi odneobnovljivih izvora energije<\/strong>,\u00a0proizvodnje cementa, sje\u010de \u0161uma<\/strong>\u00a0i ostalih ljudskih aktivnosti koje \u0107e oceane postupno pretvarati u sve kiseliji okoli\u0161. Do kraja stolje\u0107a smatra se da bi moglo do\u0107i do sni\u017eavanja pH oceana za 0.3 (\u0161to je manji pH, ve\u0107a je kiselost) do pH vrijednosti od 7.8, \u0161to neki organizmi poput koralja zasigurno ne bi mogli pre\u017eivjeti.\u00a0Trenuta\u010dno stanje pH je otprilike 8.1<\/strong>, a u posljednjih sto godina pao je za 0.1.<\/p>\n

Prou\u010davanjem podmorskih izvora ugljikovog dioksida, provode\u0107i eksperimente s pove\u0107anjem koncentracije ugljikovog dioksida, ali i prou\u010davaju\u0107i Zemljinu pro\u0161lost, geologiju i razna fosilna nalazi\u0161ta, znanstvenici su do\u0161li do jednog klju\u010dnog zaklju\u010dka – u\u00a0Zemljinoj pro\u0161losti ve\u0107 su se doga\u0111ale sli\u010dne pojave. Znanstvenici, naime, smatraju da su dvije pojave, jedna prigodno nazvana\u00a0\u201eVeliko izumiranje”<\/strong>\u00a0prije 251 milijun godina (kada je na prostoru dana\u0161nje Rusije do\u0161lo do vulkanske erupcije i izumrlo oko 96 %\u00a0 svog morskog \u017eivota), te druga koja se dogodila prije 55 milijuna godina, bile popra\u0107ene acidifikacijom oceana. Smatra se da je sni\u017eavanje pH oceana (odnosno pove\u0107anje koncentracije vodikovih iona u oceanu) zadalo\u00a0kona\u010dni udarac mnogim vrstama<\/strong>, a posljedice toga imale su utjecaja i na raznovrsnost dana\u0161njeg morskog \u017eivota.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Acidifikacija oceana, ili zli blizanac globalnog zatopljenja, kako ga neki stru\u010dnjaci nazivaju, sve br\u017ee prijeti svjetskim oceanima i morima na vi\u0161e razina. Acidifikacija i globalno zatopljenje, naime, djelomi\u010dno dijele isti uzrok – pove\u0107anu emisiju ugljikovog dioksida u atmosferi. \u010cak i neovisno o porastu temperature na Zemlji, oceani postaju kiseliji. Ako se u skoroj budu\u0107nosti stanje […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21008233,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16373],"tags":[16998],"class_list":["post-21007725","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-klima","tag-globalno-zatopljenje"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21007725","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21007725"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21007725\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21008233"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21007725"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21007725"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21007725"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}