![\"mozak\"](\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2012\/03\/mozak.jpg\")
<\/p>\n<\/p>\n
Koji dio vas \u010dini 1% do 3% va\u0161e tjelesne mase, a koristi 20% kisika iz va\u0161eg udisaja? Va\u0161 mozak. Evo deset \u010dinjenica o mozgu:<\/p>\n
– Va\u0161 mozak treba trajnu opskrbu kisikom. Deset minuta gubitka kisika naj\u010de\u0161\u0107e uzrokuje zna\u010dajnu neuronsku \u0161tetu. Hladno\u0107a mo\u017ee produ\u017eiti vrijeme, \u0161to je razlog zbog kojeg \u017ertve utapljanja u hladnoj vodi, koje su o\u017eivljene nakon 40 minuta \u2013 pre\u017eive bez neuronske \u0161tete.<\/p>\n
– Va\u0161 mozak koristi petinu ukupne koli\u010dine krvi u tijelu. Treba odr\u017eati korak s te\u0161kim metaboli\u010dkim zahtjevima neurona. Ne treba samo glukozu, nego, naravno i kisik.<\/p>\n
– Va\u0161 mozak ne osje\u0107a bol. Nema \u017eivaca koji bi registrirali bol na mozgu. Zato neurokirurg mo\u017ee istra\u017eiti mozak dok je pacijent pri svjesti (zabavno). Na taj na\u010din, mogao bi koristiti povratnu vezu od pacijenta za identifikaciju va\u017enih podru\u010dja, kao onih kori\u0161tenih za govor, ili vizualizaciju.<\/p>\n
– Cerebelum ili kako ga zovemo \u201cmali mozak\u201d, te\u017ei 150 grama. Nalazi se na donjoj stra\u017enjoj strani mozga, potreban je za upravljanje tijela, pri hodanju, i za obavljanje svih koordiniranih pokreta. Itekako mo\u017ee igrati ulogu u va\u0161em osjetu mirisa.<\/p>\n
-Prosje\u010dna te\u017eina ljudskog mozga je ne\u0161to ve\u0107a od 1.4 kilograma. Einsteinov mozak je mo\u017eda bio manji, zato \u0161to je Einstein\u00a0bio manji od prosje\u010dnog \u010dovjeka. Postoji op\u0107a poveznica izme\u0111u veli\u010dine tijela i veli\u010dine mozga.<\/p>\n
– Mozak slona je ogroman \u2013 oko \u0161est puta ve\u0107i od ljudskog. Kako bilo, u odnosu na veli\u010dinu tijela, ljudi imaju ve\u0107i mozak od svih \u017eivotinja, u prosjeku oko 2% tjelesne te\u017eine. Mozak ma\u010dke? Te\u017ei oko 28 grama, malo vi\u0161e od 1% tjelesne te\u017eine.<\/p>\n
– U mozgu se nalazi oko 100.000 milja (oko 160.000 kilometara) krvnih \u017eila. Ako bismo ih ra\u0161irili mogle bi zaokru\u017eiti Zemlju vi\u0161e od \u010detiri puta.<\/p>\n
– Imate li mozak prosje\u010dne veli\u010dine, posjedujete 100 milijardi neurona. Usre\u0107it \u0107ete se nakon \u010ditanja slijede\u0107e stavke.<\/p>\n
– Pribli\u017eno 85.000 neurona neurokorteksa se izgube svakoga dana u mozgu. Sre\u0107om to prolazi neopa\u017eeno zbog ugra\u0111enog vi\u0161ka i \u010dinjenice da se \u010dak poslije 3 godine ukupno oduzme manje od 1% . Pogledajte slijede\u0107u stavku.<\/p>\n
– Nedavna istra\u017eivanja dokazuju da mozak nastavlja proizvoditi nove neurone kroz \u017eivot. Tako\u0111er dokazuje da to \u010dini kao odgovor na stimulaciju (radite vje\u017ebe za ja\u010danje mozga). Znanstvenici to nazivaju plasti\u010dnost mozga ili neuroplasti\u010dnost. Ovo mo\u017eete prihvatiti kao najpoticajniju \u010dinjenicu o mozgu.<\/p>\n
Izvor: \u00a0<\/a>21st Century<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Koji dio vas \u010dini 1% do 3% va\u0161e tjelesne mase, a koristi 20% kisika iz va\u0161eg udisaja? Va\u0161 mozak. Evo deset \u010dinjenica o mozgu: – Va\u0161 mozak treba trajnu opskrbu kisikom. Deset minuta gubitka kisika naj\u010de\u0161\u0107e uzrokuje zna\u010dajnu neuronsku \u0161tetu. Hladno\u0107a mo\u017ee produ\u017eiti vrijeme, \u0161to je razlog zbog kojeg \u017ertve utapljanja u hladnoj vodi, koje […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":14856,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16366],"tags":[16493],"class_list":["post-21007843","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-neuroznanost","tag-mozak"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21007843","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21007843"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21007843\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/14856"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21007843"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21007843"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21007843"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}