{"id":21007865,"date":"2012-03-25T18:27:18","date_gmt":"2012-03-25T17:27:18","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21007865"},"modified":"2019-12-13T12:43:16","modified_gmt":"2019-12-13T11:43:16","slug":"fascinantno-vodeni-tornjevi-na-himalaji-spasili-bi-svijet-od-nestasice-pitke-vode","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/fascinantno-vodeni-tornjevi-na-himalaji-spasili-bi-svijet-od-nestasice-pitke-vode\/","title":{"rendered":"Fascinantno: Vodeni tornjevi na Himalaji spasili bi svijet od nesta\u0161ice pitke vode"},"content":{"rendered":"

Rje\u0161enje za globalnu nesta\u0161icu pitke vode, koja ubrzano prijeti, krije se na Himalaji, najve\u0107oj planini svijeta, gdje je u pedesetak tisu\u0107a gle\u010dera “zarobljeno” gotovo 40 posto pitke vode na Zemlji.<\/p>\n

\n

Zalihe pitke vode na svijetu uskoro \u0107e biti iscrpljene kao \u0161to su ve\u0107 gotovo iscrpljene zalihe nafte. Voda \u0107e u skoroj budu\u0107nosti biti vrijedna koliko je sada nafta, ako ne i vrijednija, a cijena \u0107e joj neminovno rasti u nebesa.<\/p>\n

\"\"
\nSvjetsko vije\u0107e za vodu ve\u0107 je upozorilo kako danas \u010dak 1,1 milijarda ljudi nema pristup pitkoj vodi. Drugim rije\u010dima \u2013 milijardu stanovnika Zemlje je \u017eedno, a ta brojka i dalje raste.<\/p>\n

Me\u0111utim, rje\u0161enje se krije visoko u Himalajama, najve\u0107oj planini svijeta, gdje je u tamo\u0161njih 55 tisu\u0107a ledenjaka “zarobljeno” 40 posto svje\u017ee pitke vode na svijetu.<\/p>\n

Kako zadr\u017eati vodu iz ledenjaka?<\/strong><\/p>\n

Stoga je rje\u0161enje za svjetski problem vode nadohvat ruke, ali je problem kako ga tehni\u010dki izvesti. Do sada je \u2013 kako prenosi beogradski Telegraf \u2013 priroda rje\u0161avala taj problem otapaju\u0107i ledenjake, a voda se slijevala u podno\u017eje planine. No, budu\u0107i da se ledenjaci sada otapaju znatno br\u017ee nego prije, postali su opasnost za gradove i sela koji le\u017ee u dolinama sedam velikih rijeka podno Himalaje.<\/p>\n

Naime, himalajaski su ledenjaci glavni izvor vode iz kojeg se napaja sedam velikih rijeka me\u0111u kojima i tre\u0107a najdu\u017ea na svijetu \u2013 Jangce, a koje teku kroz najnapu\u010denija podu\u010dja na Zemlji.<\/p>\n

Stoga se ubrzamo tra\u017ei rje\u0161enje koje bi istodobno za\u0161titilo stanovni\u0161tvo u tom prenapu\u010denom dijelu Azije, te sa\u010duvalo pitku vodu neprocijenjive vrijednosti za budu\u0107nost \u010dovje\u010danstva.<\/p>\n

Pro\u010di\u0161\u0107avanje i zamrzavanje<\/strong><\/p>\n

Kineski ine\u017eenjeri i dizajneri osmislili su fascinantno rje\u0161enje \u2013 vodene tornjeve koji bi trebali zadr\u017eati vodu iz himalajskih ledenjaka.<\/p>\n

Prema toj zamisli, koja se zasad doima poput znanstvene fantastike, voda s Himalaja skladi\u0161tila bi se u \u0161est stabljolikih cijevi, a zatim iz njih ispu\u0161tala kada bi presu\u0161ili prirodni vodeni tokovi u podno\u017eju najve\u0107e svjetske planine. Voda bi se u ovim vodenim “neboderima” prikupljala tijekom ki\u0161nih mjeseci, u njima pro\u010di\u0161\u0107avala i zamrzavala i tako \u010duvala za budu\u0107u upotrebu.<\/p>\n

Jedna “sitna” nepoznanica<\/strong><\/p>\n

Prema rije\u010dima samih dizajnera, pri dnu vodenih tornjeva bili bi prijensoni sustavi koji bi regulirali distribuciju vode za gradove i sela u podno\u017eju planinskog masiva, dok bi savijeni kanali povezivali planinu sa selima slu\u017ee\u0107i i kao pruge za prijevoz ljudi i robe.<\/p>\n

\n

Jedina, ali golema nepiznanica vezana uz ovaj za\u010du\u0111uju\u0107i projekt, jest sama izvedba tornjeva.Kineski in\u017eenjeri jedino jo\u0161 nis objasnili kako bi uspjeli podi\u0107i te goleme tornjeve u nepristupa\u010dnim vrletima Himalaja.<\/p>\n

Javno<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Rje\u0161enje za globalnu nesta\u0161icu pitke vode, koja ubrzano prijeti, krije se na Himalaji, najve\u0107oj planini svijeta, gdje je u pedesetak tisu\u0107a gle\u010dera “zarobljeno” gotovo 40 posto pitke vode na Zemlji. Zalihe pitke vode na svijetu uskoro \u0107e biti iscrpljene kao \u0161to su ve\u0107 gotovo iscrpljene zalihe nafte. Voda \u0107e u skoroj budu\u0107nosti biti vrijedna koliko […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21007871,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16373],"tags":[17198,16608],"class_list":["post-21007865","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-klima","tag-himalaja","tag-voda"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21007865","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21007865"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21007865\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21007871"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21007865"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21007865"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21007865"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}