![\"\"](\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2012\/03\/bumbari.jpg\" "\\"bumbari\\"")
<\/p>\nBumbarov let godinama je opisivan kao kr\u0161enje svih zakona fizike, a ve\u0107 ustaljena pri\u010da potaknula je znanstvenike da objasne kako ovaj fenomen i nije tako \u010dudan koliko se \u010dini. Mit o nemogu\u0107em letu zapo\u010deo je 1918. godine nakon konstrukcije prvog aviona. Zbog same te\u017eine kukca i njegovih premalih krila zanimanje za fascinantan bumbarov let okupilo je znanstvenike, a i neke umjetnike.<\/p>\n
Kukci su prve \u017eivotinje koje su osvojile zrak, odnosno razvile organe kojima mogu letjeti. Evolucija leta kod kukaca tekla je prema usavr\u0161avanju najsitnijih detalja i postavila kukce kao najefikasnije leta\u010de na Zemlji. Poku\u0161aji istra\u017eivanja leta kukaca krenuli su s krivom pretpostavkom da su sama krila jednostavne gra\u0111e, a modeli i teorije kojima bi se simulirao let nisu uklju\u010divale kompleksnost organizama koji lete.<\/p>\n
Za razliku od elegantnog leta leptira ili vretenaca, bumbarov let sam po sebi je veoma kaoti\u010dan i bu\u010dan. Uspore\u0111uju\u0107i odnos te\u017eine i veli\u010dine krila bumbara, pretpostavke da bumbari ne bi trebali mo\u0107i letjeti su o\u010dito krive. Iako su usporedbe bumbara s avionom pretjerane, \u010dinjenica da su avioni gra\u0111eni prema primjeru \u017eivotinja koje lete nisu zanemarive. Tako su prve teorije uspore\u0111ivale odnose veli\u010dina bumbara i aviona te obja\u0161njavale za\u0161to bumbari ne bi mogli letjeti. Prosje\u010dan avion s dimenzijama, te\u017einom i veli\u010dinom krila koji su proporcionalni istim dimenzijama kod bumbara ne bi se mogao nikako ni uzdignuti, a kamoli uspje\u0161no letjeti. Krila i gra\u0111a bumbara tako se mo\u017eda mogu bolje usporediti s gra\u0111om helikoptera, nego li s avionom.<\/p>\n
<\/p>\n
\u010cinjenica da se matemati\u010dki modeli ne mogu uspore\u0111ivati sa \u017eivim organizmima ipak nisu objasnili neobja\u0161njiv bumbarov let. Znanstvenici su procjene i fizi\u010dke modele odlu\u010dili zamijeniti prou\u010davanjem leta same \u017eivotinje. Dr. Richard Bomphrey sa Sveu\u010dili\u0161ta u Oxfordu napravio je istra\u017eivanje s bumbarom (Bombus terrestris) u zadimljenoj cijevi. Pustio je bumbara da preleti cijev te detaljno fotografirao njegove kretnje kao i kretanje dima oko samog kukca. Analiziraju\u0107i let zaklju\u010dio je kako se svako krilo bumbara kre\u0107e neovisno jedno od drugoga. Dim koji biva otpuhan nakon zamaha pojedinog krila ne spoji se s onim od drugog krila \u0161to zna\u010di da svaka strana tijela bumbara leti neovisno jedna od druge. Ovakav neobi\u010dan, ali funkcionalan na\u010din leta jedinstven je u cijelom \u017eivotinjskom svijetu.<\/p>\n
Evolucija leta bumbara o\u010dito je i\u0161la u pravcu u kojem je takav let bumbaru omogu\u0107io da pre\u017eivi svo ovo vrijeme. U prirodi bumbari imaju funkciju transportera velikih koli\u010dina peludi na svojim velikim dlakavim tijelima \u010dime im se te\u017eina jo\u0161 vi\u0161e pove\u0107a. Prehrana nektarom daje bumbaru dovoljno energije da prsnim mi\u0161i\u0107ima hirovito i jakom silom pokre\u0107e krila te s oko 2000 zamahaja u sekundi uspje\u0161no preleti velike udaljenosti. Obojanost tijela upozorava potencijalne predatore na otrovnost bumbara, a pretpostavke za\u0161to je njegov bu\u010dan let opstao povezane su upravo s metodama upozoravanja predatora.<\/p>\n