{"id":21008078,"date":"2012-04-08T22:00:45","date_gmt":"2012-04-08T21:00:45","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21008078"},"modified":"2016-10-27T23:49:02","modified_gmt":"2016-10-27T21:49:02","slug":"na-koji-nacin-tonemo-u-san","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/na-koji-nacin-tonemo-u-san\/","title":{"rendered":"Na koji na\u010din tonemo u san?"},"content":{"rendered":"

Padanje u san je rutina, ali i misti\u010dan proces. \u0160to se vi\u0161e fokusiramo na to, manje je vjerojatno da \u0107e se i dogoditi, ba\u0161 poput gledanja u 3D plakat. Promatranjem samo odmi\u010de dalje, a najbolji mu je pristup s da\u0161kom nezainteresiranosti; pa, iako ve\u0107ina nas zaspi skoro svaku no\u0107, ne mo\u017eemo re\u0107i na koji na\u010din to \u010dinimo.<\/p>\n

\u010cak se i neuroznanstvenici jo\u0161 uvijek trude shvatiti mehanizam kojeg mozak koristi kako bi se prebacio iz stanja budnosti do nesvjesnog spavanja, ali istra\u017eivanje otkriva da je prijelaz postepeniji i burniji od okretanja prekida\u010da za svijetlo.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Prema nedavnom radu neuroznanstvenika na Washingtonskom sveu\u010dili\u0161tu u St. Louisu, za vrijeme procesa faze prije spavanja \u2013 perioda kada se nalazite u krevetu sa isklju\u010denim svjetlima i zatvorenim o\u010dima, polako \u201eotpu\u0161taju\u0107i\u201c\u00a0 ku\u0161nje dnevnih nevolja \u2013va\u0161i se mo\u017edani valovi \u00a0izla\u017eu onome \u0161to se naziva alfa aktivnost, uobi\u010dajeno vezano s tihom budno\u0161\u0107u.<\/p>\n

\u201eTo je period kada se mozak progresivno odvaja od vanjskog svijeta,\u201c napisali su Linda Larson-Prior i njezini kolege 2011. god. u izvje\u0161taju. \u201eSubjekti pomalo osciliraju izme\u0111u opa\u017eanja vanjskih i unutarnjih misli, dok je ve\u0107ina unutarnjih misli autobiografske ili samoreferentne prirode.\u201c<\/p>\n

Zatim, u jednom klju\u010dnom trenutku, ulazite u prijelaznu fazu sna, poznatu kao faza 1. Mo\u017edani valovi usporavaju, prebacuju\u0107i se na oblik poznat kao theta-pojasno djelovanje, ali su jo\u0161 uvijek isprekidani\u00a0 kratkim praskovima alfa aktivnosti. Ova vam \u201e\u0161tucavica\u201c daje osje\u0107aj da ste jo\u0161 uvijek budni , ka\u017ee Scott Campbell, direktor Laboratorija za ljudsku kronobiologiju s Medicinskog fakulteta Weill Cornell, navode\u0107i \u00a0kao orijentir istra\u017eivanje provedeno 1960-ih godina. \u201eIstra\u017eiva\u010di su od sudionika tra\u017eili bu\u0111enjeiz razli\u010ditih faza sna svaki puta kada su smatrali da \u0107e zaspati. Samo je 10 % onih probu\u0111enih iz faze 1 reklo da su bili zaspali.\u201c<\/p>\n

Pomislite na to \u0161ta se de\u0161ava kada zadrijemate dok gledate film: Neko vrijeme se\u00a0 sje\u0107ate se fragmenata i komadi\u0107a prije nego zaspite u potpunosti.\u00a0 Ovi vam izvadci \u2013 pokupljeni za vrijeme kratkih rafala alfa-pojasnih aktivnosti u va\u0161em mozgu \u2013 daju osje\u0107aj da ste budni, iako ste u stvari na debelom putu u zemlju snova.<\/p>\n

Dalje se va\u0161 mozak prebacuje na fazu 2, po\u010detak \u201eistinskog\u201c ne-REM (brzog pokreta o\u010diju \u2013 rapid eye movement) sna, kada ovi rafali alfa aktivnosti izumiru. Svi se neuroznanstvenici sla\u017eu da je ova faza u stvari san, iako vi to mo\u017eda jo\u0161 uvijek ne znate. U ovom istom uzbudljivom \u00a0istra\u017eivanju sna iz 1960-ih godina, \u201eoko 60 % ljudi je vjerovalo da su bili zaspali kada su probu\u0111eni iz faze 2,\u201c rekao je Campbell za Life\u2019s Little Mysteries. Ostalih 40 % bi vam rekli da jo\u0161 nisu bili zaspali.<\/p>\n

Ovo ima smisla u svijetlu istra\u017eivanja iz 2010. god. kojeg su proveli neuroznanstvenici s Tajvana. Pokazali su da je faza 2 povezana s daljnjim redukcijama u percipiranju vanjske stimulacije. Iako smo zaspali, jo\u0161 uvijek mo\u017eemo \u010duti pokoju rije\u010d dijaloga iz tog filma, dok postepeno ono blijedi.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Nadalje ulazimo u sporovalno spavanje (tako\u0111er poznato kao duboki san, delta-pojasna aktivnost, ili faze 3 i 4), i naposlijetku, do\u017eivljavamo REM san \u2013 fazu kada sanjamo. Dok je te\u0161ko percipirati \u00a0faze 1 i 2, 90 % ljudi prepoznaje da su \u00a0definitivno zaspali nakon \u0161to su probu\u0111eni\u00a0\u00a0poslije\u00a0<\/em>ulaska u faze 3 ili 4. To zna\u010di da smo dovr\u0161ili prijelaz. Od tog trena nadalje, ostatak no\u0107i provodimo kru\u017ee\u0107i izme\u0111u ne-REM faza 2, 3 i 4 i REM sna.<\/p>\n

Po\u010detak sna zaista mrzi pa\u017enju. \u201eVe\u0107ina ljudi, \u0161to se vi\u0161e trudi zaspati, imaju manje uspjeha u tome,\u201c rekao je Campbell. \u201eJedan dramati\u010dan primjer ovoga je\u00a0nesanica zbog pokretanja sna\u00a0(sleep onset insomnia \u2013 SOI). Osobe koje pate od SOI-a su \u010desto zabrinute zbog posljedica nespavanja (na primjer, iscrpljenosti narednog dana), pa se odr\u017eavaju budnima dok su opsjednuti tonjenjem u san.\u201c<\/p>\n

Naravno, nije samo razmi\u0161ljanje o tonjenju u san ono \u0161to nas odr\u017eava budnima; opsesija bilo \u010dime\u00a0\u0107e vjerojatno smetati. Campbell je rekao, \u201eZbog toga \u2018brojanje ovaca\u2019 ili razmi\u0161ljanje o ni\u010demu, uz malu koli\u010dinu emocija, mo\u017ee pomo\u0107i u pokretanju procesa sna.\u201c<\/p>\n

Izvor: Lifes Little Mysteries<\/a>\u00a0\/\/ Prijevod:\u00a0Barbara Arbanas-Kova\u010devi\u0107 (Matrix World<\/a>)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Padanje u san je rutina, ali i misti\u010dan proces. \u0160to se vi\u0161e fokusiramo na to, manje je vjerojatno da \u0107e se i dogoditi, ba\u0161 poput gledanja u 3D plakat. Promatranjem samo odmi\u010de dalje, a najbolji mu je pristup s da\u0161kom nezainteresiranosti; pa, iako ve\u0107ina nas zaspi skoro svaku no\u0107, ne mo\u017eemo re\u0107i na koji na\u010din […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21008081,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16366],"tags":[16587,17119],"class_list":["post-21008078","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-neuroznanost","tag-snovi","tag-spavanje"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21008078","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21008078"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21008078\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21008081"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21008078"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21008078"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21008078"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}