{"id":21008210,"date":"2012-04-18T21:40:51","date_gmt":"2012-04-18T19:40:51","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21008210"},"modified":"2015-10-23T03:17:48","modified_gmt":"2015-10-23T01:17:48","slug":"zasto-je-najkorisnija-svjetska-biljka-ilegalna-roba","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/zasto-je-najkorisnija-svjetska-biljka-ilegalna-roba\/","title":{"rendered":"Za\u0161to je najkorisnija svjetska biljka ilegalna roba?"},"content":{"rendered":"<p>Sve je to dio korporativne pohlepe i dr\u017eavne kontrole stanovni\u0161tva&#8230;<\/p>\n<p>Konoplja (Lat.: Canabis podvrsta; sativa varijacija; indica) \u2013 jedna od najkorisnijih svjetskih biljaka, bila je kori\u0161tena za stvaranje goriva, papira, odje\u0107e, hrane i prirodne medicine. Pa za\u0161to onda Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave (i ostale zemlje) kriminaliziraju proizvodnju ove vrijedne robe?<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" width=\"580\" height=\"326\" class=\"alignnone size-full wp-image-21008213\" title=\"kanabis\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2012\/04\/kanabis1.jpg\" alt=\"\" srcset=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2012\/04\/kanabis1.jpg 580w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2012\/04\/kanabis1-300x169.jpg 300w\" sizes=\"(max-width: 580px) 100vw, 580px\" \/><\/p>\n<p><strong>Ru\u017ean razlog za\u0161to je konoplja\u00a0 protuzakonita<\/strong><\/p>\n<p>Godine 1901., Andrew Mellon (i njegov brat Richard) osnovali su naftnu tvrtka u Teksasu pod nazivom Gulf Oil. Imali su namjeru bu\u0161iti u Kuvajtu, no u to vrijeme Kuvajt je bio pod Britanskom kontrolom. Tada se Gulf Oil obratio Ameri\u010dkoj vladi i tu su zapo\u010deli problemi.<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/matrixworldhr.files.wordpress.com\/2012\/04\/cannabis-indica-extract.jpg\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\"><img decoding=\"async\" title=\"cannabis-indica-extract\" src=\"https:\/\/matrixworldhr.files.wordpress.com\/2012\/04\/cannabis-indica-extract.jpg?w=500&amp;h=420\" alt=\"\"   \/><\/a><\/p>\n<p><strong>Ekstrakt Canabisa sative indice iz po\u010detka XX vijeka.<\/strong><\/p>\n<p>Naime, Andrew Mellon se odrekao svoje pozicije kao ministar financija\u00a0 SAD-a (1921.-1932.) da bi postao ameri\u010dki veleposlanik u Engleskoj (1932.-1933.). Naravno, svojim polo\u017eajem u Engleskoj, on bi bio u mogu\u0107nosti uvesti \u00a0temu Gulf Oil udjela u Kuvajtu. Samo dvije godine kasnije, 1934., British Petroleum i Gulf Oil pogodili su posao (pola \u2013 pola) i 1938. godine potekla je nafta.<\/p>\n<p><strong>Tajni planovi se pogor\u0161avaju<\/strong><\/p>\n<p>Godine 1930., dok je Andrew Mellon \u00a0bio povjerenik ministarstva financija, imenovao je Harry Anslingera kao prvog povjerenika Federalnog zavoda za opojne droge. Mnogi politi\u010dki stru\u010dnjaci vide Anslingera i njegovu kampanju protiv marihuane kao tajnu agendu kako bi se uklonila konoplja iz industrijske \u00a0konkurencije.<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/matrixworldhr.files.wordpress.com\/2012\/04\/cannabis-alcohol.jpg\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\"><img decoding=\"async\" title=\"ca\" src=\"https:\/\/matrixworldhr.files.wordpress.com\/2012\/04\/cannabis-alcohol.jpg?w=500&amp;h=688\" alt=\"\"   \/><\/a><\/p>\n<p><strong>Kanabis u kombinaciji s alkoholom, proizvod iz 30. godina XX vijeka.<\/strong><\/p>\n<p>U 20-im i 30-im godinama pro\u0161log stolje\u0107a tvrtka Du Pont Petrokemija (obilno financirana od strane \u00a0Andrew Mellowa) stvarala je sli\u010dan napredak s naftom, umjesto konoplje. DuPont je postao lider u razvoju rayon vlakana (sinteti\u010dke tkanine), boja, sinteti\u010dkih guma, plastike i drugih (toksi\u010dnih) kemikalija. Jasno, Andrew Mellon imao je o\u010diti interes u uni\u0161tavanju industrije konoplje.<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/matrixworldhr.files.wordpress.com\/2012\/04\/cannabis-pic.jpeg\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\"><img decoding=\"async\" title=\"cb3\" src=\"https:\/\/matrixworldhr.files.wordpress.com\/2012\/04\/cannabis-pic.jpeg?w=500&amp;h=312\" alt=\"\"   \/><\/a><\/p>\n<p><strong>Kako li je i za\u0161to ova biljka, koja poma\u017ee u lije\u010denju mnogih bolesti, dospjela na crnu listu?<\/strong><\/p>\n<p>Usput, Andrew Mellon postao je jedan od najbogatijih ljudi u SAD-u. U stvari, dok je radio kao tajnik ministarstva financija, njegovo bogatstvo je dostiglo vrhunac na oko 300 \u2013 400 milijuna dolara do 1929. -30. Andrew Mellon, John D. Rockefeller, Henry Ford i mnogi drugi industrijalci (po\u010detkom XX vijeka) nisu prezali ni od \u010dega da sprije\u010de razvoj industrije konoplje.<br \/>\nVrijeme je za ponovno otkri\u0107e snage konoplje, za iscjeljenje svijeta.<\/p>\n<p style=\"text-align: right;\">Izvor: <a href=\"http:\/\/www.naturalnews.com\/035534_hemp_paper_clothing.html#ixzz1rqWuLxM9\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">Natural News<\/a> \/\/\u00a0Prevela i uredila: Irena Dujmu\u0161i\u0107 (Matrix World)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Sve je to dio korporativne pohlepe i dr\u017eavne kontrole stanovni\u0161tva&#8230; Konoplja (Lat.: Canabis podvrsta; sativa varijacija; indica) \u2013 jedna od najkorisnijih svjetskih biljaka, bila je kori\u0161tena za stvaranje goriva, papira, odje\u0107e, hrane i prirodne medicine. Pa za\u0161to onda Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave (i ostale zemlje) kriminaliziraju proizvodnju ove vrijedne robe? Ru\u017ean razlog za\u0161to je konoplja\u00a0 protuzakonita [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21008213,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16346],"tags":[16722],"class_list":["post-21008210","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-biljke-i-zivotinje","tag-marihuana"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21008210","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21008210"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21008210\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21008213"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21008210"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21008210"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21008210"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}