Bolesnici s te\u0161kim ozljedama udova \u010desto gube mogu\u0107nost pokreta i osjeta uslijed o\u0161te\u0107enja \u017eivaca. Britanski znanstvenici pristupili su rje\u0161avanju ovog problema primjenom ra\u010dunalne tehnologije i postigli sjajne rezultate. Uspjeli su prona\u0107i na\u010din za obnovu o\u0161te\u0107enog \u017eivca i vra\u0107anje njegove funkcije.<\/p>\n
Po\u0161li su od zamisli da bi o\u0161te\u0107enom \u017eivcu u regeneraciji mogla pomo\u0107i implantirana struktura s kanali\u0107ima, koja \u0107e ga \u0161tititi i podupirati tijekom obnavljanja rasta. Potrebni implantati su generirani ra\u010dunalnom tehnologijom uz primjenu biorazgradivog materijala. Detalji istra\u017eivanja su objavljeni u \u010dasopisu Biofabrication.<\/p>\n
U izradi implantata primijenjena je laserska tehnika koja se obi\u010dno koristi pri izradi\u00a0 slo\u017eenih strujnih krugova.\u00a0Dobiveni implantat se smje\u0161ta u ozlije\u0111eno podru\u010dje i pru\u017ea fizi\u010dku potporu i oslonac \u017eivcu.<\/p>\n
Autori rada navode da su \u017eivci, poput elektri\u010dnih kabela, gra\u0111eni od velikog broja tankih niti. Ovom tehnikom \u200b\u200bse mo\u017ee potaknuti obnavljanje strukture \u017eivca poticanjem rasta njegovih sa\u010duvanih pramenova. Oni svojim rastom formiraju novo \u017eiv\u010dano vlakno sa strukturom sli\u010dnom onoj prije ozljede.<\/p>\n
Da bi zapo\u010dela regeneracija \u017eivca uz implantat je potrebno primijeniti i niz fizikalnih i kemijskih \u010dimbenika koji \u0107e potaknuti proces ponovnog rasta.<\/p>\n
Obnovljenim \u017eivcem impulsi neometano protje\u010du, \u0161to omogu\u0107uje obnavljanje pokreta i povrat osje\u0107aja u o\u0161te\u0107enu ruku ili nogu ozlije\u0111enog.<\/p>\n
Implantati su izra\u0111eni od materijala koji se nakon nekog vremena u tijelu razla\u017ee, pa njegovo naknadno va\u0111enje nije potrebno.<\/p>\n
Laboratorijski testovi su pokazala da \u017eivci stvarno rastu kroz kanali\u0107e implantata, te s vremenom grade ve\u0107e strukture zamjenjuju\u0107i one o\u0161te\u0107ene.<\/p>\n
Istra\u017eiva\u010di nagla\u0161avaju da suvremena medicina ve\u0107 dugo raspola\u017ee metodama za\u00a0 obnavljanje kostiju i mi\u0161i\u0107a, dok obnavljanje \u017eivaca dosad nije bilo mogu\u0107e. Ovaj rad je pokazao da se ozlije\u0111eni \u017eivci u rukama i nogama mogu obnoviti, dok obnova le\u0111ne mo\u017edine i dalje \u010deka neka budu\u0107a istra\u017eivanja, premda se primjena implantata i u ovom slu\u010daju \u010dini mogu\u0107om.<\/p>\n
Ovaj rad donosi dvije za medicinsku praksu va\u017ene novosti: izrada implantata koji poma\u017ee obnavljanje o\u0161te\u0107enih \u017eivaca i postupak za obnovu \u017eivca mikro oblikovanjem neo\u0161te\u0107enih pramenova tog istog \u017eivca.<\/p>\n
Primjena ovih saznanja uvesti \u0107e velike promjene u lije\u010denje o\u0161te\u0107enih \u017eivaca i donijeti zna\u010dajna pobolj\u0161anja zdravlja oboljelima.<\/p>\n
University of Sheffield<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Bolesnici s te\u0161kim ozljedama udova \u010desto gube mogu\u0107nost pokreta i osjeta uslijed o\u0161te\u0107enja \u017eivaca. Britanski znanstvenici pristupili su rje\u0161avanju ovog problema primjenom ra\u010dunalne tehnologije i postigli sjajne rezultate. Uspjeli su prona\u0107i na\u010din za obnovu o\u0161te\u0107enog \u017eivca i vra\u0107anje njegove funkcije. Po\u0161li su od zamisli da bi o\u0161te\u0107enom \u017eivcu u regeneraciji mogla pomo\u0107i implantirana struktura s […]<\/p>\n","protected":false},"author":684,"featured_media":21008259,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16361],"tags":[16790,16551],"class_list":["post-21008254","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-biotehnologija","tag-regeneracija","tag-zivci"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21008254","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/684"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21008254"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21008254\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21008259"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21008254"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21008254"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21008254"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}