{"id":21008260,"date":"2012-04-25T21:22:15","date_gmt":"2012-04-25T19:22:15","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21008260"},"modified":"2020-10-15T16:20:00","modified_gmt":"2020-10-15T14:20:00","slug":"poput-majki-i-ocevi-mogu-patiti-od-postporodajne-depresije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/poput-majki-i-ocevi-mogu-patiti-od-postporodajne-depresije\/","title":{"rendered":"Poput majki i o\u010devi mogu patiti od postporo\u0111ajne depresije"},"content":{"rendered":"<p>Mu\u0161karci dana\u0161njice napreduju na svojem putu u svakom aspektu maj\u010dinstva (kako rije\u010d ka\u017ee, do sada vezano uz majke) \u0161to pokazuju nove studije jer upu\u0107uju na to da mu\u0161karci vjerojatno kao \u017eene trpe sve okolnosti koje donosi prinova u obitelji pa \u010dak i baby blues.<\/p>\n<p>Australska studija, objavljena u \u010dasopisu za socijalnu psihijatriju, Social Psychiatry and Psychiatric Epidemiology, pokazuje kako postnatalne depresije poga\u0111aju jednako i o\u010deve i majke tijekom prvih 12 mjeseci \u017eivota novoro\u0111en\u010deta. Mladi o\u010devi su posebno ranjivi ako su u dobnoj skupini ispod 30 godina te imaju 40 posto pove\u0107an rizik od razvoja postnatalne depresije u usporedbi s o\u010devima koji su u dobi iznad 30 godina.<\/p>\n<p>Koautor studije je profesorica Jan Nicholson iz Centra za istra\u017eivanje roditeljstva u Melbourneu koja ka\u017ee kako nalaz sugerira da trenutna nadgledanja za postporo\u0111ajne depresije kod novih majki bi se trebala pro\u0161iriti i nad novim o\u010devima. &#8220;Kao \u0161to ro\u0111enje djeteta mo\u017ee dovesti do dubokih promjena u na\u010dinu \u017eivota i rekreaciji, obrascima spavanja, odnosima roditelja i njihovoga identiteta, nije \u010dudno da prilagodba na te pote\u0161ko\u0107e mo\u017ee u tim trenucima biti te\u0161ka i za o\u010deve, a ne samo majke.&#8221; Ka\u017eu istra\u017eiva\u010di.<\/p>\n<p>Istra\u017eivanje je koristilo podatke iz longitudinalne studije australske djece (LSAC) za pra\u0107enje mentalnoga zdravlja o\u010deva u tri vala &#8211; kad su djeca u dobi od tri do 12 mjeseci, dvije do tri godine i \u010detiri do pet godina. Ovi su podaci zatim bili uspore\u0111eni s nalazima o mu\u0161koj op\u0107oj populaciji iz ankete provedene u 2007. o mentalnom zdravlju i dobrobiti op\u0107e populacije.<\/p>\n<p>Nicholson ka\u017ee da njihova studija pokazuje kako 9,7 posto o\u010devi pati od postnatalne depresije u prvoj godini \u017eivota svoga djeteta. To se uspore\u0111uje sa stopom od postnatalne depresije kod novih majki koja iznosi 9,4 posto. Dodatno, o\u010devi su 1,38 puta imali ve\u0107u vjerojatnost da \u0107e podle\u0107i psiholo\u0161koj uznemirenosti u usporedbi s australskom odraslom mu\u0161kom populacijom bez djece.<\/p>\n<p><strong>\u017dongliranje uloga i odgovornosti<\/strong><\/p>\n<p>Nicholson ka\u017ee kako su istra\u017eiva\u010di &#8220;iznena\u0111eni&#8221; opsegom problema koji utje\u010de na mu\u0161karce statisti\u010dki jednakim stopama kao i na \u017eene. &#8220;O\u010devi su percipirani kao klju\u010dna pomo\u0107 i potpora za \u017eene s djecom.&#8221; ka\u017ee ona. &#8220;Ova studija me\u0111utim pokazuje da su mu\u0161karci tako\u0111er osjetljivi, jer oni su tako\u0111er izlo\u017eeni nedostatku sna i \u017eongliranju ulogama i odgovornostima.&#8221;<\/p>\n<p>Ona ka\u017ee da 30 posto mu\u0161karaca koji imaju problema u prvoj godini \u017eivota djeteta, nastavljaju prijavljivati mentalne zdravstvene probleme i dalje kako njihova djeca rastu. Ovaj visok trend nastavka problema nagla\u0161ava va\u017enost ranoga uklju\u010divanja o\u010deva u programe podr\u0161ke roditeljstvu, obja\u0161njava Nicholson.<\/p>\n<p>Studija tako\u0111er otkriva da se nerezidentni o\u010devi suo\u010davaju s vi\u0161om stopom mentalnih simptoma, sa 17 posto i 14 posto prijavljuju\u0107i klini\u010dke probleme u dobi 2 do 3 godine i 4 do 5 godina. Me\u0111utim, znanstvenici su naglasili da rezultati mogu biti pod utjecajem drugih \u010dimbenika kao \u0161to su sukob s drugim roditeljem djeteta odnosno majkom te op\u0107enite roditeljske pote\u0161ko\u0107e.<\/p>\n<p>&#8220;Trebamo otkriti rizi\u010dne o\u010deve rano i rano reagirati jer znamo da su psihi\u010dki problemi te\u017ei za lije\u010diti ako su dugotrajni.&#8221; upozorava Nicholson.<\/p>\n<p><strong>Pove\u0107anje svjesnosti<\/strong><\/p>\n<p>Autori \u010dlanka tvrde kako postoji potreba da se pove\u0107a svijest o mentalnim zdravstvenim problemima o\u010deva u ranom periodu djetetova razvoja. &#8220;To mo\u017ee uklju\u010divati javnozdravstvene poruke o dobrobiti o\u010deva te normalizaciju i promicanje pomo\u0107i za vrijeme prilagodbe na novu obiteljsku situaciju.&#8221; navode autori.<\/p>\n<p>&#8220;Preporu\u010dljivo je da rutinske kontrole pote\u0161ko\u0107a s mentalnim zdravljem trebaju biti pro\u0161irene i na o\u010deve u postnatalnom razdoblju djece i treba oja\u010dati sposobnost ljudi koji rade u okru\u017ejima ranoga roditeljstva da znaju odgovoriti na specifi\u010dne potrebe o\u010deva.&#8221;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Mu\u0161karci dana\u0161njice napreduju na svojem putu u svakom aspektu maj\u010dinstva (kako rije\u010d ka\u017ee, do sada vezano uz majke) \u0161to pokazuju nove studije jer upu\u0107uju na to da mu\u0161karci vjerojatno kao \u017eene trpe sve okolnosti koje donosi prinova u obitelji pa \u010dak i baby blues. Australska studija, objavljena u \u010dasopisu za socijalnu psihijatriju, Social Psychiatry and [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1671,"featured_media":21008261,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16338],"tags":[16894],"class_list":["post-21008260","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-psihologija","tag-depresija"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21008260","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1671"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21008260"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21008260\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21008261"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21008260"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21008260"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21008260"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}