![\"\"](\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2012\/05\/Greedy2.jpg\")
<\/p>\nObi\u010dno se smatra da bogati ljudi nemaju razloga lagati, varati i krasti. O\u010dekuje se da su oni koji nemaju egzistencijalnih briga svjesni da neki drugi te\u0161ko \u017eive. No, kako pokazuju istra\u017eivanja \u00a0stvarnost je potpuno druga\u010dija. Kako se ljudi penju na dru\u0161tvenoj ljestvici njihovo suosje\u0107anje opada.<\/p>\n
<\/p>\n
Psiholozi s Berklyja Paul Piff i Dacher Keltner ve\u0107 se dulje bave prou\u010davanjem utjecaja dru\u0161tvenog polo\u017eaja, mjerenog materijalnim bogatstvom, profesionalnim ugledom i obrazovanjem na suosje\u0107anje s drugim ljudima. U jednoj od svojih studija su promatrali pona\u0161anje voza\u010da u raskri\u017eju u vrijeme gustog prometa. Otkrili su da voza\u010di\u00a0 skupih automobila \u010de\u0161\u0107e oduzimaju prednost drugim voza\u010dima. To jednako vrijedi za voza\u010de oba spola iz vi\u0161e dru\u0161tvene klase.<\/p>\n
U drugoj studiji su otkrili da voza\u010di luksuznih automobila, tako\u0111er, \u010de\u0161\u0107e ne usporavaju pred zebrom da bi propustili pje\u0161aka.<\/p>\n
Da bi ustanovili povezanost sebi\u010dnosti i bogatstva ispitanike su zamolili da se tijekom nekoliko minuta uspore\u0111uju s ljudima druga\u010dijeg imovnog stanja. Nakon toga, ispitanicima je ponu\u0111eno da iz staklenke uzmu slatki\u0161a koliko \u017eele. Tako\u0111er im je re\u010deno da \u0107e sve preostale bombone podijeliti djeci. Ispitanici koji su tijekom usporedbe shvatili da su oni puno boljeg imovnog stanja od drugih uzimali su za sebe zna\u010dajno vi\u0161e slatki\u0161a, ostavljaju\u0107i manje za djecu.<\/p>\n
U studiji objavljenoj pro\u0161le godine pokazali su kako dru\u0161tveni polo\u017eaj utje\u010de na osje\u0107anje su\u0107uti s ljudima koji pate. Manje bogati ispitanici su izra\u017eavali zna\u010dajno ja\u010de suosje\u0107anje u odnosu na one bogatije. Pra\u0107enje intenziteta rada srca ispitanika je pokazao usporavanje rada kod onih koji su suosje\u0107ajni \u0161to se zbiva kada posve\u0107ujemo pozornost osje\u0107ajima i motivaciji drugih.<\/p>\n
Ovi rezultati potvr\u0111uju ranija saznanja da pripadnici vi\u0161ih dru\u0161tvenih klasa slabije uo\u010davaju emocije drugih i rje\u0111e obra\u0107aju pozornost na njih.<\/p>\n
Ipak, kako razjasniti odsustvo suosje\u0107anja u bogatih pripadnika iz vi\u0161ih slojeva dru\u0161tva. Piff i njegovi suradnici smatraju da bogatstvo i obilje daju osje\u0107aj slobode i neovisnosti. Bogati se ne moraju oslanjati na druge, pa se ne moraju brinuti o osje\u0107ajima drugih. Drugi razlog le\u017ei u ljudskoj pohlepi. Ljudi iz vi\u0161e klase smatraju da je pohlepa opravdana, korisna i moralna. Prihva\u0107anje takvih stavova vodi u neeti\u010dna pona\u0161anja.<\/p>\n
U dana\u0161nje vrijeme velikih razlika u materijalnim mogu\u0107nostima ljudi, poznavanje odnosa izme\u0111u bogatstva i suosje\u0107anja ima va\u017ene posljedice. Oni koji dr\u017ee svu vlast, politi\u010dku i drugu, uglavnom dolaze iz privilegiranih slojeva dru\u0161tva. Slabo je vjerojatno da \u0107e najmo\u0107niji u dru\u0161tvu donositi odluke koje \u0107e koristiti onima manjih mogu\u0107nosti ili siroma\u0161nima. Isto tako velika je vjerojatnost da \u0107e ih u odlukama voditi neeti\u010dnost. Ovo istra\u017eivanje poma\u017ee nam da shvatimo za\u0161to se Goldman Sachs i druge najmo\u0107nije financijske korporacije pona\u0161aju pohlepno. Iako je pohlepa univerzalna ljudska emocija, izgleda da je najsna\u017enija u onih koji imaju najvi\u0161e.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Obi\u010dno se smatra da bogati ljudi nemaju razloga lagati, varati i krasti. O\u010dekuje se da su oni koji nemaju egzistencijalnih briga svjesni da neki drugi te\u0161ko \u017eive. No, kako pokazuju istra\u017eivanja \u00a0stvarnost je potpuno druga\u010dija. Kako se ljudi penju na dru\u0161tvenoj ljestvici njihovo suosje\u0107anje opada. Psiholozi s Berklyja Paul Piff i Dacher Keltner ve\u0107 se […]<\/p>\n","protected":false},"author":684,"featured_media":21008298,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16337],"tags":[17167,16558],"class_list":["post-21008297","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvene-znanosti","tag-financije","tag-pohlepa"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21008297","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/684"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21008297"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21008297\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21008298"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21008297"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21008297"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21008297"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}