{"id":21008312,"date":"2012-05-06T13:24:43","date_gmt":"2012-05-06T11:24:43","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21008312"},"modified":"2020-10-15T14:58:54","modified_gmt":"2020-10-15T12:58:54","slug":"otkriveno-zasto-neki-ljudi-ne-vole-svinjetinju","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/otkriveno-zasto-neki-ljudi-ne-vole-svinjetinju\/","title":{"rendered":"Otkriveno za\u0161to neki ljudi ne vole svinjetinu"},"content":{"rendered":"

Da li \u0107e osoba voljeti miris pe\u010dene svinjetine ili ne odre\u0111uju njezini geni, pokazala je nova studija. Tako\u0111er je pokazano da ve\u0107ina ljudi vi\u0161e voli meso kastriranih \u017eivotinja zbog njegova slabije izra\u017eenog mirisa.<\/p>\n

Da li \u0107e pri u\u017eivanju pe\u010dene svinjetine osjetiti ugodan ili pak neugodan miris koji podsje\u0107a na amonijak, urin, znoj ili vaniliju, odre\u0111uje tip gena u ljudi, pokazuje studija s Duke University Medical Center i norve\u0161kog University of Life Science.<\/p>\n

Meso kastriranih mu\u017ejaka svinje sadr\u017ei znatno manje feromona nazvanog androstenon, tvar koja mesu daje karakteristi\u010dan miris, odbojan dijelu ljudi.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

U istra\u017eivanju su sudjelovala 23 dragovoljaca. Podijeljeni su u dvije skupine tako da su jednu \u010dinili oni koji vole miris svinjetine, a drugu oni\u00a0 kojima je odbojan. Nakon toga su uzeti uzorci krvi za gensku analizu. Na\u0111eno je da oni koji ne vole miris svinjetine imaju dvije kopije gena poznatog kao receptor za mirise (OR7D4). Oni koji vole miris svinjetine imali su samo jednu kopiju istog gena.<\/p>\n

U nastavku su ispitanicima ponudili pe\u010denu svinjetinu, kojoj\u00a0 je naknadno dodan androstenon u koli\u010dini koja se nalazi u mesu nekastriranih mu\u017ejaka. Dio ispitanika je zamijetio neugodnu promjenu u mirisu i okusu mesa, dok drugi nisu osjetili razliku.<\/p>\n

Naravno da je uz miris u do\u017eivljaju okusu hrane uklju\u010deno vi\u0161e gena i drugih \u010dimbenika. Znanstvenici isti\u010du da bi bilo zanimljivo ispitati na sli\u010dan na\u010din ljude iz sredina gdje je u\u017eivanje u svinjetini kulturni tabu, ili pak vegetarijance.<\/p>\n

Prema dosada\u0161njoj praksi u Sjevernoj Americi i Europi niska koncentracija androstenona u svinjskom mesu se postizala kemijskim kastriranjem svinja prije klanja. Me\u0111utim, to bi se moglo promijeniti u skoroj budu\u0107nosti. Novi propisi koji se pripremaju u Europskoj uniji mogli zabraniti kastraciju i time odbiti od svinjetine dosada\u0161nje ljubitelje i promijeniti prehrambene navika u jednom dijelu populacije<\/p>\n

Feromon androstenona se mo\u017ee na\u0107i i u mesu drugih mu\u017ejaka sisavaca, premda u znatno manjim koli\u010dinama.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Da li \u0107e osoba voljeti miris pe\u010dene svinjetine ili ne odre\u0111uju njezini geni, pokazala je nova studija. Tako\u0111er je pokazano da ve\u0107ina ljudi vi\u0161e voli meso kastriranih \u017eivotinja zbog njegova slabije izra\u017eenog mirisa. Da li \u0107e pri u\u017eivanju pe\u010dene svinjetine osjetiti ugodan ili pak neugodan miris koji podsje\u0107a na amonijak, urin, znoj ili vaniliju, odre\u0111uje […]<\/p>\n","protected":false},"author":684,"featured_media":21008313,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16347],"tags":[16755,18318],"class_list":["post-21008312","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-genetika","tag-meso","tag-vegetarijanstvo"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21008312","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/684"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21008312"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21008312\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21008313"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21008312"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21008312"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21008312"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}