{"id":21008491,"date":"2012-05-26T21:56:53","date_gmt":"2012-05-26T19:56:53","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21008491"},"modified":"2022-07-07T01:39:19","modified_gmt":"2022-07-06T23:39:19","slug":"genska-terapija-uz-pomoc-enzima-telomeraze-produljuje-zivot-miseva-za-24","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/genska-terapija-uz-pomoc-enzima-telomeraze-produljuje-zivot-miseva-za-24\/","title":{"rendered":"Genska terapija uz pomo\u0107 enzima telomeraze produljuje \u017eivot mi\u0161eva za 24%"},"content":{"rendered":"\n

Znanstvenici se svojski trude da \u010dovje\u010danstvu podare dar besmrtnosti. U najnovijem poku\u0161aju iskorjenjivanja smrti, znanstvenici su laboratorijskim mi\u0161evima ubrizgali zdravu dozu telomeraze, enzima koji na\u0161e kromosome (a time i na\u0161e stanice, odnosno tijela) odr\u017eava \u201emladima\u201c. Uz pomo\u0107 ove terapije, javlja Singularityhub<\/em>, znanstvenici su uspjeli produ\u017eiti \u017eivot mi\u0161eva za \u010dak 24%, a najbolje od svega jest da terapija nije proizvela ba\u0161 nikakve ne\u017eeljene nuspojave. Barem zasad.<\/p>\n\n\n\n

Kako \u010dovjek stari, stare i stanice u njegovom tijelu. Umiru\u0107e stanice mijenjaju se novima diobom stanica, ali ovaj proces ne prolazi bez ne\u017eeljenih efekata. Svakom diobom stanice, komadi\u0107i DNA na samom se kraju kromosoma (koji se nazivaju telomeri) skra\u0107uju. U jednom trenutku, kada se telomeri skrate do odre\u0111ene granice, ovaj komadi\u0107 DNA signalizira stanici da je vrijeme za prestanak daljnje diobe. Prestanak diobe stanice onemogu\u0107uje stvaranje novih tkiva te stoga ovaj proces dovodi do uni\u0161tenja tkiva koje te stanice tvore. Posljedica je toga da takvo tkivo sve br\u017ee propada i, da skratimo pri\u010du, upravo zbog ovog procesa ljudi ne \u017eive beskona\u010dno. Ali mo\u017eda ne zadugo.<\/p>\n\n\n\n

Naime, znanstvenici tvrde da su prona\u0161li molekularni koktel koji, barem kod mi\u0161eva, djeluje kao svojevrsni eliksir mladosti. Znanstvenici su mi\u0161evima ubrizgali gen telomeraze koji je usporio proces starenja tako \u0161to je produljio telomere i na taj na\u010din omogu\u0107io stanicama da se dijele mnogo du\u017ee vremena nego \u0161to bi to mogle u normalnom stanju. Molekularni koktel znanstvenici su ubrizgali jednogodi\u0161njem mi\u0161u (u mi\u0161jem svijetu ovo se smatra odraslom jedinkom) i dvogodi\u0161njem mi\u0161u (ukratko \u2013 starac). \u017divotni vijek jednogodi\u0161njeg mi\u0161a ovom je terapijom produljen za 24% dok je kod dvogodi\u0161njeg mi\u0161a postotak bio ne\u0161to ni\u017ei \u2013 13%. No, osim \u0161to su \u017eivjeli du\u017ee, mi\u0161evi su ovom terapijom profitirali i na mnoge druge na\u010dine. \u010cini se kako je terapija imala izrazito pozitivan u\u010dinak i na razna stanja koja se obi\u010dno povezuju sa starenjem \u2013 izme\u0111u ostalog i osjetljivost na inzulin, osteoporozu i fizi\u010dku koordinaciju.
\"\"
Tako\u0111er, treba naglasiti kako je drugoj grupi mi\u0161eva ubrizgana neaktivna forma telomeraze koja nije imala nikakav u\u010dinak na produljenje \u017eivotnog vijeka. Ovim je potvr\u0111eno kako je upravo enzimska aktivnost koja je rezultirala produljenjem telomera klju\u010dna za pronalazak eliksira mladosti. Samo istra\u017eivanje (objavljeno<\/a> u \u010dasopisu EMBO Molecular Medicine<\/em>) vodila je \u0161panjolska znanstvenica Maria Blasco sa \u0161panjolskog Nacionalnog instituta za istra\u017eivanje raka.<\/p>\n\n\n\n

Ova terapija uklju\u010divala je zamjenu odre\u0111enog gena u virusima s genom za telomerazu. To je imalo nekoliko prednosti. Prvo, virusi su odli\u010dan na\u010din za ulazak u tijelo i infektiranje ve\u0107eg broja stanica. Ubacivanje telomeraze u manji broj stanica vjerojatno ne bi imalo nikakav zna\u010dajan u\u010dinak na produljenje \u017eivotnog vijeka \u201ezara\u017eenog\u201c organizma. Drugo, na ovaj na\u010din gen ostaje aktivan godinama i, posljednje, DNA iz virusa nije se mije\u0161ao s DNA iz mi\u0161jih stanica. U prija\u0161njim poku\u0161ajima ovakve terapije postojao je prili\u010dan rizik da se ubrizgavanjem virusa odre\u0111ene stanice pretvore u tumore. Primjerice, u jednom od testnih istra\u017eivanja ova terapija je prouzrokovala leukemiju kod dva od devet mi\u0161eva.<\/p>\n\n\n\n

Sama ideja produljenja \u017eivota kori\u0161tenjem telomeraze uop\u0107e nije nova. Znanstvenici su ve\u0107 ranije dodavanjem telomeraze umjetno uzgojenim ljudskim stanicama omogu\u0107ili najmanje 20 novih diobi i na taj su na\u010din zna\u010dajno produljili njihov \u017eivotni vijek. Mi\u0161evima, kojima je zadiranjem u gensku strukturu omogu\u0107eno da sami stvaraju telomerazu, \u017eivotni se vijek produljio za 40%, a kod takvih mi\u0161eva je zamije\u0107ena i ve\u0107a razina tolerancije na glukozu, bolja koordinacija i manja sklonost raznim upalama u usporedbi s normalnim mi\u0161evima. Znam \u0161to mislite, ali ista genetska modifikacija kod ljudi (jo\u0161 uvijek) nije opcija te je realnije da se na\u0161 \u017eivotni vijek poku\u0161a produljiti terapijom sli\u010dnom onoj koja je opisana ranije u \u010dlanku \u2013 ubrizgavanjem molekularnog koktela koji poti\u010de stvaranje telomeraze putem virusa.<\/p>\n\n\n\n

Starenje je veoma kompliciran proces kojeg ljudi tek trebaju u potpunosti razumjeti. Sadr\u017ei toliko komponenti da je sasvim vjerojatno da danas nismo ni svjesni postojanja nekih bitnih karakteristika procesa starenja. No, ako je klju\u010d na\u0161e starosti (i naravno, umiranja) upravo skra\u0107ivanje telomera, onda je pronalazak na\u010dina za produljenje telomera vjerojatno najbli\u017ee eliksiru mladosti \u0161to \u0107emo ikada biti. Ukoliko se ovo poka\u017ee to\u010dnim, mo\u017eda \u0107e upravo tih nekoliko dodatnih godina \u017eivota koje \u0107e nam produljeni telomeri omogu\u0107iti, biti dostatno da ostvarimo \u201ebrzinu bijega u dugovje\u010dnost\u201c o kojoj govori Aubrey de Grey. Ukratko, radi se o tome da uvijek imamo dovoljno vremena za pronalazak novih lijekova za, de Greyevim rije\u010dima, \u201elije\u010denje bolesti zvane smrt\u201c. Ukoliko ostvarimo ovu \u201ebrzinu\u201c, to bi mo\u017eda bio i posljednji korak prema besmrtnosti.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Znanstvenici se svojski trude da \u010dovje\u010danstvu podare dar besmrtnosti. U najnovijem poku\u0161aju iskorjenjivanja smrti, znanstvenici su laboratorijskim mi\u0161evima ubrizgali zdravu dozu telomeraze, enzima koji na\u0161e kromosome (a time i na\u0161e stanice, odnosno tijela) odr\u017eava \u201emladima\u201c. Uz pomo\u0107 ove terapije, javlja Singularityhub, znanstvenici su uspjeli produ\u017eiti \u017eivot mi\u0161eva za \u010dak 24%, a najbolje od svega jest […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21008493,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16347],"tags":[16719,17147],"class_list":["post-21008491","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-genetika","tag-enzim","tag-mis"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21008491","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21008491"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21008491\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21065770,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21008491\/revisions\/21065770"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21008493"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21008491"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21008491"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21008491"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}