{"id":21008505,"date":"2012-05-27T20:24:37","date_gmt":"2012-05-27T18:24:37","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21008505"},"modified":"2016-10-27T23:33:19","modified_gmt":"2016-10-27T21:33:19","slug":"istrazivaci-pomocu-madionicarskih-trikova-dolaze-do-znanstvenih-otkrica","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/istrazivaci-pomocu-madionicarskih-trikova-dolaze-do-znanstvenih-otkrica\/","title":{"rendered":"Istra\u017eiva\u010di pomo\u0107u ma\u0111ioni\u010darskih trikova dolaze do znanstvenih otkri\u0107a"},"content":{"rendered":"

Istra\u017eiva\u010di iz Neurolo\u0161kog instituta Barrow u bolnici St. Joseph’s Hospital and Medical Center<\/em>\u00a0otkrili su kako i za\u0161to javnost percipira neke ma\u0111ionarske trikove u posljednjih nekoliko istra\u017eivanja, a to bi moglo imati utjecaja i u stvarnom svijetu, npr. u vojnoj taktici, marketingu i sportu.<\/p>\n

Dr. Susana Martinez-Conde iz Laboratorija za vizualnu neuroznanost Barrow, i dr. Stephen Macknik iz\u00a0 Laboratorija za neurofiziologiju pona\u0161anja Barrow, dobro su poznati po svojim istra\u017eivanjima ma\u0111ioni\u010darskih trikova i iluzija. Njihov najnoviji istra\u017eiva\u010dki projekt, o kojem je \u010dlanak objavljen u \u010dasopisu Frontiers in Human Neuroscience<\/em>, nudi dodatni uvid u percepciju i spoznavanje.<\/p>\n

Jedno od istra\u017eivanja nadahnuo je profesionalni ma\u0111ioni\u010dar Apollo Robbins koji je vjerovao da ljudi u publici razli\u010dito usmjeravaju svoju pozornost, ovisno o vrsti pokreta ruke. Robbins je vjerovao da, ako bi svoju ruku pomaknuo u ravnoj liniji dok je obavljao trik, publika \u0107e se usredoto\u010diti na po\u010detak i kraj to\u010dke kretanja, ali ne i sredinu. Nasuprot tome, vjerovao je da \u0107e publika, ako bi micao svoju ruku u zakrivljenom pokretu, slijediti putanju ruke od po\u010detka do kraja.<\/p>\n

Prou\u010davaju\u0107i kretanje oka pojedinaca dok su gledali Robbinsovu predstavu, znanstvenici su potvrdili Robbinsovu teoriju. Mo\u017eda jo\u0161 va\u017enije, otkrili su i da su razli\u010dite vrste pokreta ruke potaknule dvije razli\u010dite vrste pokreta o\u010diju. Istra\u017eiva\u010di su otkrili da zakrivljeno gibanje izaziva lagane o\u010dne pokrete tra\u017eenja (pri kojima se oko lagano kre\u0107e dok prati objekt), dok je ravno gibanje dovelo do isprekidanih pokreta oka (pri kojima pogled ska\u010de iz jedne to\u010dke u drugu).<\/p>\n

“Ovo otkri\u0107e ne samo da je va\u017eno za ma\u0111ioni\u010dare, nego bi i spoznaja da zakrivljeno gibanje privla\u010di pozornost druga\u010dije od ravnog gibanja mogla imati \u0161iroke i dalekose\u017ene implikacije; primjerice, u prirodnom svijetu kod tehnika predatora – plijena, vojnoj taktici, sportskim strategijama i marketingu”, ka\u017ee Martinez-Conde. Vjeruje se da je ovaj rezultat prvo otkri\u0107e u znanstvenoj literaturi na podru\u010dju neurolo\u0161kih istra\u017eivanja koje je dao ma\u0111ioni\u010dar, \u00a0a ne znanstvenik.<\/p>\n

U drugom su istra\u017eivanju znanstvenici radili s profesionalnim ma\u0111ioni\u010darem Mac Kingom da istra\u017ee ma\u0111ioni\u010darsko iskori\u0161tavanje dru\u0161tvenih konvencija i znakova, poput usmjeravanja pogleda publike, kako bi zavarali promatra\u010de.<\/p>\n

Prou\u010davali su popularni trik s nestajanjem kovanice u kojem King baca nov\u010di\u0107 gore-dolje na desnoj ruci prije nego \u0161to ga “prebaci” na lijevu ruku, nakon \u010dega nov\u010di\u0107 nestaje. U stvarnosti, ma\u0111ioni\u010dar samo simulira prebacivanje nov\u010di\u0107a na lijevu ruku. To je podrazumijevaju\u0107i pokret koji u osnovi vara neurone i navodi ih da reagiraju kako bi ina\u010de reagirali da je nov\u010di\u0107 zaista ba\u010den.<\/p>\n

Istra\u017eiva\u010di su otkrili da to na\u010delo odvla\u010denja pa\u017enje ne poma\u017ee uvijek ma\u0111ioni\u010darima. Predstavljaju\u0107i dva razli\u010dita Kingova videa – jedan u kojem je publika mogla vidjeti njegovo lice, i drugi u kojem mu je lice bilo skriveno – otkrili su da u ovom triku odvla\u010denje pa\u017enje ne igra ulogu.<\/p>\n

“Zapitali smo se ho\u0107e li percepcija ma\u0111ioni\u010darskih trikova u promatra\u010da biti druga\u010dija ako oni mogu vidjeti ma\u0111ioni\u010darevu glavu i polo\u017eaj o\u010diju. Na na\u0161e iznena\u0111enje, to nije va\u017eno”, ka\u017ee Martinez-Conde. “To pokazuje da je odvla\u010denje pa\u017enje u ma\u0111ioni\u010darstvu slo\u017eenije nego \u0161to se prije vjerovalo, te da nije nu\u017eno za percepciju svih ma\u0111ioni\u010darskih trikova”.<\/p>\n

Znanstvenici sa Barrowa vjeruju da ovi projekti potaknuti od ma\u0111ioni\u010dara nude vrijedan uvid u njihovo podru\u010dje istra\u017eivanja. Kako potvr\u0111uje Martinez-Conde, ovo istra\u017eivanje nagla\u0161ava koliko su bihevioralni uvidi koje su na temelju zapa\u017eanja razvili ma\u0111ioni\u010dari vrijedni kvantitativnog ispitivanja u neurolo\u0161kom laboratoriju.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Istra\u017eiva\u010di iz Neurolo\u0161kog instituta Barrow u bolnici St. Joseph’s Hospital and Medical Center\u00a0otkrili su kako i za\u0161to javnost percipira neke ma\u0111ionarske trikove u posljednjih nekoliko istra\u017eivanja, a to bi moglo imati utjecaja i u stvarnom svijetu, npr. u vojnoj taktici, marketingu i sportu. Dr. Susana Martinez-Conde iz Laboratorija za vizualnu neuroznanost Barrow, i dr. Stephen […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21008519,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16366],"tags":[17146],"class_list":["post-21008505","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-neuroznanost","tag-magija"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21008505","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21008505"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21008505\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21008519"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21008505"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21008505"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21008505"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}