{"id":21008695,"date":"2012-06-14T21:04:34","date_gmt":"2012-06-14T19:04:34","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21008695"},"modified":"2020-10-15T14:58:30","modified_gmt":"2020-10-15T12:58:30","slug":"odrzivost-postaje-jedan-od-imperativa-modernog-dizajna","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/odrzivost-postaje-jedan-od-imperativa-modernog-dizajna\/","title":{"rendered":"Odr\u017eivost postaje jedan od imperativa modernog dizajna"},"content":{"rendered":"<p>\u201eKoncept odr\u017eivosti veliki je izazov za moderni dizajn\u201c, ka\u017ee Chris Sherwin, novi (i prvi) \u010delnik Odjela za odr\u017eivi dizajn u dizajnerskoj agenciji <em>Seymour Powell<\/em>, poznatoj po raznim inovacijama i ekolo\u0161koj osvije\u0161tenosti.<\/p>\n<p>Nakon ustoli\u010denja na mjesto \u010delnika odjela, Sherwin zajedno s drugim dizajnerima aktivno sudjeluje u izgradnji strategija pomo\u0107u kojih \u0107e se koncept odr\u017eivosti \u0161to uspje\u0161nije uklju\u010divati u proces dizajna raznih proizvoda. Sherwin nagla\u0161ava kako je ovo \u201eapsolutan imperativ\u201c, pogotovo kada se uzme u obzir \u010dinjenica da je otprilike 80% efekata koje \u0107e ve\u0107ina novih produkata imati na okoli\u0161 odlu\u010deno u najranijim fazama dizajniranja njihova izgleda, pi\u0161e <em>ArsTechnica<\/em>.<\/p>\n<p>Kao \u0161to smo ve\u0107 naglasili, u <em>Seymour Powellu <\/em>uvijek jednim okom gledaju prema budu\u0107nosti, a u tome im posebno poma\u017ee poseban Odjel za predvi\u0111anje u \u010diji je rad Sherwin tako\u0111er aktivno uklju\u010den. Osnovna svrha ovog Odjela je da gleda jo\u0161 dalje u budu\u0107nost nego \u0161to to \u010dini ostatak agencije, a sve kako bi se uhvatili u ko\u0161tac s etnografskim i drugim trendovima u budu\u0107nosti. Na ovaj na\u010din tvrtka klijentima, osim savjeta oko dizajna konkretnih proizvoda, poma\u017ee i pri razvijanju ideja o tome \u0161to bi sve mogli u\u010diniti u budu\u0107nosti.<\/p>\n<p>Jedan od prvih ve\u0107ih problema s kojima se Sherwin mora susresti je zapravo prili\u010dno neo\u010dekivan budu\u0107i da nije povezan s dizajnom ve\u0107 sa semantikom. Naime, radi se o specifi\u010dnoj stigmi koja danas krasi svaki proizvod koji se povezuje s rije\u010di \u201eodr\u017eivost\u201c ili \u201eodr\u017eivi razvoj\u201c. \u201eMnogo ljudi misli kako je koncept odr\u017eivosti unaprijed osu\u0111en na propast. Ljudi koncept jednostavno povezuju s gubitkom i odustajanjem. To su stavovi na koje konstantno nailazimo u mnogim ispitivanjima javnosti o ovom problemu. Kada priupitate nekog slu\u010dajnog gra\u0111anina o konceptu odr\u017eivosti, najvjerojatnije \u0107ete nai\u0107i ili na zbunjenost, ili na negativnost. Ljudi mi \u010dak govore da se ne bi trebao zvati \u010delnikom Odjela za odr\u017eivost s obzirom da je taj termin nepopravljivo vezan za razne negativne konotacije\u201c, ka\u017ee Sherwin. Osim ovog, Sherwin nagla\u0161ava i specifi\u010dnu ulogu ameri\u010dkih vlasti koje su jednostavno re-brandirale sve svoje inicijative vezane za odr\u017eivi razvoj, umjesto da su pri\u010du preusmjerile na pitanje kvalitete (budu\u0107eg) \u017eivota.<\/p>\n<p>No, nije sve tako crno. Kada pitate prosje\u010dnog \u010dovjeka o njegovoj viziji budu\u0107nosti, uglavnom \u0107ete nai\u0107i na odgovore mnogo pozitivnije od onih koje dobijete kada ih pitate o konceptu odr\u017eivosti. Sherwin smatra kako je ovo prili\u010dno dobra stvar koju treba iskoristiti. \u201eVe\u0107 danas mno\u0161tvo ljudi dru\u0161tvenu odgovornost i odgovornost prema okoli\u0161u uklju\u010duje u vlastite vizije ispravne budu\u0107nosti\u201c, obja\u0161njava Sherwin. Iz ovog razloga jednostavno nema pretjeranog smisla razbacivati se s rije\u010di odr\u017eivost; u prvi plan bi trebalo stavljati sve mogu\u0107e pozitivne promjene koje ovaj koncept mo\u017ee ponuditi u viziji bolje budu\u0107nosti koju dijeli mno\u0161tvo ljudi. Kao pozitivan primjer Sherwin isti\u010de <em>Nike\u00a0<\/em>koji je svoj odjel za odr\u017eivi razvoj nazvao <em>Nike Considered. <\/em>\u201eIdeja da budemo obzirni (prema prirodi op. a.) vrlo je jednostavna i itekako mo\u017ee upaliti na podru\u010dju dizajna. U\u00a0<em>Seymour Powellu<\/em>\u00a0aktivno radimo i na pronalasku novog termina koji \u0107e dobro opisati ono \u0161to radimo, a u isto vrijeme naglasiti samu bit ideje odr\u017eivog razvoja\u201c, obja\u0161njava Sherwin.<br \/>\nNeke industrije, uklju\u010duju\u0107i i elektroni\u010dku industriju, prepoznale su va\u017enost odr\u017eivog dizajna prije mnogo godina. \u0160iri pokret koji je zna\u010dajno doprinio ideji odr\u017eivog razvoja zapo\u010deo je s dokumentarnim filmom \u201eNeugodna istina\u201c (<em>An Incovenient Truth<\/em>) i Sternovim izvje\u0161tajem u Velikoj Britaniji. U oba slu\u010daja radilo se o zalaganju za ideju odr\u017eivog razvoja s primarno ekonomskog aspekta.<\/p>\n<p>No, Sherwin nagla\u0161ava kako su marketin\u0161ke i dizajnerske agencije tek relativno nedavno (prije dvije ili tri godine) shvatile kako mogu profitirati od djelatnosti ljudi kao \u0161to je on.\u00a0 PR agencije odmah su se priklju\u010dile na ovaj vlak te su pomagale tvrtkama da zadobiju pa\u017enju javnosti zbog ponude proizvoda koji nisu \u0161tetni za okoli\u0161 (ili su manje \u0161tetni od trenuta\u010dno postoje\u0107ih). Tvrtke specijalizirane za dizajn bile su sljede\u0107e na redu za priklju\u010dak na zeleni vlak ali, priznaje Sherwin, konstantno se postavlja pitanje ekonomske isplativosti ideje odr\u017eivosti u ovom podru\u010dju djelatnosti. \u201eIntegracija neke odr\u017eive ideje u dizajn va\u0161eg proizvoda ne ko\u0161ta nu\u017eno mnogo novca. No, ukoliko koristite manje materijala i energije kako bi napravili neki proizvod, to \u0107e vam o\u010dito u\u0161tedjeti ne\u0161to novca. S druge strane, ako koristite materijale iz obnovljivih izvora, vjerojatnije je kako \u0107e biti ne\u0161to skuplji\u201c, ka\u017ee Sherwin. Bioplastika i biopolimeri, primjerice, ko\u0161taju vi\u0161e od plastike koja se uobi\u010dajeno koristi pri izgradnji nekih proizvoda. Naposljetku, na tvrtkama je da odlu\u010de \u017eele li nekim potezom pove\u0107ati udio na tr\u017ei\u0161tu, zadobiti pohvale ili pak simpatije klijenata kojima se svi\u0111a \u0161to koriste materijale koje ne \u0161tete okoli\u0161u\u201c.<\/p>\n<p>Uvjeravanje malih tvrtki da riskiraju i koriste nove materijale i razvijaju poslovne strategije koje su prijateljske prema okoli\u0161u je, tvrdi Sherwan, mnogo jednostavnije od uvjeravanja velikih multinacionalnih tvrtki da koriste sli\u010dne strategije. Naravno, u slu\u010daju manjih tvrtki uvijek je izra\u017een rizik da \u0107e (iako ne nu\u017eno zbog pretjeranih tro\u0161kova odr\u017eivih strategija) jednostavno bankrotirati, ali Sherwin tvrdi da u njihovoj agenciji uvijek postoji izra\u017eena \u017eelja za prezentiranjem ideje odr\u017eivosti bez obzira s kakvom tvrtkom sura\u0111uju. \u201eMislim da gotovo svaki projekt koji u sebe implementira neku novu ideju neuskla\u0111enu s dominantnom strujom ima relativno nizak postotak uspje\u0161nosti. Mislim da je ovo jedan od temeljnih izazova za projekte u koje je implementirana ideja odr\u017eivosti. Jednostavno postoji mno\u0161tvo ekonomskih, tehni\u010dkih, strukturalnih i organizacijskih razloga zbog kojih tvrtke generalno izbjegavaju kori\u0161tenje skupih inovacija u svojim projektima. Osobno smatram kako bi kampanja za neki novi projekt odr\u017eivog razvoja bila jednako kompliciranja kao kampanja kojom bi se poku\u0161ao progurati neki potpuno novi projekt u sferi dru\u0161tvenih medija\u201c, ka\u017ee Sherwin.<\/p>\n<p>\u0160to se ti\u010de poslovne strategije <em>Seymour Powella<\/em>, Sherwin se nada kako \u0107e u budu\u0107nosti pri svakom nacrtu poslovnog projekta uklju\u010diti ideje odr\u017eivog razvoja, bez obzira tra\u017ei li to klijent ili ne. Naravno, radit \u0107e se o besplatnom nacrtu koji \u0107e jednostavno biti prezentiran kao dodana vrijednost projektu kojeg klijent ionako pla\u0107a. Tako\u0111er, ve\u0107 sada u ovoj tvrtki rade na nekoliko projekata u kojima je odr\u017eivost glavni i osnovni cilj, no Sherwin jo\u0161 uvijek ne mo\u017ee javno govoriti o njima. <em>Seymour Powell <\/em>\u00a0dokazuje svoju predanost za\u0161titi okoli\u0161a i kori\u0161tenjem <em>Eco Managera<\/em> \u2013 ure\u0111aja tvrtke <em>EDF Energy <\/em>uz pomo\u0107u kojeg je mogu\u0107e be\u017ei\u010dnom vezom nadgledati i kontrolirati potro\u0161nju elektroni\u010dkih ure\u0111aja koje koristite.<\/p>\n<p>Prije sedam godina <em>Seymour Powell <\/em>je pomogao pri proizvodnji <em>ENV-a<\/em> \u2013 prvog motocikla na svijetu pogonjenog vodikom. Za Sherwina je sada klju\u010dna stvar ne samo pronalazak novih projekata sli\u010dnih ovome kojem se mogu priklju\u010diti, ve\u0107 svakom klijentu koji posluje s njima prezentirati ideju odr\u017eivosti. Ne treba posebno ni nagla\u0161avati, u vrijeme financijske krize ovo \u0107e biti ogroman izazov za svakoga pa tako i za ekipu iz <em>Seymour Powella<\/em>.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>\u201eKoncept odr\u017eivosti veliki je izazov za moderni dizajn\u201c, ka\u017ee Chris Sherwin, novi (i prvi) \u010delnik Odjela za odr\u017eivi dizajn u dizajnerskoj agenciji Seymour Powell, poznatoj po raznim inovacijama i ekolo\u0161koj osvije\u0161tenosti. Nakon ustoli\u010denja na mjesto \u010delnika odjela, Sherwin zajedno s drugim dizajnerima aktivno sudjeluje u izgradnji strategija pomo\u0107u kojih \u0107e se koncept odr\u017eivosti \u0161to uspje\u0161nije [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21023324,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16372],"tags":[18101],"class_list":["post-21008695","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-ekologija-i-okolis","tag-odrzivi-razvoj"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21008695","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21008695"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21008695\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21023324"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21008695"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21008695"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21008695"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}