{"id":21008735,"date":"2012-06-19T11:20:55","date_gmt":"2012-06-19T09:20:55","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21008735"},"modified":"2016-10-27T23:33:19","modified_gmt":"2016-10-27T21:33:19","slug":"fizicari-predvidaju-uspjeh-ili-neuspjeh-filmova-u-kinu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/fizicari-predvidaju-uspjeh-ili-neuspjeh-filmova-u-kinu\/","title":{"rendered":"Fizi\u010dari predvi\u0111aju uspjeh ili neuspjeh filmova u kinu"},"content":{"rendered":"<p>Skupina japanskih znanstvenika sa sveu\u010dili\u0161ta Tottori i sama se iznenadila sposobno\u0161\u0107u da nizom matemati\u010dkih modela mogu predvidjeti uspjeh ili neuspjeh velikih filmskih hitova, tzv. <em>blockbuster <\/em>filmova, na blagajnama kino dvorana. Istra\u017eiva\u010di su rezultate studije objavili u \u010dasopisu <em>New Journal of Physics<\/em>.<\/p>\n<p>Znanstvenici su koristili u\u010dinke ogla\u0161avanja i usmene preporuke da stvore model za koji se pokazalo da je uspje\u0161an u predvi\u0111anju uspje\u0161nosti nekog filma nakon \u0161to se po\u010dne prikazivati u kinima. Jedini slu\u017ebeni podatak koji je bilo potrebno staviti u model su bili dnevni tro\u0161kovi ogla\u0161avanja 25 filmova koji su se pojavili u japanskim kinima.<\/p>\n<p>Njihov model je izvorno bio dizajniran za predvi\u0111anje \u0161irenja usmenih preporuka preko dru\u0161tvenih mre\u017ea, primjenjuju\u0107i ga posebno na razgovore o filmovima, \u0161to je bilo uspje\u0161no obavljeno. Me\u0111utim, istra\u017eiva\u010di su otkrili i da su njihovi rezultati predvi\u0111anja uspjeha filma bili vrlo sli\u010dni podatcima o stvarnoj zaradi filmova. Znanstvenici sada namjeravaju primijeniti svoj model i na ostala komercijalna tr\u017ei\u0161ta, kao \u0161to su <em>online<\/em> glazba, grickalice, bezalkoholna pi\u0107a i lokalna doga\u0111anja.<\/p>\n<p>Istra\u017eiva\u010di koriste svoj model za izra\u010dun vjerojatnosti da \u0107e pojedinci gledati film u japanskim kinima tijekom razdoblja od \u0161ezdeset dana prije premijere filma do sto dana nakon po\u010detka prikazivanja. U svoje su izra\u010dune uklju\u010dili razli\u010dite varijable uo\u010davaju\u0107i da usmene preporuke, kao i ogla\u0161avanje, imaju dubok utjecaj na to ho\u0107e li osoba oti\u0107i u kino i pogledati film ili ne\u0107e te razgovara li o tome s prijateljima (izravna komunikacija) ili je na\u010duo takav razgovor u kafi\u0107u (neizravna komunikacija). Prikupljaju se i podatci s interneta o dnevnom broju postova na blogovima za svaki od 25 filmova kako bi se usporedili s izra\u010dunima istra\u017eiva\u010da. Vode\u0107i autor studije, profesor Akira Ishii, rekao je: &#8220;Ako osoba \u010dita i komentira na blogu svog prijatelja, smatramo to izravnom komunikacijom. Ako neka osoba nai\u0111e na blog putem veza sa drugih internetskih stranica, to uzimamo kao neizravnu komunikaciju.&#8221;<\/p>\n<p>Rezultat je bio skup grafova koji pokazuju namjeru osobe da gleda filmove kao \u0161to su <em>Da Vincijev kod<\/em> i <em>Pirati s Kariba: Na kraju svijeta<\/em>, <em>Spider-Man 3<\/em>, <em>Transformeri<\/em>\u00a0i <em>Avatar<\/em>, a na temelju dnevne koli\u010dine novca koji se tro\u0161i na ogla\u0161avanje filma i usmenih preporuka.<\/p>\n<p>Kad se rezultati usporede sa stvarnim prihodom tih filmova dok se prikazuju u kinima, pokazuje se da se oni vrlo dobro podudaraju, \u0161to zna\u010di da ovi izra\u010duni mogu \u010dak i prije premijere pru\u017eiti prili\u010dno dobra predvi\u0111anja o tome koliko \u0107e film biti uspje\u0161an.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Skupina japanskih znanstvenika sa sveu\u010dili\u0161ta Tottori i sama se iznenadila sposobno\u0161\u0107u da nizom matemati\u010dkih modela mogu predvidjeti uspjeh ili neuspjeh velikih filmskih hitova, tzv. blockbuster filmova, na blagajnama kino dvorana. Istra\u017eiva\u010di su rezultate studije objavili u \u010dasopisu New Journal of Physics. Znanstvenici su koristili u\u010dinke ogla\u0161avanja i usmene preporuke da stvore model za koji se [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21008745,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16337,16329],"tags":[16633],"class_list":["post-21008735","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvene-znanosti","category-matematika-i-ekonomija","tag-film"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21008735","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21008735"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21008735\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21008745"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21008735"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21008735"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21008735"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}