{"id":21008796,"date":"2012-06-22T15:52:15","date_gmt":"2012-06-22T13:52:15","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21008796"},"modified":"2022-07-07T01:37:59","modified_gmt":"2022-07-06T23:37:59","slug":"prva-umjetnicka-djela-stvorili-su-neandertalci-a-ne-ljudi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/prva-umjetnicka-djela-stvorili-su-neandertalci-a-ne-ljudi\/","title":{"rendered":"Prva umjetni\u010dka djela stvorili su neandertalci, a ne ljudi?"},"content":{"rendered":"\n

\u0160piljski crte\u017ei diljem Europe vjerojatno su mnogo stariji nego \u0161to se do sada mislilo. Ovisno o njihovoj stvarnoj starosti, ovo bi moglo zna\u010diti da su neandertalci, a ne moderni \u010dovjek odgovorni za prva umjetni\u010dka djela u ljudskoj povijesti, pi\u0161e Wired<\/em>.<\/p>\n\n\n\n

Ova teorija je daleko od toga da bude prihva\u0107ena u znanstvenoj zajednici, no u svakom slu\u010daju je prili\u010dno intrigantna. Ovisno o stvarnoj starosti crte\u017ea, mogu\u0107e je da su ih na\u010dinili ljudi u neo\u010dekivano ranom stadiju svog razvitka. Ukoliko bi se ovo pokazalo to\u010dnim, i to bi bio jedan prili\u010dno nevjerojatan nalaz, iako niti pribli\u017eno zanimljiv kao ideja da su prvi umjetnici na svijetu bili neandertalci.<\/p>\n\n\n\n

\u201eZa mene uop\u0107e ne bi bilo iznena\u0111uju\u0107e da su neandertalci uistinu prvi \u0161piljski umjetnici\u201c izjavio je Joao Zilhao, arheolog sa Sveu\u010dili\u0161ta u Barceloni, na medijskoj konferenciji odr\u017eanoj sredinom ovog mjeseca.<\/p>\n\n\n\n

Tim istra\u017eiva\u010da kojeg su vodili Zilhao i Alistair Pike s bristolskog sveu\u010dili\u0161ta u Velikoj Britaniji mjerio je starost pedeset crte\u017ea u jedanaest \u0161pilja u \u0160panjolskoj. Ovaj tip umjetnosti, koji se ina\u010de smatra dokazom sposobnosti za kompleksno simboli\u010dko razmi\u0161ljanje, do sada se povezivao isklju\u010divo sa suvremenim \u010dovjekom koji je u Europu stigao prije otprilike 40 tisu\u0107a godina.<\/p>\n\n\n\n

No, tradicionalne metode odre\u0111ivanja starosti \u0161piljskih crte\u017ea zapravo su iznena\u0111uju\u0107e neprecizne. \u010cak i najpouzdanije od kori\u0161tenih metoda, poput odre\u0111ivanja starosti mjerenjem vremena poluraspada molekula ugljika, toliko su neprecizne da se margina pogre\u0161ke penje i do nekoliko tisu\u0107a godina.<\/p>\n\n\n\n

Umjesto ugljika, tim koji su vodili Pike i Joao Zilhao koristio je mineralne naslage kako bi \u0161to preciznije kalibrirao svoje molekularne satove. Ove naslage se prirodno stvaraju na zidovima \u0161pilja pa tako i na crte\u017eima koji se na njima nalaze. \u0160to je deblja naslaga minerala na nekom mjestu, to je crte\u017e koji se tu nalazi stariji. A, kao \u0161to istra\u017eiva\u010di opisuju u znanstvenom \u010dlanku kojeg su objavili u \u010dasopisu Science, <\/em>neki od crte\u017ea stariji su nego \u0161to su to mnogi uop\u0107e mogli zamisliti.<\/p>\n\n\n\n

\"\"Neke rukotvorine u \u0161piljama stare su najmanje 37 tisu\u0107a godina. Nekoliko crvenih krugova koje su arheolozi ispitivali stari su najmanje 41 tisu\u0107u godina, a sasvim je izgledno i kako bi mogli biti nekoliko tisu\u0107a godina stariji od ove umjerene procjene. Ovi nalazi su uistinu fascinantni budu\u0107i da, ukoliko se poka\u017eu to\u010dnima, to zna\u010di da su crte\u017ei u \u0160panjolskim \u0161piljama i do 10 tisu\u0107a godina stariji od crte\u017ea u francuskim \u0161piljama koji se danas smatraju najstarijima na svijetu.<\/p>\n\n\n\n

Naravno, mogu\u0107e je da je crte\u017ee u \u0161panjolskim \u0161piljama na\u010dinio homo sapiens, <\/em>no to bi zna\u010dilo da su prvi moderni ljudi u Europu stigli s izra\u017eenom tradicijom simboli\u010dne umjetnosti, za \u0161to nema apsolutno nikakvih (drugih) dokaza.<\/p>\n\n\n\n

S druge strane, mogu\u0107e je da je moderni \u010dovjek stigao u Europu i u nevjerojatno kratkom vremenu nau\u010dio crtati, \u0161to opet nu\u017eno povla\u010di pitanje kako je mogu\u0107e da se toliki kulturni skok zbio u tako kratkom vremenu. Iako za sada nema teorije koja bi i\u0161la u prilog ovoj ideji, znanstvenici smatraju kako je mo\u017eda ne\u0161to u okolini uvjetovalo razvitak simboli\u010dkog mi\u0161ljenja izra\u017eenog u crte\u017eima. Tako je mogu\u0107e da je konkurencija s (fizi\u010dki ja\u010dim) neandertalcima poja\u010dala va\u017enost simboli\u010dkog razmi\u0161ljanja.<\/p>\n\n\n\n

Naravno, s druge strane je mogu\u0107e kako autori ovog crte\u017ea nisu moderni ljudi ve\u0107, primjerice, neandertalci. Va\u017eno je napomenuti kako je ova teorija tek rana hipoteza i kako \u0107e, da bi bila potvr\u0111ena, biti nu\u017eno precizno datirati jo\u0161 mno\u0161tvo \u0161piljskih crte\u017ea u \u0160panjolskoj, ali i diljem Europe.<\/p>\n\n\n\n

Ukoliko bi hipoteza bila potvr\u0111ena, to bi uistinu bio \u0161lag na torti desetogodi\u0161njeg istra\u017eivanja na\u0161ih evolucijskih ro\u0111aka. Ako bi znanstvenici dokazali da je neandertalac bio sposoban stvarati umjetni\u010dka djela, to bi ozbiljno ugrozilo uvrije\u017eena mi\u0161ljenja o neandertalcima kao nisko inteligentnim bi\u0107ima. Simboli\u010dko razmi\u0161ljanje nu\u017eno za stvaranje \u0161piljskih crte\u017ea zna\u010dilo bi da su i neandertalci bili relativno sofisticirani mislioci sposobni za razumijevanje simbolike i dru\u0161tvenih odnosa te sposobni za razvitak kompliciranih osje\u0107aja poput empatije.  \u201eOvi crte\u017ei mogli bi biti kona\u010dan dokaz koji bi potpuno sru\u0161io dugogodi\u0161nji znanstveni mit o tome kako su neandertalci bili glupi\u201c, ka\u017ee Zilhao.<\/p>\n\n\n\n

\u201eJo\u0161 jedna od prili\u010dno uzbudljivih stvari u \u010ditavoj pri\u010di je i ta da je \u0161pilja El Castillo u kojoj se nalaze crte\u017ei otvorena za javnost i stoga bi svatko tko to po\u017eeli mogao jednostavno u\u0161etati u nju i diviti se rukotvorinama neandertalaca koje se nalaze na zidovima\u201c, zaklju\u010duje Pike.<\/p>\n\n\n\n

Dobro, vjerojatno mo\u017eemo zamisliti i par uzbudljivijih stvari od toga, ali vjerujemo kako bi za svakog arheologa ovo bio doga\u0111aj bez presedana. U svakom slu\u010daju, bili ljubitelj \u0161piljske umjetnosti ili ne, \u010dinjenica da je prona\u0111en potencijalni dokaz o ovako visokim kognitivnim funkcijama kod neandertalaca uistinu jest fascinantna.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u0160piljski crte\u017ei diljem Europe vjerojatno su mnogo stariji nego \u0161to se do sada mislilo. Ovisno o njihovoj stvarnoj starosti, ovo bi moglo zna\u010diti da su neandertalci, a ne moderni \u010dovjek odgovorni za prva umjetni\u010dka djela u ljudskoj povijesti, pi\u0161e Wired. Ova teorija je daleko od toga da bude prihva\u0107ena u znanstvenoj zajednici, no u svakom slu\u010daju […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21008797,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16331],"tags":[16468,16874],"class_list":["post-21008796","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-arheologija-i-paleontologija","tag-neandertalac","tag-umjetnost"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21008796","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21008796"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21008796\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21065767,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21008796\/revisions\/21065767"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21008797"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21008796"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21008796"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21008796"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}