Osloba\u0111anje drevnih rezervi metana uslijed topljenja ledene kape na Arktiku potvr\u0111uju Jeffu Chantonu i suradnicima ono \u0161to su ve\u0107 znali: kako se vje\u010dni led otapa, osloba\u0111a se metan, sna\u017ean stakleni\u010dki plin koji uzrokuje zagrijavanje klime.<\/p>\n
Pitanje je koliko se metana osloba\u0111a, rekao je Jeff Chanton, profesor oceanografije na ameri\u010dkom sveu\u010dili\u0161tu Florida State University<\/em>.<\/p>\n \u010cetvero\u010dlana ekipa, \u010dija su otkri\u0107a objavljena u uglednom \u010dasopisu Nature Geoscience<\/em>, dokumentira veliki broj mjesta curenja plina u vje\u010dnom ledu na Arktiku, gdje se led odmrzava, a ledenjaci uzmi\u010du. Prona\u0161li su 77 ranije nedokumentiranih mjesta curenja, \u010dime je obuhva\u0107eno 150 tisu\u0107a slu\u010dajeva osloba\u0111anja metana u atmosferu. Sve do nedavno, kriofera (smrznuto tlo i led) slu\u017eila je da spoji pokrov ili blokira ove otvore. Ali otapanje leda dopu\u0161ta da se ti prostori otvore i metan sada bje\u017ei iz dubokih geolo\u0161kih slojeva u atmosferu.<\/p>\n Tim znanstvenika je prou\u010davao vezu izme\u0111u istjecanja plina i otapanja ledene kape pomo\u0107u fotografija iz zraka \u00a0i terenskih podataka kako bi doznali broj i lokaciju mjesta curenja. Uo\u010dili su sljede\u0107e: \u0161to se vi\u0161e otapa vje\u010dni led, osloba\u0111a se vi\u0161e metana u atmosferu i to dovodi do ve\u0107eg klimatskog zagrijavanja.<\/p>\n Za\u0161to bi to bilo va\u017eno onima koji \u017eive daleko od Arktika?\u00a0Primjerice, ljudi u obalnim podru\u010djima na Floridi mogli bi biti izravno pogo\u0111eni, rekao je Chanton, koji je analizirao metan i datirao njegovu starost na vi\u0161e od 40 tisu\u0107a godina.<\/p>\n To curenje metana uzrokuje jo\u0161 sna\u017enije topljenje leda, ka\u017ee Chanton, \u0161to uzrokuje porast razine mora te mo\u017ee utjecati na vrijednost nekretnina na obali \u2013 i to vjerojatno prije nego kasnije. Koliko brzo? Prema Chantonu, mogu\u0107e u idu\u0107ih 50 do 100 godina.<\/p>\n “Metan je vrlo sna\u017ean stakleni\u010dki plin \u010dija je koli\u010dina od po\u010detka industrijske ere porasla tri puta br\u017ee od uglji\u010dnog dioksida”, rekao je Chanton. “Kako se Arktik zagrijava, topi se ledena kapa i otvaraju se pukotinepa metan bje\u017ei i uzrokuje vi\u0161e zatopljenja.”<\/p>\n Ova pojava dovodi do porasta razine mora, \u0161to je posebno problemati\u010dno na Floridi. “Porast razine mora od tridesetak centimetara mogao bi svugdje du\u017e ravne obale Floride izazvati eroziju tla od 3 do 30 metara od same linije mora”, rekao je Chanton. “Za nas ovdje u Floridi, ovo je stvarno va\u017eno jer mo\u017eemo o\u010dekivati da \u0107e razina \u200b\u200bobale opadati.” To bi moglo ugroziti brojne ku\u0107e na pla\u017ei”, upozorio je Chanton. “One mo\u017eda ne\u0107e vi\u0161e biti tu za na\u0161e unuke.”<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Osloba\u0111anje drevnih rezervi metana uslijed topljenja ledene kape na Arktiku potvr\u0111uju Jeffu Chantonu i suradnicima ono \u0161to su ve\u0107 znali: kako se vje\u010dni led otapa, osloba\u0111a se metan, sna\u017ean stakleni\u010dki plin koji uzrokuje zagrijavanje klime. Pitanje je koliko se metana osloba\u0111a, rekao je Jeff Chanton, profesor oceanografije na ameri\u010dkom sveu\u010dili\u0161tu Florida State University. \u010cetvero\u010dlana ekipa, […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16372],"tags":[16661,16805],"class_list":["post-21008826","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-ekologija-i-okolis","tag-arktik","tag-metan"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21008826","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21008826"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21008826\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21008826"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21008826"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21008826"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}