{"id":21008847,"date":"2012-06-29T16:41:28","date_gmt":"2012-06-29T14:41:28","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21008847"},"modified":"2012-06-29T19:18:00","modified_gmt":"2012-06-29T17:18:00","slug":"ubrizgavanje-kisika-direktno-u-krvotok-moglo-bi-spasavati-ljude-od-gusenja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/ubrizgavanje-kisika-direktno-u-krvotok-moglo-bi-spasavati-ljude-od-gusenja\/","title":{"rendered":"Ubrizgavanje kisika direktno u krvotok moglo bi spa\u0161avati ljude od gu\u0161enja"},"content":{"rendered":"<p>Kada neka osoba prestane disati zbog, primjerice, fizi\u010dkih smetnji u du\u0161niku ili prestanka rada plu\u0107a, njen \u017eivotni sat otkucava veoma brzo. Ukoliko du\u017ee vrijeme ne dobiva kisik, osoba mo\u017ee do\u017eivjeti i sr\u010dani udar te je samo pitanje vremena kad \u0107e uslijediti manja ili ve\u0107a o\u0161te\u0107enja mozga. Ukratko re\u010deno, bez kisika stvari mogu krenuti po zlu u vrlo kratkom periodu. Upravo zbog ovoga tim znanstvenika iz Dje\u010dje bolnice u Bostonu patentirao je napravu kojom se kisik mo\u017ee direktno ubrizgavati u krvotok osobe kojoj je potreban, javlja portal <em>Popsci. <\/em>Ovim bi izumom\u00a0slu\u017ebe hitne pomo\u0107i i lije\u010dnici mogli dobiti \u010dak i do pola sata vi\u0161e da spase \u017eivot ugro\u017eene osobe, odnosno da joj omogu\u0107e normalan i stalan dovod kisika u krvotok.<\/p>\n<p>Izum znanstvenog tima iz Bostona zapravo je kombinacija mikro\u010destica koja se razlikuje od tradicionalnih preparata kojima se nadomje\u0161ta krv (u oba slu\u010daja krv se dovodi u organizam ozlije\u0111ene osobe, no u drugom slu\u010daju ona mora biti oboga\u0107ena kisikom u plu\u0107ima). Mikro\u010destice koje su koristili znanstvenici sastoje se od jednog tankog sloja lipida u kojem se nalazi sitna proporcija kisika. Ove \u010destice u krvotok ozlije\u0111ene osobe ubrizgavaju se pomo\u0107u vodenaste otopine i, najbolje od svega, krv osiroma\u0161enu kisikom mogu povratiti u normalno stanje u samo nekoliko sekundi. Ako se odre\u0111ena osoba na\u0161la u situaciji u kojoj joj je potreban ovaj oblik pomo\u0107i, svaka je sekunda va\u017ena.<\/p>\n<p>U laboratorijskim testovima na \u017eivotinjama (kojima je du\u0161nik bio u potpunosti blokiran i nikakav zrak im nije pristizao u plu\u0107a) otopina s mikro\u010desticama omogu\u0107ila je njihovo odr\u017eavanje na \u017eivotu \u010dak 15 minuta a da \u00a0nijednom nisu udahnuli zrak. \u0160to se ti\u010de ljudi kojima je \u017eivot ugro\u017een zbog gu\u0161enja, pretpostavlja se da bi upotrebom otopine s mikro\u010desticama lije\u010dnici mogli \u201ekupiti\u201c dodatnih 30 minuta za spa\u0161avanje. Va\u017eno je napomenuti, u trenutcima kad su na \u017eivotu odr\u017eavane samo ubrizgavanjem mikro\u010destica s kisikom, \u017eivotinje su bile u stabilnom stanju i \u017eivot im nije bio ugro\u017een (naravno, ako zanemarimo \u010dinjenicu da su imale blokirane du\u0161nike).<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" width=\"580\" height=\"413\" class=\"size-full wp-image-21008848 alignnone\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2012\/06\/Kisik.jpg\" alt=\"\" srcset=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2012\/06\/Kisik.jpg 580w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2012\/06\/Kisik-300x214.jpg 300w\" sizes=\"(max-width: 580px) 100vw, 580px\" \/><br \/>\nNo, ako ste kao i mi pomislili da \u0107emo uskoro uz pomo\u0107 injekcija mo\u0107i \u201edisati\u201c pod vodom i na udaljenim planetima \u2013 prevarili ste se. Kisik koji se u krvotok dostavlja preko mikro\u010destica oblo\u017een je lipidima (pojednostavljeno re\u010deno \u2013 oblo\u017een je molekulama \u010diste masti) koji bi u ve\u0107oj koli\u010dini imali prili\u010dno negativne posljedice za ljudski organizam, a otopina u kojoj se mikro\u010destice nalaze nakon nekog vremena bi jednostavno postala prevelik uteg za organizam i izazvala bi mno\u0161tvo drugih problema koji bi nedostatak kisika u\u010dinili tek jednom od mnogih opasnosti za \u017eivot.<\/p>\n<p>Ipak, 15 do 30 \u201ebonus\u201c minuta \u017eivota uop\u0107e nije lo\u0161e kada ste \u017eivotno ugro\u017eeni. Mikro\u010destice i otopina u kojoj se nalaze su prenosive i, ukoliko to regulatorne agencije odobre, u budu\u0107nosti bi svako ambulantno vozilo, helikopter, policajac, vatrogasac, lije\u010dnik ili bilo koja druga slu\u017eba i osoba o kojoj ovise ljudski \u017eivoti mogla biti opremljena ovom spasonosnom injekcijom. Ubrizgavanjem otopine s mikro\u010desticama slu\u017ebe hitne pomo\u0107i mo\u0107i \u0107e stabilizirati pacijenta i odr\u017eavati ga na \u017eivotu dok ga ne prebace u ustanovu u kojoj \u0107e dobiti adekvatnu i ne\u0161to trajniju medicinsku skrb.<\/p>\n<p>Znanstvenicima iz Bostona sad predstoji jo\u0161 mno\u0161tvo testiranja i traganja za potencijalnim nuspojavama. Stvari danas za njih definitivno izgledaju dobro i, ukoliko regulatorne agencije odobre upotrebu injekcije s mikro\u010desticama, mo\u017eemo re\u0107i kako se radi o jednom od potencijalno najkorisnijih izuma u posljednje vrijeme. Iako ovo ne predstavlja trajno rje\u0161enje kojim bi se spa\u0161avali \u017eivoti, nerijetko je upravo petnaestak minuta ono \u0161to ljudski \u017eivot dijeli od smrti.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Kada neka osoba prestane disati zbog, primjerice, fizi\u010dkih smetnji u du\u0161niku ili prestanka rada plu\u0107a, njen \u017eivotni sat otkucava veoma brzo. Ukoliko du\u017ee vrijeme ne dobiva kisik, osoba mo\u017ee do\u017eivjeti i sr\u010dani udar te je samo pitanje vremena kad \u0107e uslijediti manja ili ve\u0107a o\u0161te\u0107enja mozga. Ukratko re\u010deno, bez kisika stvari mogu krenuti po zlu [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21008848,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16368],"tags":[16948,16749],"class_list":["post-21008847","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-oboljenja-i-poremecaji","tag-kisik","tag-krv"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21008847","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21008847"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21008847\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21008848"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21008847"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21008847"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21008847"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}