{"id":21008875,"date":"2012-07-04T01:17:35","date_gmt":"2012-07-03T23:17:35","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21008875"},"modified":"2016-10-27T23:33:19","modified_gmt":"2016-10-27T21:33:19","slug":"o-podrijetlu-glazbe-putem-prirodne-selekcije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/o-podrijetlu-glazbe-putem-prirodne-selekcije\/","title":{"rendered":"O podrijetlu glazbe putem prirodne selekcije"},"content":{"rendered":"

Maknuti DJ-a i baciti skladatelje u staro \u017eeljezo? Ra\u010dunalni program koji radi po na\u010delu Darwinove prirodne selekcije i prema glazbenom ukusu sedam tisu\u0107a korisnika interneta, mogao bi biti na putu stvaranja savr\u0161enih pop pjesama, upu\u0107uje novo istra\u017eivanje objavljeno u \u010dasopisu Proceedings of the National Academy of Sciences<\/em> (PNAS).<\/p>\n

Znanstvenici s Imperial Collegea<\/em> u Londonu osmislili su na\u010din proizvodnje glazbe iz zvukova bez skladatelja. Programirali su ra\u010dunala za izradu petlji slu\u010dajno odabranih zvukova i analiziraju mi\u0161ljenja glazbenih potro\u0161a\u010da, koji su odlu\u010divali o tome koji im se glazbeni uzorci svi\u0111aju. Rezultat je glazba ispunjena mnogim sofisticiranim akordima i ritmovima poznatim iz modernih pjesama. Rezultati tako\u0111er\u00a0mogu pomo\u0107i objasniti za\u0161to se popularni glazbeni trendovi kontinuirano razvijaju i za\u0161to tradicionalne glazbene forme mogu trajati tisu\u0107ama godina.<\/p>\n

Znanstvenici su testirali teoriju kako su se kulturne promjene u jeziku, umjetnosti i glazbi razvile kroz darvinisti\u010dku prirodnu selekciju, sli\u010dno evoluciji \u017eivih bi\u0107a. Simulirali su ovu kulturnu evoluciju ispituju\u0107i \u00a0sedam tisu\u0107a korisnika koji \u010dine internetsku publiku u eksperimentu dizajniranom da odgovori na nekoliko pitanja. Mo\u017ee li glazba postojati, a da ne bude proizvod svjesnog, kreativnog \u010dina? Ako mo\u017ee, kako bi ta glazba zvu\u010dala? Zvu\u010di li sva\u010dija idealna pjesma isto?<\/p>\n

Armand Leroi, suautor istra\u017eivanja i profesor evolucijske razvojne biologije na Imperial Collegeu<\/em>, obja\u0161njava: “Svatko ‘zna’ da je glazba plod tradicije glazbenih genija. Bach je predao plamen Beethovenu koji ga je dao Brahmsu, dok su ga Lennon i McCartney dali Gallaghersu koji ga je dao Chrisu Martinu. No, je li to stvarno ono \u0161to pokre\u0107e glazbenu evoluciju? Zapitali smo se je li potro\u0161a\u010dev izbor stvarna sila koja stoji u pozadini nemilosrdnog pohoda pop glazbe. Svaki put kad netko s interneta preuzme jednu pjesmu umjesto neke druge, on pokazuje svoj izbor, a milijun izbora je milijun kreativnih djela. Uostalom, na taj je na\u010din prirodna selekcija stvorila sav \u017eivot na Zemlji pa, ako slijepa varijacija i odabir to mogu u\u010diniti kod raznih vrsta, pretpostavili smo da bi trebala biti u stanju napraviti pop pjesmu. Tako smo postavili eksperiment da to objasnimo.”<\/p>\n

Ra\u010dunalni algoritam u ovom istra\u017eivanju, pod nazivom DarwinTunes<\/em>, odr\u017eava uzorak od sto petlji glazbe, svaka u trajanju od osam sekundi. Slu\u0161atelji ocjenjuju petlje u serijama od dvadeset uzoraka na ljestvici od pet to\u010daka u rasponu od “Ne mogu to podnijeti!” do \u00a0“Volim to!”\u00a0DarwinTunes<\/em> zatim “uparuje” deset najbolje ocijenjenih petlji, zdru\u017euje ih kao “roditelje” i mije\u0161a glazbene elemente svakog para, kako bi stvorio novih dvadeset petlji. Njima se zamjenjuje izvorne roditeljske uzorke i manje ugodne ne-roditelje. Ovaj proces predstavlja jednu “generaciju” glazbene evolucije. U vrijeme objave \u010dlanka, DarwinTunes<\/em> je evoluirala preko 2 513 generacija.
\nZnanstvenici su zatim testirali sli\u010dnost petlji iz razli\u010ditih generacija tra\u017ee\u0107i slu\u0161atelje da ih ocijene u odvojenom eksperimentu. Ne znaju\u0107i generacijske dobi pojedine petlje, volonteri su dosljedno kao privla\u010dniju rangirali glazbu koja je vi\u0161e evoluirala, potvr\u0111uju\u0107i tako na neovisan na\u010din tvrdnju da se glazba pobolj\u0161ava tijekom vremena.<\/p>\n

Dr. Bob MacCallum, jo\u0161 jedan suautor istra\u017eivanja na Imperial College<\/em>u, govori: “Znali smo da bi na\u0161 evolucijski stroj za glazbu mogao napraviti prili\u010dno dobru glazbu u rukama jednog korisnika, ali ono \u0161to smo stvarno \u017eeljeli znati je mo\u017ee li se to u\u010diniti u darwinovskom okru\u017eenju, sa stotinama slu\u0161atelja koji pru\u017eaju svoje povratne informacije. Zahvaljuju\u0107i na\u0161im studentima i \u0161iroj javnosti te njihovim vrijednim podatcima, mo\u017eemo pouzdano re\u0107i da se to upravo i \u010dini.”<\/p>\n

Javnost svojim sudjelovanjem u pokusu DarwinTunes<\/em> na http:\/\/darwintunes.org<\/a> \u00a0mo\u017ee nastaviti pomagati u razvoju ove glazbe. Pojedina\u010dne petlje se tako\u0111er mogu preuzeti i koristiti kao zvonjava za mobitele ili za skladanje.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Maknuti DJ-a i baciti skladatelje u staro \u017eeljezo? Ra\u010dunalni program koji radi po na\u010delu Darwinove prirodne selekcije i prema glazbenom ukusu sedam tisu\u0107a korisnika interneta, mogao bi biti na putu stvaranja savr\u0161enih pop pjesama, upu\u0107uje novo istra\u017eivanje objavljeno u \u010dasopisu Proceedings of the National Academy of Sciences (PNAS). Znanstvenici s Imperial Collegea u Londonu osmislili […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16337,16362],"tags":[16508,16669],"class_list":["post-21008875","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drustvene-znanosti","category-racunarstvo-i-internet","tag-darwin","tag-glazba"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21008875","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21008875"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21008875\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21008875"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21008875"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21008875"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}