{"id":21008897,"date":"2012-07-07T23:53:18","date_gmt":"2012-07-07T21:53:18","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21008897"},"modified":"2020-10-15T14:58:16","modified_gmt":"2020-10-15T12:58:16","slug":"otkriveni-skriveni-portali-u-zemljinom-magnetskom-polju","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/otkriveni-skriveni-portali-u-zemljinom-magnetskom-polju\/","title":{"rendered":"Otkriveni skriveni portali u Zemljinom magnetskom polju"},"content":{"rendered":"<p>Omiljena tema znanstvene fantastike je \u00a0&#8220;portal&#8221; &#8211; poseban otvor u prostoru ili vremenu koje povezuje dvije jako udaljene to\u010dke. Dobar je portal pre\u010dac, odnosno vrata koja vode u nepoznato. Kada bi barem postojali&#8230;<\/p>\n<p>Posljednja istra\u017eivanja pokazuju kako ipak postoje, na neki na\u010din, a NASA-in istra\u017eiva\u010d na Sveu\u010dili\u0161tu Iowa otkrio je kako da ih prona\u0111e.<\/p>\n<p>&#8220;Nazvali smo ih X-to\u010dkama ili difuzijskim poljima elektrona,&#8221; objasnio je fizi\u010dar Jack Scudder, profesor na Sveu\u010dili\u0161tu Iowa. &#8220;Nalaze se tamo gdje se magnetsko polje Zemlje spaja s magnetskim poljem Sunca, gdje stvaraju neisprekidanu stazu koja vodi s na\u0161eg planeta prema Sun\u010devoj atmosferi udaljenoj 93 milijuna milja.&#8221;<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" width=\"580\" height=\"326\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2012\/07\/skriveni-portali.jpg\" alt=\"\" title=\"skriveni-portali\"   class=\"alignnone size-full wp-image-21008944\" srcset=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2012\/07\/skriveni-portali.jpg 580w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2012\/07\/skriveni-portali-300x169.jpg 300w\" sizes=\"(max-width: 580px) 100vw, 580px\" \/><br \/>\nNASA-ina opservatorijska letjelica THEMIS i europske klaster\u00a0sonde predla\u017eu da se ti magnetski portali otvaraju i zatvaraju stotine puta tijekom jednog dana. Lokalizirani su nekoliko desetaka tisu\u0107a kilometara od Zemlje gdje se geomagnetsko polje susre\u0107e sa solarnim vjetrovima.<\/p>\n<p>Ve\u0107ina je portala malena i kratkog vijeka; tek je nekolicina velika, otvorena i odr\u017eiva. Tone energetskih \u010destica mogu pro\u0107i kroz otvore zagrijavaju\u0107u Zemljinu gornju atmosferu, potpaljuju\u0107i geomagnetske oluje i stvaraju\u0107i sjajnu polarnu auru.<\/p>\n<p>NASA planira misiju nazvanu MMS, skra\u0107eno od <em>Magnetospheric Multiscale Mission<\/em>, koja \u0107e biti lansirana 2014, kako bi prou\u010dili ovaj fenomen. Pomo\u0107u detektora energetskih \u010destica i magnetskih senzora, \u010detiri MMS letjelice ra\u0161irit \u0107e se Zemljinom magnetosferom i okru\u017eiti portale kako bi se istra\u017eilo njihovo postojanje i na\u010din rada.<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" class=\"alignright size-full wp-image-21008914\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2012\/07\/120703140559-large.jpg\" alt=\"\"   \/>Postoji samo jedan problem &#8211; prona\u0107i ih. Magnetski portal su nevidljivi, nestabilni i neuhvatljivi. Otvaraju se i zatvaraju bez upozorenja i &#8220;ne postoje znakovi koji bi nas vodili&#8221;, primijetio je Scudder.<\/p>\n<p>Zapravo, postoje \u201eputokazi\u201c, a Scudder ih je prona\u0161ao.<\/p>\n<p>Oblici portala dobiveni putem procesa magnetske rekonekcije. Mije\u0161anjem silnica Sunca i Zemlje te njihovim spajanjem stvaraju se otvori. &#8220;X-to\u010dke&#8221; se nalaze na spoju silnica. Naglo spajanje silnica mo\u017ee pokrenuti mlaznice naboja \u010destica u X-to\u010dkama stvaraju\u0107i tako &#8220;difuzno polje elektrona&#8221;.<\/p>\n<p>Kako bi se prepoznao takav doga\u0111aj, Scudder je pregledao podatke dobivene s letjelice koja je kru\u017eila oko Zemlje prije vi\u0161e od deset godina.\u00a0&#8220;U kasnim devedesetima, NASA-ina letjelica <em>Polar<\/em> provela je godine u Zemljinoj magnetosferi&#8221;, objasnio je Scudder, &#8220;i susrela se s mnogim X-to\u010dkama tijekom svoje misije&#8221;.<\/p>\n<p>Zato \u0161to su senzori na <em>Polaru<\/em> sli\u010dni onima na MMS-u, Scudder je odlu\u010dio prou\u010diti kako su X-to\u010dke detektirane na <em>Polaru<\/em>. &#8220;Koriste\u0107i podatke sa <em>Polara<\/em>, prona\u0161li smo pet jednostavnih kombinacija magnetskih polja i energetskih \u010destica koji nam govore kada smo do\u0161li do X-to\u010dke ili difuzijskog polja elektrona. Samo jedna letjelica, dobro opremljena, mo\u017ee uo\u010diti takva mjerenja.&#8221;<\/p>\n<p>Znanstvenici koji planiraju MMS misiju smatraju kako \u0107e provesti godine u\u010de\u0107i kako prona\u0107i portale prije nego \u0161to \u0107e ih mo\u0107i prou\u010davati. Scudder je ubrzao postupak tako \u0161to je dopustio MMS-u da zapo\u010dne raditi bez ikakve odgode.<\/p>\n<p>Tim \u0107e se postupkom ubrzati pronala\u017eenje portala poznatih samo iz znanstvene fantastike, samo \u0161to su u ovom slu\u010daju portali stvarni. A pomo\u0107u novootkrivenih \u201cputokaza\u201d znamo kako ih prona\u0107i.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Omiljena tema znanstvene fantastike je \u00a0&#8220;portal&#8221; &#8211; poseban otvor u prostoru ili vremenu koje povezuje dvije jako udaljene to\u010dke. Dobar je portal pre\u010dac, odnosno vrata koja vode u nepoznato. Kada bi barem postojali&#8230; Posljednja istra\u017eivanja pokazuju kako ipak postoje, na neki na\u010din, a NASA-in istra\u017eiva\u010d na Sveu\u010dili\u0161tu Iowa otkrio je kako da ih prona\u0111e. &#8220;Nazvali [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21008944,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16358],"tags":[17064],"class_list":["post-21008897","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-astrofizika","tag-magnetsko-polje"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21008897","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21008897"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21008897\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21008944"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21008897"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21008897"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21008897"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}