\u0160irom svijeta lije\u010dnici se suo\u010davaju s epidemijom debljine, koja zbog ozbiljnosti zdravstvenih problema koje donosi ljudima tra\u017ei poduzimanje hitrih i u\u010dinkovitih mjera. U potrazi za razlozima\u00a0 unosa pretjerane koli\u010dine hrane te radi boljeg razumijevanja ove pojave uspore\u0111ivan je odnos prema hrani kod doma\u0107ih i divljih \u017eivotinja te ljudi.<\/p>\n
I \u017eivotinje \u0107e, ba\u0161 kao i ljudi, jesti neumjereno ako hrane ima u izobilju. Zato su na\u0161i ku\u0107ni ljubimci psi, ribice, kornja\u010de i ptice \u010desto predebeli. U krajnjim slu\u010dajevima tra\u017eimo\u00a0 intervenciju veterinara, koji \u0107e posegnuti za lijekovima koji smanjuju apetit. Kod pasa se mo\u017ee primijeniti liposukcija kada pretjerana te\u017eina ugro\u017eava zdravlje kralje\u017enice i kukova. Ma\u010dke se stavljaju na posebnu visokoproteinsku dijetu s malo ugljikovodika, sli\u010dnu Atkinsonovoj dijeti za ljude.<\/p>\n
Prekomjerna te\u017eina ku\u0107nim ljubimcima, ba\u0161 kao i ljudima, donosi oboljenja poput \u0161e\u0107erne bolesti, bolesti srca i krvnih \u017eila, poreme\u0107enu funkciju mi\u0161i\u0107a i skeleta, netoleranciju glukoze, neke vrste karcinoma i povi\u0161eni krvni tlak.<\/p>\n
I mnoge divlje \u017eivotinje iz ameri\u010dkih i europskih zoolo\u0161kih vrtova su predebele.<\/p>\n
No i neke od \u017eivotinjskih vrsta u divljini pove\u0107ale su tjelesnu te\u017einu unatrag 40 godina. To je ustanovljeno za marmote u planinama Kolorada, \u0161takore u sjeveroisto\u010dnom dijelu Sjedinjenih Dr\u017eava i plave kitove u vodama Kalifornije.<\/p>\n
Donedavna je smatrano da se divlje \u017eivotinje ne prejedaju.\u00a0 Stvarnost je, me\u0111utim, potpuno druga\u010dija. Kada se na\u0111u u prilici, mnoge \u017eivotinje u prirodi poput riba, reptila, ptica i sisavaca pojest \u0107e znatno ve\u0107e koli\u010dine hrane, navodi Mark Edwards, stru\u010dnjak za prehranu \u017eivotinja. Obilje i dostupnost hrane, prava napast za ljude na dijeti, jednako djeluju i na divlje \u017eivotinje.<\/p>\n
Doma\u0107e \u017eivotinje poput pasa, ma\u010daka, ovaca, konja, svinja i peradi, u obilju \u0107e hrane pojesti devet do dvanaest obroka dnevno.<\/p>\n
Ljudima s prekomjernom te\u017einom lije\u010dnik obi\u010dno savjetuje promjenu \u017eivotnih navika. Sli\u010dan savjet daju i nutricionisti smi\u0161ljaju\u0107i nove dijete. Njihova zajedni\u010dka poruka glasi: jedi manje, vje\u017ebaj vi\u0161e, u\u010dvrsti svoju volju. Osobe koje bi trebale smanjiti tjelesnu te\u017einu rijetko se uspijevaju dr\u017eati navedenih uputa.<\/p>\n
Veterinari suo\u010deni s pojavom debljanja neke \u017eivotinjske vrste pripisuju je promjenama u \u017eivotnom okru\u017eenju.<\/p>\n
Uz obilje hrane i neki drugi \u010dimbenici iz okoli\u0161a dovode do pove\u0107anja te\u017eine divljih \u017eivotinja. Dugotrajnija izlo\u017eenost svjetlosti, kako umjetnoj tako i prirodnoj, poti\u010de nakupljanje masno\u0107a u \u017eivotinja. Promjena vrste bakterija u probavnom sustavu mo\u017ee dovesti do boljeg kori\u0161tenja hrane i tako pridonijeti debljanju.<\/p>\n
Te\u017eina divljih \u017eivotinja je promjenljiva i ovisi o dostupnosti hrane. U periodima s obiljem hrane ona raste, dok se u periodu oskudice smanjuje.<\/p>\n
Zanimljivo je da raspolo\u017eenje \u017eivotinje utje\u010de na tjelesnu te\u017einu. Poput nas, anksiozne \u017eivotinje imaju manju potrebu za hranom. Blizina predatora smanjuje apetit mogu\u0107e \u017ertve.<\/p>\n
\u017divotinje se pre\u017ederavaju. One sakrivaju i gomilaju hranu. One jedu kriomice i no\u0107u. Ove iste tipove pona\u0161anja, ako ih uo\u010de kod ljudi, psiholozi \u0107e proglasiti poreme\u0107ajima u prehrani.<\/p>\n
Stru\u010dnjaci za \u017eivot u divljini navedene pojave smatraju korisnim strategijama, koje poja\u010davaju sposobnost pre\u017eivljavanja.<\/p>\n
Da bi do\u0161le do hrane divlje \u017eivotinje moraju ulo\u017eiti znatnu energiju. U potrazi za njom one moraju tr\u010dati, kopati, ulo\u017eiti sve svoje sposobnosti. Hrana sti\u017ee kao nagrada za uspje\u0161no obavljen posao.<\/p>\n
Ljudi koji \u017eive u razvijenom svijetu, ba\u0161 kao i njihovi ku\u0107ni ljubimci ili \u017eivotinje u zoolo\u0161kom vrtu, ne moraju brinuti kako \u0107e do\u0107i do svog sljede\u0107eg obroka.<\/p>\n
Hranu im proizvode drugi, nude je u primamljivom pakiranju, pripremaju je u restoranima. Da bi do\u0161li do obroka ne moraju ulo\u017eiti gotovo nikakav fizi\u010dki napor. Nema izmjenjivanja perioda obilja i oskudice.<\/p>\n
\u017delja za hranom je duboko usa\u0111ena kao i uzbu\u0111enje pri u\u017eivanju u njoj. Iz toga proizlazi na\u0161a opsjednutost hranom i neumjerenost u jelu. Obilje i laka dostupnost hrane dodatno poti\u010du na\u0161u \u017eelju.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
\u0160irom svijeta lije\u010dnici se suo\u010davaju s epidemijom debljine, koja zbog ozbiljnosti zdravstvenih problema koje donosi ljudima tra\u017ei poduzimanje hitrih i u\u010dinkovitih mjera. U potrazi za razlozima\u00a0 unosa pretjerane koli\u010dine hrane te radi boljeg razumijevanja ove pojave uspore\u0111ivan je odnos prema hrani kod doma\u0107ih i divljih \u017eivotinja te ljudi. I \u017eivotinje \u0107e, ba\u0161 kao i ljudi, […]<\/p>\n","protected":false},"author":684,"featured_media":21008900,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16368,16370],"tags":[16676],"class_list":["post-21008899","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-oboljenja-i-poremecaji","category-wellness-i-prehrana","tag-pretilost"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21008899","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/684"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21008899"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21008899\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21008900"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21008899"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21008899"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21008899"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}