Ve\u0107 na prvim stranicama Biblija nam govori o stvaranju svijeta. Sve\u010danim rije\u010dima: \u201eU po\u010detku stvori Bog nebo i zemlju\u201c (usp. Post 1,1-2) biblijski pisac zapo\u010dinje izvje\u0161taj o stvaranju svijeta u sedam dana. Bog je \u0161est dana stvarao i sedmi dan \u201epo\u010dinuo\u201c od svojih djela. On stvara svojom svemo\u0107nom rije\u010dju: \u201eNeka bude!\u201c<\/p>\n\n\n\n
No, je li doista Bog stvorio svijet u tjedan dana, kad nam znanost govori da je proces formiranja na\u0161eg planeta trajao nekoliko milijardi godina? Ru\u0161i li suvremena znanost biblijsku sliku stvaranja svijeta i \u010dovjeka? Jesu li vjera i znanost u sukobu? Trebamo li vjerovati Bibliji ili znanstvenim teorijama? Ili jednostavno biblijski tekst ima neko dublje i druk\u010dije zna\u010denje?<\/p>\n\n\n\n
Budu\u0107i da se pitanje stvaranja nalazi odmah na po\u010detku Svetog pisma, dakle na mjestu na kojem jo\u0161 nismo mogli u\u0107i u biblijski jezik i mentalitet, postoji mogu\u0107nost da ih suvremeni \u010ditatelj, umjesto biblijskim, \u010dita svojim (prirodo)znanstvenim o\u010dima. I. Ke\u0161ina, mr. teologije i prof. biologije, ka\u017ee: \u201eKada Biblija govori o stvaranju svijeta, onda ona nije prirodoslovna, dakle znanstvena knjiga u modernom smislu rije\u010di. Rije\u010di u prvoj i drugoj glavi Knjige Postanka nisu reporta\u017ea nekog dopisnika koji je prisustvovao izgradnji svemira i svega u njemu.\u201c[1]<\/p>\n\n\n\n
Dakle, Biblija u prvom redu govori ljudima o Bogu Stvoritelju te o odnosu \u010dovjeka prema Bogu iz \u010dijih ruku proizlazi. Biblijski pisac, nadahnut Duhom Svetim, ne \u017eeli nas pou\u010davati o tome kako je svijet stvarno postao kao i sve u njemu, koje je izvanjska i unutarnja struktura toga svijeta, ve\u0107 nam govori o tome kako treba \u017eivjeti da bismo ostvarili cilj svojega \u017eivota \u2013 \u017eivot s Bogom i u Bogu. Biblija je spis koji govori o Bogu, dakle, o ne\u010dem neizrecivom, ali je govor upu\u0107en ljudima, i to svima, te se odijeva i u stil, u knji\u017eevne oblike, usporedbe, metafore, slike svijeta. Zato je potrebno znati ispravno protuma\u010diti biblijski tekst i ne tra\u017eiti odgovore na prirodoznanstvena pitanja, ve\u0107 samo one odgovore koji se ti\u010du na\u0161ega spasenja. To i jest svrha Biblije – voditi \u010dovjeka do spasenja. Povijest koju biblijski pisac prikazuje nije znanstvena nego povijesno-spasenjska. Biblija nije pisana znanstvenom metodom te zbog toga i ne mo\u017ee biti prirodoznanstvena knjiga kad govori o stvaranju svijeta i \u010dovjeka. U Bibliji zato tra\u017eimo odgovore na pitanja koja se ti\u010du vjere, morala i na\u0161ega spasenja, ne mo\u017eemo tra\u017eiti, tj. ne\u0107emo prona\u0107i to\u010dne odgovore na prirodoznanstvena pitanja.<\/p>\n\n\n\n
Stoga, ako \u017eelimo dobiti odgovore na pitanja kako i kada je nastao svemir, potra\u017eit \u0107emo ih u knjigama fizike ili astronomije. A one ka\u017eu da je u tuma\u010denju postanka svemira u znanosti danas najzastupljenija teorija Velikog praska (Big Bang<\/em>) prema kojoj je svemir zapo\u010deo prije otprilike 13,7 milijardi godina.[2]<\/p>\n\n\n\n Teolog A. Rebi\u0107 nas upozorava da u Bibliji prirodoznanstvenik nema \u0161to drugo tra\u017eiti nego samo i jedino rije\u010di Bo\u017eje, njegova uputstva i pouke za svoj vjersko-\u0107udoredni \u017eivot, za svoj odnos prema svojem Stvoritelju i bli\u017enjemu, tako da teorije uskla\u0111ivanja izme\u0111u biblijskog opisa stvaranja i onoga prirod0znanstvenog nikako ne dolaze u obzir- Biblija nije knjiga astronomije, geologije ili atomske fizike, nego knjiga Bo\u017eje objave, knjiga u kojoj je Bo\u017eja rije\u010d postala ljudima bliza i opipljiva.[3]<\/p>\n\n\n\n U tom pisanju o Bogu Stvoritelju, koji je ujedno i Bog Spasitelj, sam se je biblijski pisac morao poslu\u017eiti materijalom koji mu je bio pri ruci, obraditi ga te ga prenijeti u onaj nazor i pogled na svijet koji je tada bio udoma\u0107en kod ljudi njegova vremena. Ne zaboravimo da su biblijski izvje\u0161taji o stvaranju pisani oko 900-500 godina prije Krista, kada su ljudi jo\u0161 vjerovali da je Zemlja ravna plo\u010da. Odatle i neke neto\u010dnosti i izvjesne nesigurnosti u podatcima koji se ti\u010du znanosti. Kako je ve\u0107 bilo re\u010deno, prvo poglavlje Knjige Postanka nema nikakvih znanstvenih pretenzija niti nam \u017eeli pru\u017eiti znanstveni traktat s teorijama o postanku svijeta i ljudi, nego objavljene istine o Bogu Stvoritelju svijeta i svih ljudi u takvoj umjetni\u010dkoj literarnoj formi da bi ih vjernik onog vremena mogao odmah i \u0161to bolje shvatiti.[4]<\/p>\n\n\n\n Slijede\u0107i tu misao mo\u017eemo zaklju\u010diti da \u201evjera i znanost, tj. biblijski izvje\u0161taj o stvaranju i znanstveno tuma\u010denje nastanka svemira nisu u suprotnosti niti se me\u0111usobno isklju\u010duju. Odre\u0111enim pitanjima svaka pristupa na svoj na\u010din, iz svog kuta gledanja. Znanost poku\u0161ava odgovoriti na pitanje \u201ekako\u201c i \u201ekada\u201c je svijet nastao. Vjera daje odgovor na pitanje \u201eza\u0161to\u201c i \u201e\u010demu\u201c je svijet nastao. Znanost oboga\u0107uje na\u0161e znanje o kretanju nebeskih tijela, o starosti svijeta, o postanku i razvoju biljnih i \u017eivotinjskih vrsta itd. Vjera nam, s druge strane, daje odgovor na pitanja o smislu i svrsi postojanja, svemira, svijeta i \u010dovjeka te odakle dolazimo i kamo idemo.\u201c[5]<\/p>\n\n\n\n [1] I. KE\u0160INA, Stvaranje evolucijom<\/em>, Crkva u svijetu, Split, 2012, str. 23. Ve\u0107 na prvim stranicama Biblija nam govori o stvaranju svijeta. Sve\u010danim rije\u010dima: \u201eU po\u010detku stvori Bog nebo i zemlju\u201c (usp. Post 1,1-2) biblijski pisac zapo\u010dinje izvje\u0161taj o stvaranju svijeta u sedam dana. Bog je \u0161est dana stvarao i sedmi dan \u201epo\u010dinuo\u201c od svojih djela. On stvara svojom svemo\u0107nom rije\u010dju: \u201eNeka bude!\u201c No, je li doista […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21008938,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16337],"tags":[16950,16848,16796],"class_list":["post-21008931","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvene-znanosti","tag-biblija","tag-crkva","tag-religija"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21008931","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21008931"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21008931\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21008938"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21008931"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21008931"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21008931"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}
[2] Detaljnija analiza samog po\u010detka vremena op\u0161irnije usp. S.W. HAWKING, Kratka povijest vremena. Od velikog praska do crnih jama<\/em>, Izvori, Zagreb, 1996.; S. WEINBERG, Prve tri minute. Suvremeni pogled na po\u010detak svemira<\/em>, Izvori, Zagreb, 1998.; S. MITTON i J. MITTON, Astronomija<\/em>, Zagreb, 1994.
[3] Usp. A. REBI\u0106, Stvaranje svijeta i \u010dovjeka<\/em>, KS, Zagreb, 1996. str. 91-94.
[4] Usp. Isto,<\/em> str. 69.
[5] J. PERI\u0160, M. VU\u010cICA, D. VULETI\u0106, S Kristom u \u017eivot, <\/em>Ud\u017ebenik za katoli\u010dki vjeronauk osmoga razreda osnovne \u0161kole, KS, Zagreb, 2009., str 60.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"