\u010cokolada je, bez sumnje, jedna od najomiljenijih namirnica na svijetu i idealni poklon kada \u017eelite razveseliti voljenu osobu. U posljednje vrijeme sve je vi\u0161e istra\u017eivanja o povoljnim u\u010dincima \u010dokolade na zdravlje te joj se \u010dak daje laskava titula “superhrane”.<\/p>\n
\u010cokoladi se zbog bogatstva odre\u0111enim tvarima pripisuju povoljni u\u010dinci na kardiovaskularni i \u017eiv\u010dani sustav, a zbog brojnih antioksidansa i na \u010ditavi organizam. No, da li ne\u0161to \u0161to je toliko dobro za na\u0161e nepce, mo\u017ee biti dobro i za na\u0161e zdravlje?<\/p>\n
Antioksidativna svojstva<\/strong><\/p>\n Prije nego detaljnije obrazlo\u017eimo sve njene magi\u010dne mo\u0107i (i prije nego posegnete za \u010dokoladom), valja naglasiti da su svi ovi u\u010dinci zapravo ovisni o udjelu ploda kakaovca (biljka Theobroma cacao<\/em>) u \u010dokoladi, dok ostali zna\u010dajno zastupljeni sastojci – \u0161e\u0107eri i masti – imaju izrazito nepo\u017eeljne u\u010dinke na zdravlje.<\/p>\n Plod kakaovca je jedan od antioksidansima najbogatijih plodova u prirodi. Otprilike dvije \u010dajne \u017eli\u010dice neprocesuiranog kakaa imaju ja\u010di antioksidativni kapacitet nego \u010detiri \u0161alice zelenog \u010daja ili jedna \u0161alica borovnica. Najzastupljeniji antioksidansi u plodu kakaovca su flavonoidi iz grupe polifenola. Antioksidansi umanjuju \u0161tetno djelovanje slobodnih radikala (produkata oksidacije).<\/p>\n Slobodni radikali nastaju tijekom metaboli\u010dkih procesa i djelovanjem vanjskih utjecaja na organizam (npr. sun\u010danje, zra\u010denje, pu\u0161enje, lijekovi, stres). Nestabilni su i brzo se spajaju s ostalim molekulama, \u010dime ih o\u0161te\u0107uju, \u0161to je podloga starenju i mnogobrojnim kroni\u010dnim bolestima.<\/p>\n Kardiovaskularni sustav<\/strong><\/p>\n Osim \u0161to zbog antioksidativnih svojstava umanjuje oksidaciju LDL kolesterola, a time stvaranje aterosklerotskih plakova u krvnim \u017eilama, istra\u017eivanja su pokazala da konzumiranje ploda kakaovca mo\u017ee povisiti dobri HDL kolesterol i smanjiti krvni tlak.<\/p>\n Istra\u017eivanja pokazuju da konzumiranje malih koli\u010dina tamne \u010dokolade smanjuje rizik od sr\u010danog udara te smanjuje smrtnost u osoba koje su pre\u017eivjele sr\u010dani udar. Tako\u0111er ima preventivni u\u010dinak na razvoj sr\u010danog zatajenja.<\/p>\n \u017div\u010dani sustav<\/strong><\/p>\n U\u010dinak \u010dokolade na \u017eiv\u010dani sustav je veoma blag. Iako \u010dokolada sadr\u017ei kofein, koli\u010dine su premale za zna\u010dajniji efekt. Ne\u0161to je bogatija teobrominom, koji ima u\u010dinke sli\u010dne kofeinu (stimulans, podi\u017ee budnost i koncentraciju, ubrzava rad srca i suprimira ka\u0161alj). Neke \u017eivotinje (konji, psi, ma\u010dke, glodavci) ne mogu razgraditi teobromin pa za njih \u010dokolada u ve\u0107im koli\u010dinama mo\u017ee biti toksi\u010dna jer mo\u017ee uzrokovati epilepti\u010dke napade, poreme\u0107aj sr\u010danog ritma, sr\u010dani udar i smrt.<\/p>\n Konzumiranjem \u010dokolade u mozgu se otpu\u0161taju endorfini koji imaju analgetski i opu\u0161taju\u0107i u\u010dinak te pridonose osje\u0107aju sre\u0107e i zadovoljstva. Otpu\u0161tanje serotonina, koji pridonosi boljem raspolo\u017eenju i podizanju energije, vjerojatnije je posljedica unosa ugljikohidrata prilikom konzumiranja \u010dokolade.<\/p>\n \u010cokoladi se \u010desto pripisuju i afrodizija\u010dka svojstva. To je bilo osobito popularno nakon otkri\u0107a da \u010dokolada sadr\u017ei neurotransmiter feniletilamin, koji se proizvodi u mozgu kada smo sretni i\/ili zaljubljeni. No, danas se zna da organizam razgradi feniletilamin iz \u010dokolade prije nego bi uspio sti\u0107i do mozga.<\/p>\n Zdravija tamna \u010dokolada<\/strong><\/p>\n Budu\u0107i da je izvorni okus ploda kakaovca vrlo gorak, u stvaranju \u010dokolade koju ve\u0107ina ljudi voli (mlije\u010dna \u010dokolada) dodaju se velike koli\u010dine \u0161e\u0107era i masti pa je konzumiranje neumjerenih koli\u010dina takve \u010dokolade iznimno \u0161tetno za zdravlje – doprinosi riziku za razvoj karijesa, pretilosti, kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa.<\/p>\n Sa zdravstvenog stajali\u0161ta, \u010dokolada ima povoljne u\u010dinke na zdravlje samo ako se konzumira ona \u0161to tamnija, s visokim udjelom kakaa (iznad 75%) u malim koli\u010dinama, svega par kockica dnevno.<\/p>\n Wikipedia.org \/ Webmd.com \/ Allchocolate.com<\/em> \u010cokolada je, bez sumnje, jedna od najomiljenijih namirnica na svijetu i idealni poklon kada \u017eelite razveseliti voljenu osobu. U posljednje vrijeme sve je vi\u0161e istra\u017eivanja o povoljnim u\u010dincima \u010dokolade na zdravlje te joj se \u010dak daje laskava titula “superhrane”. \u010cokoladi se zbog bogatstva odre\u0111enim tvarima pripisuju povoljni u\u010dinci na kardiovaskularni i \u017eiv\u010dani sustav, a zbog […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21048487,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16370],"tags":[16677,16648,22081],"class_list":["post-21008949","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-wellness-i-prehrana","tag-cokolada","tag-ljubav","tag-serotonin"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21008949","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21008949"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21008949\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21048487"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21008949"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21008949"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21008949"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}
\nDr. Kristina Lon\u010dari\u0107, Medikus kreativni laboratorij<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"