Fluor je najreaktivniji od svih kemijskih elemenata i zahtijeva vrlo pa\u017eljivo rukovanje. Toliko je agresivan da mu laboratorijski instrumenti od stakla ne mogu odoljeti, a \u010dak i cigle gore kada se izlo\u017ee plinskim parama fluora. Ipak, elementarni fluor ima brojne industrijske primjene, uklju\u010duju\u0107i sprje\u010davanje korozije, koristi se za proizvodnju sumpornog heksafluorida koji slu\u017ei kao izolacijski materijal za visokonaponske prekida\u010de te za mnoge druge namjene.<\/p>\n
Zbog njegovih ekstremnih svojstava kemi\u010dari \u00a0su dosad bili uvjereni da se fluor ne mo\u017ee pojaviti u prirodi u svom elementarnom obliku, ve\u0107 samo kao ion fluorida, na primjer u mineralima kao \u0161to je fluorit (CaF2). Jedna njegova vrsta, takozvani “smrdljiv fluorit” ili antozonit iz rudnika Maria u Woelsendorfu u Njema\u010dkoj bila je dvjestotinjak godina predmet prepirke u znanosti. Kad se taj kamen slomi, javlja se neugodan opori miris.<\/p>\n
Brojni su eminentni kemi\u010dari, me\u0111u njima Friedrich Woehler (1800 – 1882) i Justus von Liebig (1803 – 1873), predlagali razli\u010dite tvari kojima su poku\u0161avali objasniti taj miris. Tijekom godina znanstvenici su pribjegavali mirisnim testovima, kemijskim analizama i slo\u017eenim istra\u017eivanjima koriste\u0107i maseni spektrometar; pritom su dolazili do vrlo razli\u010ditih zaklju\u010daka. Uz elementarni fluor, za taj se miris odgovornim smatralo i tvari poput joda, ozona, fosfornih spojeva, arsena, sumpora, selena, klora, hipokloridne kiseline i druge. Do danas nije bilo dokaza da je za to odgovoran fluor i da se plin ne stvara tijekom lomljenja kamena.<\/p>\n
Me\u0111utim, sad je znanstveni tim na \u010dijem je \u010delu Florian Kraus, voditelj Radne skupine za kemiju fluora u Zavodu za kemiju Technische Universitaet <\/em>u M\u00fcnchenu te Joern Schmedt s\u00a0Ludwig-Maximilians-University<\/em> u M\u00fcnchenu kona\u010dno uspio izvan svake sumnje izravno dokazati prisutnost fluora u antozonitu. Koriste\u0107i 19F-NMR spektroskopiju, identificirali su fluor “in-situ”, odnosno bez uni\u0161tavanja njegovog prirodnog okru\u017eenja, \u010dime su stavili to\u010dku na duge rasprave o uzroku mirisa kod “smrdljivog fluorita”.<\/p>\n “Ne \u010dudi da su kemi\u010dari sumnjali u postojanje elementarnog fluora u smrdljivom fluoritu”, obja\u0161njavaju istra\u017eiva\u010di. “U \u010dinjenicu da se elementarni fluor i kalcij, koji bi ina\u010de odmah reagirali jedan s drugim, nalaze ovdje jedan do drugoga, doista je te\u0161ko vjerovati.” Me\u0111utim, u slu\u010daju antozonita postoje vrlo posebni uvjeti: elementarni fluor se stvara u sitnim inkluzijama urana u mineralu koji stalno emitira ioniziraju\u0107e zra\u010denje te tako razdvaja fluorit na kalcij i elementarni fluor. Fluor ostaje u sitnim inkluzijama, odvojen od kalcija ne-reaktivnim fluoritom, a time i zadr\u017eava svoje elementarno stanje. Ioniziraju\u0107e zra\u010denje tako\u0111er dovodi do stvaranja nakupina kalcija, koje daju antozonitu njegovu tamnu boju.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Fluor je najreaktivniji od svih kemijskih elemenata i zahtijeva vrlo pa\u017eljivo rukovanje. Toliko je agresivan da mu laboratorijski instrumenti od stakla ne mogu odoljeti, a \u010dak i cigle gore kada se izlo\u017ee plinskim parama fluora. Ipak, elementarni fluor ima brojne industrijske primjene, uklju\u010duju\u0107i sprje\u010davanje korozije, koristi se za proizvodnju sumpornog heksafluorida koji slu\u017ei kao izolacijski […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21008970,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16374,16336],"tags":[16684],"class_list":["post-21008969","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-geografija-i-geologija","category-kemija","tag-fluor"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21008969","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21008969"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21008969\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21008970"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21008969"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21008969"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21008969"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}