{"id":21008990,"date":"2012-07-16T21:29:38","date_gmt":"2012-07-16T19:29:38","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21008990"},"modified":"2020-10-15T16:19:27","modified_gmt":"2020-10-15T14:19:27","slug":"biomarkerima-do-identificiranja-i-lijecenja-shizofrenije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/biomarkerima-do-identificiranja-i-lijecenja-shizofrenije\/","title":{"rendered":"Biomarkerima do identificiranja i lije\u010denja shizofrenije"},"content":{"rendered":"<p>Online \u010dasopis <em>PLoS ONE<\/em> je objavio rad istra\u017eiva\u010da s ameri\u010dkog sveu\u010dili\u0161ta <em>University of California<\/em>, <em>San Diego School of Medicine<\/em>, u kojem se navodi da su identificirali niz laboratorijskih biomarkera koji mogu biti korisni za razumijevanje abnormalnosti mozga kod shizofrenije. Mjerenja, poznata kao endofenotipi, u kona\u010dnici bi mogla biti blagodat za klini\u010dare kojima je ponekad te\u0161ko prepoznavati i lije\u010diti slo\u017eene i mije\u0161ane mentalne poreme\u0107aje.<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" class=\"alignright size-full wp-image-21008992\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2012\/07\/image_medium.jpg\" alt=\"\"   \/>&#8220;Glavni je problem u psihijatriji \u0161to trenuta\u010dno ne postoje laboratorijski testovi koji bi pomagali u postavljanju dijagnoze, vodili pri odlu\u010divanju o lije\u010denju ili pomagali u predvi\u0111aju reakcija na tretman ili za predvi\u0111anje rezultata lije\u010denja&#8221;, rekao je dr. Gregory A. Light, izvanredni profesor psihijatrije i prvi autor studije. &#8220;Dijagnoze se trenuta\u010dno zasnivaju na sposobnosti klini\u010dara da zaklju\u010duje na temelju unutarnjih iskustava pacijenata.&#8221;<\/p>\n<p>Dijagnosticiranje i lije\u010denje shizofrenije je posebno te\u017eak izazov. Poreme\u0107aj, koji na primjer u SAD-u poga\u0111a oko 1% stanovni\u0161tva ili oko 3 milijuna ljudi, odlikuje se raspadom normalnih misaonih procesa i nepredvidljivim, ponekad opasnim ili \u0161tetnim pona\u0161anjem.<br \/>\n&#8220;Shizofrenija je me\u0111u najte\u017eim bolestima u svim kategorijama medicine&#8221;, rekao je dr. Light, koji i upravlja Klini\u010dkim centrom za du\u0161evne bolesti, istra\u017eivanja i obrazovanje u San Diegu.<\/p>\n<p>To\u010dan uzrok ili uzroci shizofrenije nisu poznati, iako postoji jasna genetska sastavnica jer su poreme\u0107aji \u010de\u0161\u0107i u nekim obiteljima.<\/p>\n<p>Klini\u010dari dijagnosticiraju shizofreniju obi\u010dno na temelju zaklju\u010daka izvedenih iz unutarnjih iskustava pacijenata. To jest, njihove sposobnosti da opi\u0161u \u0161to se doga\u0111a u njihovim umovima.<\/p>\n<p>&#8220;No, \u010dak i najbolji lije\u010dnici bore se s postavljanjem dijagnoze zbog slo\u017eenosti klini\u010dke fenomenologije koja je ponekad nejasna&#8221;, ka\u017ee dr. Light. Problem klini\u010dkog postavljanja dijagnoze jo\u0161 je slo\u017eeniji i zbog \u010dinjenice da &#8220;mnogi oboljeli od shizofrenije imaju kognitivne i funkcionalne poreme\u0107aje&#8221;, navodi dr. Light. Stoga oni nisu uvijek u stanju razumno objasniti kako i \u0161to misle.<\/p>\n<p>Dr. Light i njegovi kolege ispitali su mo\u017ee li odabrani skup neurofiziolo\u0161kih i neurokognitivnih biomarkera pru\u017eiti klini\u010darima pouzdane, to\u010dne i dugoro\u010dne pokazatelje mo\u017edanih disfunkcija, \u010dak i kada nisu posve o\u010digledni ukupni simptomi poreme\u0107aja. Znanstvenici su ove markere podijelili u rasponu od testova pa\u017enje i pam\u0107enja do fiziolo\u0161kih procjena osnovnih percepcijskih procesa. U istra\u017eivanju su se koristili i senzorima koji su postavljeni na glavu ispitanika i kojima su mjerili mo\u017edane odgovore na jednostavne zvukove.<\/p>\n<p>Istra\u017eiva\u010di su mjerili biomarkere u 550 bolesnika sa shizofrenijom, a zatim su ponovno testirali dvjesto pacijenata godinu dana kasnije. Otkrili su da je u shizofrenih bolesnika ve\u0107ina markera bila statisti\u010dki zna\u010dajno abnormalna, da su bili relativno stabilni izme\u0111u dva testiranja i izra\u0111enih procjena te da nisu bili pod utjecajem skromnih promjena u klini\u010dkom statusu bolesnika.<br \/>\nDr. Light navodi da su potrebna daljnja istra\u017eivanja, uklju\u010duju\u0107i i to mogu li endofenotipi razlikovati druge psihijatrijske poreme\u0107aje, mogu li se koristiti za predvi\u0111anje reakcije pacijenata na razli\u010dite vrste lijekova ili ne-farmakolo\u0161kih intervencija te mogu li se koristiti za predvi\u0111anje koji ispitanici imaju visoki rizik od razvoja psihoti\u010dnih bolesti.<br \/>\n&#8220;Vjerujemo da je ovaj rad va\u017ean korak prema potvr\u0111ivanju laboratorijskih biomarkera za uporabu u budu\u0107im genomskim i klini\u010dkim istra\u017eivanjima o lije\u010denju shizofrenije&#8221;, rekao je dr. Light.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Online \u010dasopis PLoS ONE je objavio rad istra\u017eiva\u010da s ameri\u010dkog sveu\u010dili\u0161ta University of California, San Diego School of Medicine, u kojem se navodi da su identificirali niz laboratorijskih biomarkera koji mogu biti korisni za razumijevanje abnormalnosti mozga kod shizofrenije. Mjerenja, poznata kao endofenotipi, u kona\u010dnici bi mogla biti blagodat za klini\u010dare kojima je ponekad te\u0161ko [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16366,16367],"tags":[17113,16778],"class_list":["post-21008990","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-neuroznanost","category-psihijatrija","tag-biomarker","tag-shizofrenija"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21008990","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21008990"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21008990\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21008990"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21008990"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21008990"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}