{"id":21009024,"date":"2012-07-24T23:26:10","date_gmt":"2012-07-24T21:26:10","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21009024"},"modified":"2012-07-26T22:16:42","modified_gmt":"2012-07-26T20:16:42","slug":"maca-pomogla-djecaku-iskazati-emocije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/maca-pomogla-djecaku-iskazati-emocije\/","title":{"rendered":"Maca pomogla dje\u010daku iskazati emocije"},"content":{"rendered":"<p>Selektivni mutizam je anksiozni poreme\u0107aj koji se javlja u dje\u010djoj dobi. Osnovna mu je zna\u010dajka da dijete u odre\u0111enim socijalnim situacijama poput \u0161kole, vrti\u0107a, u nepoznatoj vr\u0161nja\u010dkoj grupi, s nastavnikom ili odgojiteljem ne uspijeva govoriti. Istovremeno u obiteljskom okru\u017eenju poreme\u0107aj nije posebno izra\u017een. Selektivni mutizam karakterizira paraliziraju\u0107a srame\u017eljivost u situacijama kada dijete treba govoriti u javnosti. U tim prilikama dijete je zako\u010deno pa se ne izra\u017eava ni verbalno ni emotivno, te ostaje socijalno izolirano. Uzrok mutizma je anksioznost, a ne govorne smetnje. Mutizam nije posljedica te\u0161ko\u0107a ili ka\u0161njenja u razvoju, kao \u0161to nema naznaka da je povezan s bilo kojim vidom zlostavljanja ili nebrige.<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" width=\"580\" height=\"435\" class=\"alignnone size-full wp-image-21009025\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2012\/07\/cat-friend.jpg\" alt=\"\" srcset=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2012\/07\/cat-friend.jpg 580w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2012\/07\/cat-friend-300x225.jpg 300w\" sizes=\"(max-width: 580px) 100vw, 580px\" \/><\/p>\n<p>Sedmogodi\u0161njem Lorcanu Dillonu, poreme\u0107aj je dijagnosticiran u pred\u0161kolskoj dobi kada je po\u0161ao u vrti\u0107. Osoblje dje\u010dje ustanove je zamijetilo da on, ni nakon duljeg razdoblja prilagodbe, ne razgovara ni s odraslima ni s vr\u0161njacima. Istovremeno je u obitelji sa svojim najbli\u017eima uspijevao uspostaviti komunikaciju, ali nikad nije pokazivao znakove privr\u017eenosti i ljubavi.<\/p>\n<p>U \u0161koli su za Lorcana nastupile velike pote\u0161ko\u0107e. Zako\u010den u govornoj i emotivnoj komunikaciji ne uspijeva ostvariti kontakt ni s u\u010diteljima, ali ni s u\u010denicima. Sve to nepovoljno djeluje na njegovo savladavanje \u0161kolskog programa, ali i na njegovo raspolo\u017eenje.<\/p>\n<p>U \u017eelji da olak\u0161a \u017eivot svome sinu majka je dje\u010daku kupila ma\u010dku. Dje\u010dak je ubrzo prigrlio \u017eivotinju i u njoj na\u0161ao svog prvog prijatelja. Uspio se emotivno otvoriti i vezati uz ljubimca. Tijekom proteklih dviju godina postali su nerazdvojni. Dru\u017eenje s macom olak\u0161alo je dje\u010daku izra\u017eavanje emocija i donijelo sigurnost. Pozitivan pomak uskoro je postao uo\u010dljiv i u \u0161koli.<\/p>\n<p>Sada ne\u0161to lak\u0161e komunicira s nepoznatim ljudima, a u \u0161koli ga je jedan od nastavnika uspio privoljeti da \u010dita naglas. To je za njega pravo postignu\u0107e. Dje\u010dak i maca su uspostavili toplu povezanost. On prema njoj pokazuje fizi\u010dke znakove simpatije i ljubavi, \u0161to jo\u0161 uvijek ne uspijeva ni sa svojim najbli\u017eima. Maca velikom privr\u017eeno\u0161\u0107u odgovara na znakove njegove ljubavi i vidljivo u\u017eiva u dru\u017eenju s dje\u010dakom.<\/p>\n<p>Otprije je poznato da ku\u0107ni ljubimci, posebno ma\u010dke, djeluju opu\u0161taju\u0107e na ljude koji se njima bave. Kod djece zako\u010dene u komunikaciji to mo\u017ee donijeti zna\u010dajno pobolj\u0161anje. Ku\u0107ni ljubimci povoljno djeluju i na tegobe djece sa specijalnim potrebama, autizmom i sli\u010dnim poreme\u0107ajima.<\/p>\n<p>Premda Lorcan razgovara s uku\u0107anima, jo\u0161 uvijek te\u0161ko iskazuje svoje emocije prema njima. U odnosu s macom je puno otvoreniji, svojim rije\u010dima i gestama s njom uspijeva dobro komunicirati.\u00a0 Za njega je to potpuno novo iskustvo.<\/p>\n<p>Selektivni mutizam zahva\u0107a jedno na tisu\u0107u djece. Oboljelom djetetu poreme\u0107aj znatno ote\u017eava \u017eivot, ostavljaju\u0107i osje\u0107aj osamljenosti i smanjenog samopouzdanja. U ubla\u017eavanju psihi\u010dkih tegoba djeteta veliku pomo\u0107 mo\u017ee pru\u017eiti dru\u017eenje s ku\u0107nim ljubimcima. Stvaranje psihi\u010dke i fizi\u010dke povezanosti s ljubimcem ubla\u017eava anksioznost i olak\u0161ava djetetu da u\u010dini sli\u010dan iskorak u komuniciranju s ljudima. Postepeno uklapanje u svijet vr\u0161njaka i drugih ljudi koji ga okru\u017euju oboljelom djetetu donosi olak\u0161anje i \u010dini \u017eivot ugodnijim i potpunijim.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Selektivni mutizam je anksiozni poreme\u0107aj koji se javlja u dje\u010djoj dobi. Osnovna mu je zna\u010dajka da dijete u odre\u0111enim socijalnim situacijama poput \u0161kole, vrti\u0107a, u nepoznatoj vr\u0161nja\u010dkoj grupi, s nastavnikom ili odgojiteljem ne uspijeva govoriti. Istovremeno u obiteljskom okru\u017eenju poreme\u0107aj nije posebno izra\u017een. Selektivni mutizam karakterizira paraliziraju\u0107a srame\u017eljivost u situacijama kada dijete treba govoriti u [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":684,"featured_media":21009025,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16338],"tags":[17002],"class_list":["post-21009024","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-psihologija","tag-emocije"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21009024","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/684"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21009024"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21009024\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21009025"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21009024"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21009024"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21009024"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}