{"id":21009030,"date":"2012-07-27T16:45:01","date_gmt":"2012-07-27T14:45:01","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21009030"},"modified":"2012-07-28T00:14:59","modified_gmt":"2012-07-27T22:14:59","slug":"kemija-mora-povezana-s-klimatskim-promjenama","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/kemija-mora-povezana-s-klimatskim-promjenama\/","title":{"rendered":"Kemija mora povezana s klimatskim promjenama"},"content":{"rendered":"

Najve\u0107i dio krivnje za klimatske promjene\u00a0 pripisuje se ljudima, a malo se pozornosti obra\u0107a na doprinos prirodnih sila. Znanstvenici s kanadskog Sveu\u010dili\u0161ta u Torontu i ameri\u010dkog sveu\u010dili\u0161ta University of California Santa Cruz<\/em> rasvijetlili su jedan od potencijalnih uzroka trenda hla\u0111enja u zadnjih 45 milijuna godina, koji je posve povezan s kemijom svjetskih oceana.<\/p>\n

“Kemija mora odlikuje se dugim fazama stabilnosti koje se prekidaju kratkim intervalima brzih promjena”, ka\u017ee profesor Ulrich
\nWortmann i koautor Adina Paytan s Instituta pomorskih znanosti na University of California Santa Cruz<\/em> upu\u0107uju na sudar izme\u0111u Indije i Euroazije prije otprilike 50 milijuna godina kao jedan od primjera intervala brzih promjena. Ovaj sudar je olak\u0161ao raspad najobuhvatnijeg pojasa gipsa topivog u vodi na Zemlji, koji se prote\u017ee od Omana preko Pakistana do duboko u zapadnoj Indiji – ostaci koji se dobro vide u planinama Zagros.Wortmann na Odsjeku za geoznanosti na Sveu\u010dili\u0161tu u Torontu, glavni autor studije objavljene u \u010dasopisu Science<\/em>. “Uspostavili smo novi teoretski okvir koji nam poma\u017ee da bolje interpretiramo evolucijske trendove i klimatske promjene tijekom dugog vremenskog razdoblja. Studija se fokusira na posljednjih 130 milijuna godina, no sli\u010dne interakcije vjerojatno su se doga\u0111ale tijekom proteklih 500 milijuna godina.”<\/p>\n

\"gorjeAutori sugeriraju da \u0107e raspad ili stvaranje takvih velikih le\u017ei\u0161ta gipsa promijeniti sadr\u017eaj sulfata u oceanima i da \u0107e to utjecati na koli\u010dinu sulfata u aerosolima u atmosferi, a time i na klimu. “Prema na\u0161im izra\u010dunima, \u00a0razdoblja visokih koncentracija sulfata u morskoj vodi koreliraju s globalnim hla\u0111enjem, a razdoblja niske koncentracije odgovaraju razdobljima zagrijavanja”, ka\u017ee Paytan.<\/p>\n

“Kada su se Indija i Euroazija sudarile, to je uzrokovalo raspad starih naslaga soli, \u0161to je rezultiralo drasti\u010dnim promjenama u kemiji mora”, nastavlja Paytan. “To je mo\u017eda dovelo do propasti epohe eocena, najtoplijeg razdoblja kenozoika, i prijelaza od toplog prema ledenom dobu, \u0161to je u po\u010detku kulminiralo brzim \u0161irenjem pokrova antarkti\u010dkog leda.”<\/p>\n

\"GorjeIstra\u017eiva\u010di su kombinirali podatke o sadr\u017eaju sulfata u morskoj vodi u pro\u0161losti, koje je 2004. godine prikupila Paytan, s nedavnim Wortmannovim otkri\u0107em o sna\u017enoj vezi izme\u0111u koncentracije sulfata u moru i kru\u017eenja ugljika i fosfora u prirodi. Znanstvenici su uspjeli objasniti rekordne razine izotopa sulfata u moru kao rezultat velikih promjena u akumulaciji i tro\u0161enju gipsa koji je mineralni oblik hidratiziranog kalcij sulfata.<\/p>\n

“Iako je ve\u0107 dugo poznato da se le\u017ei\u0161ta gipsa mogu brzo formirati i isto tako brzo uni\u0161titi, previ\u0111alo se djelovanje tih procesa na kemiju mora”, ka\u017ee Wortmann. “Ova ideja predstavlja pomak u paradigmi na\u0161eg razumijevanja o tome kako se kemija oceana mijenja tijekom vremena i koliko su te promjene povezane s klimom.”<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Najve\u0107i dio krivnje za klimatske promjene\u00a0 pripisuje se ljudima, a malo se pozornosti obra\u0107a na doprinos prirodnih sila. Znanstvenici s kanadskog Sveu\u010dili\u0161ta u Torontu i ameri\u010dkog sveu\u010dili\u0161ta University of California Santa Cruz rasvijetlili su jedan od potencijalnih uzroka trenda hla\u0111enja u zadnjih 45 milijuna godina, koji je posve povezan s kemijom svjetskih oceana. “Kemija mora […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21009031,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16336,16373],"tags":[],"class_list":["post-21009030","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kemija","category-klima"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21009030","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21009030"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21009030\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21009031"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21009030"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21009030"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21009030"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}