{"id":21009033,"date":"2012-07-27T16:50:31","date_gmt":"2012-07-27T14:50:31","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21009033"},"modified":"2012-12-18T02:06:16","modified_gmt":"2012-12-18T01:06:16","slug":"najbrze-rastuci-gradovi-nisu-i-najprosperitetniji","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/najbrze-rastuci-gradovi-nisu-i-najprosperitetniji\/","title":{"rendered":"Najbr\u017ee rastu\u0107i gradovi nisu i najprosperitetniji"},"content":{"rendered":"<p>Kako se tra\u017ee novi na\u010dini izlaska iz recesije, mnoge bi dr\u017eave ili \u00a0vlasti u velikim gradovima mogle poku\u0161ati iskoristiti rast svojeg stanovni\u0161tva kao strategiju za izlazak iz krize. Me\u0111utim, vjerovanje da \u0107e rast populacije donijeti nova radna mjesta za lokalne stanovnike i gospodarski prosperitet samo je mit. Ovi rezultati istra\u017eivanja objavljeni su u \u010dlanku u najnovijem broju \u010dasopisa <em>Economic Development Quarterly<\/em>.<\/p>\n<p>&#8220;Rast mo\u017ee biti povezan s uspjehom ekonomskog razvoja, ali to nije uzrok tog uspjeha&#8221;, napisao je autor studije Eben Fodor.<br \/>\nOn je istra\u017eio odnos izme\u0111u rasta i gospodarskog prosperiteta u sto najve\u0107ih ameri\u010dkih gradskih podru\u010dja od 2000. do 2009. godine kako bi se utvrdilo mogu li se odre\u0111ene prednosti, koje se obi\u010dno pripisuju rastu, poduprijeti statisti\u010dkim podacima. On je utvrdio da su najsporije rastu\u0107a gradska podru\u010dja imala ni\u017ee stope nezaposlenosti, manje razine siroma\u0161tva, vi\u0161e razine dohotka, te su bila manje pogo\u0111ena u\u010dincima recesije od najbr\u017ee rastu\u0107ih podru\u010dja. Zapravo, u 2009. godini stanovnici sporije rastu\u0107ih podru\u010dja u prosjeku su zara\u0111ivali 8.455 dolara po glavi vi\u0161e od stanovnika u najbr\u017ee rastu\u0107im podru\u010djima.<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" class=\"alignright size-full wp-image-21009036\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2012\/07\/best-job-big-cities-Portland.jpg\" alt=\"\"   \/><\/p>\n<p>&#8220;Uspje\u0161an ekonomski razvojni program obi\u010dno je onaj koji stvara nova radna mjesta&#8221;, napisao je Fodor. &#8220;Nova radna mjesta imaju tendenciju da poti\u010du rast populacije kako se ljudi sele u takva podru\u010dja \u017eele\u0107i iskoristiti nove mogu\u0107nosti zapo\u0161ljavanja. Ali sam rast ne stvara prilike za zapo\u0161ljavanje. Umjesto toga, on ih smanjuje jer prido\u0161lice popunjavaju otvorena radna mjesta.&#8221;<\/p>\n<p>Ova nova studija koristi podatke iz popisa stanovni\u0161tva SAD-a za prou\u010davanje stotinu najve\u0107ih gradskih podru\u010dja, u kojima je zastupljeno 66% ukupne populacije SAD-a. U radu se uspore\u0111uju 25 najsporije rastu\u0107ih gradskih podru\u010dja s 25 najbr\u017ee rastu\u0107ih od 2000. do 2009. Najsporije rastu\u0107a podru\u010dja bili su smje\u0161tena u 13 ameri\u010dkih saveznih dr\u017eava, uklju\u010duju\u0107i Connecticut, New York i Ohio. Najbr\u017ee rastu\u0107a podru\u010dja nalaze se u 12 saveznih dr\u017eava, a dominiraju Kalifornija, Florida i Teksas.<\/p>\n<p>Cjeloviti tekst \u010dlanka pod naslovom <em>Relationship between Growth and Prosperity in 100 Largest U.S. Metropolitan Areas<\/em> bit \u0107e slobodno dostupan neko vrijeme na internetskoj stranici \u010dasopisa <em>Economic Development Quarterly:<\/em>\u00a0<a href=\"http:\/\/edq.sagepub.com\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">http:\/\/edq.sagepub.com<\/a>.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Kako se tra\u017ee novi na\u010dini izlaska iz recesije, mnoge bi dr\u017eave ili \u00a0vlasti u velikim gradovima mogle poku\u0161ati iskoristiti rast svojeg stanovni\u0161tva kao strategiju za izlazak iz krize. Me\u0111utim, vjerovanje da \u0107e rast populacije donijeti nova radna mjesta za lokalne stanovnike i gospodarski prosperitet samo je mit. Ovi rezultati istra\u017eivanja objavljeni su u \u010dlanku u [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16337,16329],"tags":[16883],"class_list":["post-21009033","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drustvene-znanosti","category-matematika-i-ekonomija","tag-socijalna-ekonomija"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21009033","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21009033"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21009033\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21009033"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21009033"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21009033"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}