{"id":21009072,"date":"2012-08-14T14:24:57","date_gmt":"2012-08-14T12:24:57","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21009072"},"modified":"2020-10-15T16:19:21","modified_gmt":"2020-10-15T14:19:21","slug":"nasa-ine-fotografije-marsa","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/nasa-ine-fotografije-marsa\/","title":{"rendered":"NASA-ine fotografije Marsa"},"content":{"rendered":"<p>SAD-ova svemirska agencija NASA nedavno je spojila dijelove panoramskog pogleda snimljenog kamerom na NASA-inom\u00a0<em>Mars Exploration Rover Opportunityju<\/em>\u00a0i nazvala ga &#8220;<em>the\u00a0next best thing to being<\/em>&#8221; (skoro kao da si zaista tamo) na Crvenom planetu.<\/p>\n<p>Pogled punog kruga dobivenog kombinacijom 817 slika snimljenih panoramskom kamerom (<em>Pancam<\/em>) na NASA-inom <em>Mars Exploration Rover Opportunityju<\/em>.\u00a0(AFP Photo\/)<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" class=\"size-full wp-image-21009115 aligncenter\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2012\/08\/1.jpg\" alt=\"\"   \/><\/p>\n<p>Analizom fotografije Marsa s\u00a0<em>TextureCamom<\/em> mogu\u0107e je razlikovati kamenje od zemlje.<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" class=\"size-full wp-image-21009116 aligncenter\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2012\/08\/2.jpg\" alt=\"\"   \/><\/p>\n<p>Na ovoj NASA-inoj fotografiji\u00a0<em>Opportunity<\/em>\u00a0je zabilje\u017eio svoju kasnoposlijepodnevnu sjenu u\u00a0krateru Endeavour\u00a0na Marsu. Rover je koristio panoramsku kameru u razdoblju izme\u0111u 4:30 i 5:00 sati poslijepodne po lokalnom vremenu Marsa kako bi snimio fotografije kroz razli\u010dite filtre i ukomponirao ih u ovaj mozai\u010dki pogled. Ve\u0107ina ukomponiranih fotografija snimljena je tijekom 2,888. marsovskog dana, za vrijeme rada <em>Opportunityja<\/em> na Marsu, \u0161to odgovara 9. o\u017eujku 2012. na Zemlji. Fotografija\u00a0je prezentirana posebnim bojama kako bi se lak\u0161e uo\u010dila razlika u materijalu, poput tamnijih valova pra\u0161ine i pje\u0161\u010danih dina na udaljenijim dijelovima kratera. <em>Opportunity<\/em> istra\u017euje zapadni rub\u00a0kratera Endeavour\u00a0otkako je do\u0161ao tamo u kolovozu 2011. <em>(AP Photo\/NASA\/JPL-Caltech\/Cornell\/Arizona State University)<\/em><\/p>\n<p><img decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-21009117\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2012\/08\/3.jpg\" alt=\"\"   \/><\/p>\n<p>Ova NASA-ina fotografija\u00a0iza\u0161la je u utorak, 26.travnja 2012. Ona prikazuje putove lave u obliku zavojnica lociranih blizu Marsovog ekvatora. Analizom fotografija visoke rezolucije tog podru\u010dja istra\u017eiva\u010di su otkrili da je to podru\u010dje izrezbareno vulkanskom aktivno\u0161\u0107u u bliskoj pro\u0161losti. Ovdje su prvi put otkrivena takva geolo\u0161ka obilje\u017eja izvan Zemlje. (AP Photo\/NASA)<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-21009118\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2012\/08\/4.jpg\" alt=\"\"   \/><\/p>\n<p>Marsovski pra\u0161njavi demon udaljen dvadeset kilometara od povr\u0161ine uhva\u0107en je kako vjetrom probija svoj put kroz regiju <em>Amazonis Planitia<\/em> na sjevernom dijelu Marsa 14. o\u017eujka 2012.<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-21009119\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2012\/08\/5.jpg\" alt=\"\"   \/><\/p>\n<p>Ova mozaik fotografija snimljena pomo\u0107u panoramske kamere na <em>Mars Exploration Rover Spiritu<\/em> pokazuje novi dio povr\u0161ine Marsa, koji se nalazi sjeverozapadno od mjesta slijetanja rovera. Pejza\u017e pokazuje varijacije u topografiji, poput bre\u017euljka na horizontu udaljenog samo 7 do 8 kilometara. Kru\u017ena depresija, sli\u010dna onoj zvanoj Sleepy Hollow, vidljiva je u prednjem dijelu pejza\u017ea. Usporedno s drugim mjestima slijetanja poput onih\u00a0<em>Vikinga<\/em> i <em>Pathfindera<\/em>, teren na\u00a0krateru Gusev, <em>Spiritovom<\/em> mjestu slijetanja, ravan je te sadr\u017ei razbacano o\u0161tro kamenje. Fotografiju je objavio <em>Jet Propulsion<\/em> laboratorij u Pasadeni, 10. sije\u010dnja 2004.<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-21009120\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2012\/08\/6.jpg\" alt=\"\"   \/><\/p>\n<p>Pogled na krater Eberswalde\u00a0koji sadr\u017ei rijedak prizor delte na Marsu, s dobro o\u010duvanim kanalima koji su popunjavali jezero u krateru, lociranih u ju\u017enom visinskom dijelu Marsa. Prikaz na ovoj fotografiji snimljen je pomo\u0107u <em>Mars Expressa<\/em> u pribli\u017eno 25S\/326E tijekom orbite 7208,15. kolovoza 2009. i objavljen 2. listopada 2011. Vidljiva delta s kanalima dokazuje da je u davnoj pro\u0161losti na Marsu bilo teku\u0107e povr\u0161inske vode. Rezolucija fotografije je oko 22 m po pikselu.<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-21009121\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2012\/08\/7.jpg\" alt=\"\"   \/><\/p>\n<p>Krupni kadar zalaska Sunca snimljen pomo\u0107u <em>Imager for Mars Pathfindera,<\/em> koju je objavio laboratorij\u00a0<em>Jet Propulsion <\/em>27. kolovoza. Crveno nebo u pozadini i plava svjetlost oko Sunca pribli\u017ene su boje koje bi se vidjele ljudskim okom, no boje Sunca nisu stvarne \u2013 Sunce je bilo preeksponirano u svakoj od tri fotografije snimljene u razli\u010ditim bojama, koje su se koristile za stvaranje ove fotografije. Stvarne boje Sunca bile bi potpuno bijele ili malo plavkaste.<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-21009122\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2012\/08\/8.jpg\" alt=\"\"   \/><\/p>\n<p>Krater\u00a0Victoria\u00a0na Marsu, u dijelu zvanom Meridiani Planum, snimljen NASA-inom<em>\u00a0High Resolution Imaging Science Experiment<\/em> (HiRISE) kamerom. Fotografija je objavljena 6. listopada 2006. Mjesec dana kasnije, 13. prosinca 2006. na susretu svemirskih znanstvenika, NASA-ini du\u017enosnici dali su proturje\u010dne stavove o gradnji baze na Mjesec, koja bi zna\u010dila ili veliki korak u planiranju misije s posadom na Mars ili bi se pokazala kao rastro\u0161no ulaganje sredstava.<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-21009123\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2012\/08\/9.jpg\" alt=\"\"   \/><\/p>\n<p>Pogled na ju\u017eni rub\u00a0kratera Endeavour\u00a0iz NASA-inog <em>Mars Exploration Rover Opportunityja<\/em> objavljena 10. kolovoza 2011. Krater ima promjer oko 22 km. Krater Endeavour\u00a0destinacija je <em>Opportunityja<\/em> otkako je rover zavr\u0161io svoje istra\u017eivanje kratera Viktorija u kolovozu 2008. Krater Endeavour\u00a0daje pristup najstarijim geolo\u0161kim podru\u010djima koja do sad nisu istra\u017eena. Svjetlije kamenje smje\u0161teno bli\u017ee roveru na ovoj slici sli\u010dno je onom koje je <em>Opportunity<\/em> snimio tijekom ve\u0107eg dijela svoje misije. No, tamnije i grublje kamenje do sada jo\u0161 nije vi\u0111eno te bi moglo biti predmetom ovog istra\u017eivanja. Pozadina vidljiva na fotografiji bogata je \u017eeljeznim prahom, nazvanog &#8220;blueberries&#8221;, kojeg <em>Opportunity<\/em> prou\u010dava otkako je sletio. Zrnca te pra\u0161ine veli\u010dine su oko 5 mm u promjeru.<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-21009124\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2012\/08\/10.jpg\" alt=\"\"   \/><\/p>\n<p>Europska svemirska agencija ESA prikazala je vizualizaciju Marsa dobivenu pomo\u0107u <em>Spacecraft imageryja<\/em>. ESA-ina prva misija na Crveni planet je <em>Mars Express<\/em>. U njegovoj se orbiti nalazi sedam istra\u017eiva\u010dkih instrumenata kojima je cilj prikupiti podatke o atmosferi planeta i geolo\u0161koj strukturi, \u0161to uklju\u010duje potragu za dokazima eventualne podzemne vode. Glavna letjelica nosi malu britansku letjelicu\u00a0<em>Beagle 2,<\/em>\u00a0koja \u0107e prikupiti kamenje i uzorke s povr\u0161ine. Britanski S<em>pace Probe Beagle 2<\/em> nije uspio poslati signal 25. prosinca 2003. koji je trebao potvrditi njegovo slijetanje na Mars, no znanstvenici ipak o\u010dekuju njegov kontakt s <em>Opportunityjem<\/em>.<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-21009125\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2012\/08\/11.jpg\" alt=\"\"   \/><\/p>\n<p>Na ovoj fotografiji, objavljenoj 19. sije\u010dnja 2005, NASA-in <em>Mars Exploration Rover Opportunity<\/em>\u00a0prona\u0161ao je \u017eeljezni meteorit na Marsu, \u0161to je prvi meteorit ikad prona\u0111en na nekom planetu. Ovaj objekt sadr\u017ei uglavnom \u017eeljezo i nikal. Kompozicija na ovoj fotografiji dobivena je panoramskom kamerom koja sadr\u017ei 600-nanometara (crveno), 530-nanometara (zeleno) i 480-nanometara (plavo) filtre.<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-21009133\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2012\/08\/12.jpg\" alt=\"\"   \/><\/p>\n<p>Uzbrdica na 4 tisu\u0107e metara visine, locirana na isto\u010dnoj strani Echus Chasme, jedne od najve\u0107ih regija s izvorom vode na Marsu, vidljiva je na ovoj fotografiji snimljenoj pomo\u0107u <em>High-Resolution Stereo <\/em>kamere\u00a0(HRSC) koja se nalazi na ESA-inom <em>Mars Expressu<\/em>, a objavljenoj 14. srpnja 2008. Echus Chasma je sredi\u0161nja regija Kasei Vallesa koji se prostire na 3 tisu\u0107e kilometara prema ju\u017enoj strani.<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-21009134\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2012\/08\/13.jpg\" alt=\"\"   \/><\/p>\n<p><em>High-Resolution Stereo <\/em>kamera\u00a0(HRSC) smje\u0161tena na ESA-inom <em>Mars Expressu<\/em>\u00a0poslala je fotografije\u00a0Echus Chasme, objavljene 14. srpnja 2008. Echus Chasma je 100 km duga\u010dak i 10 km \u0161irok procjep u visinskom platou Lunae Planum sjeverno od Valles Marineris, kojem je drugi naziv &#8220;marskovski Grand Canyon&#8221;.<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-21009136\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2012\/08\/15.jpg\" alt=\"\"   \/><\/p>\n<p>Jedna od prvih fotografija u boji dobivenih s\u00a0<em>Phoenix Mars Landera,<\/em> koja pokazuje povr\u0161inu Marsa nakon njegovog uspje\u0161nog slijetanja u blizini sjevernog pola Marsa 25. svibnja 2008.<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-21009137\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2012\/08\/16.jpg\" alt=\"\"   \/><\/p>\n<p>Ovaj umjetni\u010dki prikaz pokazuje \u0161to je NASA-in <em>Mars Reconnaissance Orbiter<\/em> otkrio. Prikaz je marsovskog gle\u010dera s vodenim ledom ispod kamene povr\u0161ine, otkriven u nizinama, \u0161to je prvi takav nalaz prona\u0111en ikada na Marsu. Znanstvenici su analizirali podatke dobivene s radara koji prodire ispod povr\u0161ine Marsa te ih objavili 21. studenog 2008. u \u010dasopisu <em>Science.<\/em><\/p>\n<p><img decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-21009138\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2012\/08\/17.jpg\" alt=\"\"   \/><\/p>\n<p>Uve\u0107an prikaz povr\u0161ine na Marsu pored to\u010dke slijetanja <em>Mars Exploration<\/em> rovera, nazvane Meridiani Planum.\u00a0Prikazuje gruba zrnca razbacana preko finog sloja pijeska. Sliku je objavio NASA-in <em>Jet Propulsion <\/em>laboratorij\u00a0u Pasadeni, 4.velja\u010de 2004. Fotorgarija je snimljena desetog dana misije rovera mikroskopskom kamerom te pribli\u017eno prikazuje boje koje bi se vidjele ljudskim okom.<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-21009139\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2012\/08\/18.jpg\" alt=\"\"   \/><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>SAD-ova svemirska agencija NASA nedavno je spojila dijelove panoramskog pogleda snimljenog kamerom na NASA-inom\u00a0Mars Exploration Rover Opportunityju\u00a0i nazvala ga &#8220;the\u00a0next best thing to being&#8221; (skoro kao da si zaista tamo) na Crvenom planetu. Pogled punog kruga dobivenog kombinacijom 817 slika snimljenih panoramskom kamerom (Pancam) na NASA-inom Mars Exploration Rover Opportunityju.\u00a0(AFP Photo\/) Analizom fotografije Marsa s\u00a0TextureCamom [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":9175,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16359],"tags":[16490,16470],"class_list":["post-21009072","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-planete-i-mjeseci","tag-mars","tag-nasa"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21009072","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21009072"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21009072\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/9175"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21009072"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21009072"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21009072"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}