{"id":21009088,"date":"2012-08-09T21:53:17","date_gmt":"2012-08-09T19:53:17","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21009088"},"modified":"2020-10-15T16:19:21","modified_gmt":"2020-10-15T14:19:21","slug":"kako-stanica-guta","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/kako-stanica-guta\/","title":{"rendered":"Kako stanica guta molekule"},"content":{"rendered":"<p>Znanstvenici na institutu <em>European Molecular Biology Laboratory<\/em> (EMBL) u Heidelbergu kombinirali \u00a0su mo\u0107 dviju vrsta mikroskopa za izradu trodimenzionalnog filma o tome kako stanice \u201egutaju\u201c hranjive tvari i druge molekule tako da ih zapljusnu. Studija objavljena u \u010dasopisu <em>Cell<\/em>\u00a0prva je koja prati promjene u obliku stani\u010dne membrane i prati proteine za koje se misli da utje\u010du na te promjene. Tako\u0111er, ona pru\u017ea dovoljno podataka za dalje istra\u017eivanje ovog bitnog procesa.<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" class=\"alignright size-full wp-image-21009109\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2012\/08\/CellSwallow-250.jpg\" alt=\"\"   \/><\/p>\n<p>To &#8220;gutanje&#8221;, nazvano endocitoza, sudjeluje u razli\u010ditim klju\u010dnim zadacima. Na primjer, koriste ga mo\u017edane stanice kada jedne drugima prenose informacije, a koriste ga i mnogi virusi da napadnu stanice doma\u0107ina. Kad se stanica sprema progutati neku molekulu, \u00a0pojavljuje se ispup\u010denje u stani\u010dnoj membrani i postupno se \u0161iri prema unutra, oblikuju\u0107i malu vre\u0107icu ili mjehuri\u0107 koji uvodi molekule u stanicu.<\/p>\n<p>Kako bi istra\u017eili mehanizam kojim stani\u010dna membrana uvla\u010di\u00a0 i oblikuje mjehuri\u0107, istra\u017eiva\u010di pod vodstvom Marka Kaksonena i Johna Briggsa upotrijebili su metodu koju su razvili prije dvije godine kako bi pratili iste te molekule, najprije pod svjetlosnim mikroskopom, a zatim elektronskim mikroskopom visoke rezolucije. To im je omogu\u0107ilo da kombiniraju dva skupa podataka koji su se do sada mogli dobiti jedino izolirano: vrijeme i redoslijed kojim razli\u010dite sastavnice u stani\u010dnom mehanizmu sti\u017eu na mjehuri\u0107 u nastajanju, te podatke o trodimenzionalnim promjenama oblika \u00a0membrane koje u kona\u010dnici tvore mjehuri\u0107. Otkrili su, na primjer, da prvi proteini koji sti\u017eu na unutarnji dio stani\u010dne membrane nisu u stanju pokrenuti njezino savijanje prema unutra sve dok se ne oblikuje mre\u017ea stani\u010dnih gradbenih proteina, aktina, koja po\u010dne povla\u010denje na membrani.<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" class=\"size-full wp-image-21009110 alignright\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2012\/08\/emblcell.jpg\" alt=\"\"   \/>Podaci koji se koriste kako bi se napravio video slobodno su dostupni znanstvenoj zajednici. Kaksonen i Briggs vjeruju da \u0107e ti podaci pru\u017eiti vrijedne informacije i drugim istra\u017eiva\u010dima koji poku\u0161avaju razviti fizi\u010dke modele kako taj proces funkcionira. Znanstvenici u EMBL poku\u0161avaju otkriti uloge pojedinih proteina u tom procesu, a \u017eeljeli bi i pro\u0161iriti sada\u0161nje istra\u017eivanje s kvasca na ljudske stanice.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Znanstvenici na institutu European Molecular Biology Laboratory (EMBL) u Heidelbergu kombinirali \u00a0su mo\u0107 dviju vrsta mikroskopa za izradu trodimenzionalnog filma o tome kako stanice \u201egutaju\u201c hranjive tvari i druge molekule tako da ih zapljusnu. Studija objavljena u \u010dasopisu Cell\u00a0prva je koja prati promjene u obliku stani\u010dne membrane i prati proteine za koje se misli da [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16344],"tags":[17100,16694],"class_list":["post-21009088","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-mikrobiologija","tag-molekula","tag-stanica"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21009088","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21009088"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21009088\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21009088"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21009088"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21009088"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}