{"id":21009128,"date":"2012-08-15T03:12:24","date_gmt":"2012-08-15T01:12:24","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21009128"},"modified":"2012-08-20T23:27:06","modified_gmt":"2012-08-20T21:27:06","slug":"tjedan-dana-govorne-terapije-reorganizira-mozak-i-smanjuje-mucanje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/tjedan-dana-govorne-terapije-reorganizira-mozak-i-smanjuje-mucanje\/","title":{"rendered":"Tjedan dana govorne terapije reorganizira mozak i smanjuje mucanje"},"content":{"rendered":"<p>Samo tjedan dana govorne terapije mo\u017ee reorganizirati mozak i smanjiti mucanje, navodi se u kineskoj studiji objavljenoj u internetskom izdanju medicinskog \u010dasopisa Ameri\u010dke akademije za neurologiju <em>Neurology.<\/em><\/p>\n<p>Ova kineska studija daje istra\u017eiva\u010dima novi uvid u uloge razli\u010ditih regija mozga u mucanju, koje poga\u0111a oko 1% odraslih.<br \/>\nStudija je obuhvatila 28 osoba s mucanjem i 13 osoba koje ne mucaju. Petnaest osoba s mucanjem i\u0161lo je tjedan dana na govornu terapiju s tri seanse po danu. Druge osobe koje mucaju i \u010dlanovi kontrolne skupine nisu i\u0161li na terapiju. Ispitanici su na terapiji ponavljali dvoslo\u017ene rije\u010di koje su im govorene, a zatim su \u010ditali niz rije\u010di koje su im vizualno prezentirane. Nije bilo vremenskog ograni\u010denja za obavljanje tih dvaju zadataka. Ispitanici koji su pro\u0161li terapiju pobolj\u0161ali\u00a0 su svoje prosje\u010dne rezultate na testiranju govora i postotka mucanja na slogovima. U onih koji mucaju, a nisu bili na ovoj terapiji, nije bilo promjene rezultata.<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" class=\"size-full wp-image-21009146 alignright\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2012\/08\/Stuttering-Can-Be-Considerably-Reduced-in-Just-One-Week-Study-Says-2.jpg\" alt=\"\"   \/><\/p>\n<p>Pri istra\u017eivanju je kori\u0161teno skeniranje mozga za mjerenje debljine mo\u017edane kore za sve sudionike na po\u010detku i na kraju istra\u017eivanja. Mjerile su se i interakcije izme\u0111u vi\u0161e podru\u010dja mozga tijekom njegovog mirovanja, \u0161to se naziva funkcionalnom povezanosti u stanju mirovanja. Kod ispitanika s mucanjem debljina i \u010dvrsto\u0107a interakcija bila je smanjena u podru\u010djima mozga va\u017enima za govor i jezik (<em>Pars opercularis<\/em>) u usporedbi s kontrolnom skupinom. Pove\u0107ana snaga interakcije prona\u0111ena je u malom mozgu kod ispitanika s mucanjem u usporedbi s kontrolnom skupinom.<\/p>\n<p style=\"text-align: left\">Za ispitanike koji su bili na govornoj terapiji, funkcionalno povezivanje u malom mozgu smanjeno je na istu razinu kao kod kontrolne skupine, dok nije bilo promjena u podru\u010dju <em>Pars opercularis<\/em>.<\/p>\n<p>&#8220;Ovi rezultati pokazuju da se mozak mo\u017ee reorganizirati s terapijom te da su promjene u malom mozgu posljedica mo\u017edane kompenzacije za mucanje&#8221;, rekao je autor studije dr. Chunming Lu sa Sveu\u010dili\u0161ta u Pekingu. &#8220;Oni tako\u0111er pru\u017eaju dokaze da je podru\u010dje mozga <em>Pars opercularis<\/em> promijenjeno u osoba s mucanjem.&#8221;<\/p>\n<p>Dr. Christian A. Kell, s Goetheovog sveu\u010dili\u0161ta u Frankfurtu, koji je u \u010dasopisu <em>Neurology<\/em> napisao uvodnik koji prati studiju, rekao je u vezi istra\u017eivanja: &#8220;Ovi bi rezultati trebali dodatno motivirati terapeute i znanstvenike u njihovim nastojanjima da utvrde kako terapija djeluje na reorganizaciju mozga i smanjivanje mucanja.&#8221;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Samo tjedan dana govorne terapije mo\u017ee reorganizirati mozak i smanjiti mucanje, navodi se u kineskoj studiji objavljenoj u internetskom izdanju medicinskog \u010dasopisa Ameri\u010dke akademije za neurologiju Neurology. Ova kineska studija daje istra\u017eiva\u010dima novi uvid u uloge razli\u010ditih regija mozga u mucanju, koje poga\u0111a oko 1% odraslih. Studija je obuhvatila 28 osoba s mucanjem i 13 [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16366,16338],"tags":[16696,16493],"class_list":["post-21009128","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-neuroznanost","category-psihologija","tag-govor","tag-mozak"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21009128","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21009128"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21009128\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21009128"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21009128"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21009128"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}