{"id":21009159,"date":"2012-08-17T20:41:14","date_gmt":"2012-08-17T18:41:14","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21009159"},"modified":"2012-12-18T02:07:07","modified_gmt":"2012-12-18T01:07:07","slug":"da-vincijev-kod-plodnosti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/da-vincijev-kod-plodnosti\/","title":{"rendered":"Da Vincijev kod plodnosti"},"content":{"rendered":"<p>Obo\u017eavatelji Dan Brownova Da Vincijeva koda lako \u0107e se prisjetiti profesora Langtona i njegova poja\u0161njenja pojma zlatnog omjera, broja u kojem se dodiruju matematika i umjetnost.<\/p>\n<p>Zlatni omjer ili bo\u017eanska proporcija iracionalna je matemati\u010dka konstanta koja iznosi 1,6180339887. Od vremena renesanse, mnogi umjetnici i arhitekti u svom su radu strogo vodili ra\u010duna o odnosu veli\u010dina, kako bi se njihovi omjeri \u0161to vi\u0161e pribli\u017eili zlatnom omjeru, vjeruju\u0107i da \u0107e tako posti\u0107i savr\u0161enu ljepotu i sklad. I danas se vjeruje da ljepota i privla\u010dnost Mona Lise proizlazi iz proporcija uskla\u0111enih sa zlatnim omjerom.<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" width=\"500\" height=\"500\" class=\"size-full wp-image-21009160 alignright\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2012\/08\/man-in-a-wheel.jpg\" alt=\"\" srcset=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2012\/08\/man-in-a-wheel.jpg 500w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2012\/08\/man-in-a-wheel-66x66.jpg 66w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2012\/08\/man-in-a-wheel-300x300.jpg 300w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2012\/08\/man-in-a-wheel-100x100.jpg 100w\" sizes=\"(max-width: 500px) 100vw, 500px\" \/><\/p>\n<p>Zlatni omjer \u010desto susre\u0107emo u prirodi. On je sadr\u017ean u proporcijama idealnih ljudskih tijela. Tako stavljanjem u omjer dimenzija \u0161ake i podlaktice, ali i raspona ra\u0161irenih ruku prema visini tijela, dolazimo do broja 1,618.<\/p>\n<p>Zakonitost zlatnog omjera uklju\u010dena je i u dimenzije spiralnih redova sjemenki suncokreta, spiralnoj gra\u0111i \u0161koljke nautilus u gra\u0111i ananasa, cvjeta\u010de i \u010de\u0161era.<\/p>\n<p>Zlatni omjer koristan je i pri \u0161ifriranju kompjuterskih podataka.<\/p>\n<p>Nedavno istra\u017eivanje belgijskog ginekologa Jaspera Vergutsa pokazalo je da se zlatni omjer mo\u017ee uo\u010diti i u gra\u0111i maternice.<\/p>\n<p>U istra\u017eivanju provedenom u Sveu\u010dili\u0161noj bolnici <em>Leuven<\/em> u Belgiji ultrazvukom je odre\u0111ena dimenzija maternice kod pet tisu\u0107a \u017eena razli\u010dite dobi. Izmjerena je du\u017eina i \u0161irina maternice, izra\u010dunat je omjer tih veli\u010dina, pa je odre\u0111ena prosje\u010dna vrijednost omjera za mlade \u017eene, one srednje i starije dobi.<\/p>\n<p>Pokazalo se da u najplodnijem razdoblju \u017eene omjer duljine prema \u0161irini maternice ima vrijednost podudarnu sa zlatnim omjerom te iznosi 1,61.<\/p>\n<p>Mjerenje je pokazalo da se omjer mijenja tijekom \u017eivota. On iznosi oko 2,00 u ranim godinama \u017eivota, a u starijoj dobi se smanjuje do vrijednosti 1,46. Samo u vrijeme najve\u0107e plodnosti \u017eena, izme\u0111u 16. i 20. godine, omjer se podudara sa zlatnim omjerom.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Obo\u017eavatelji Dan Brownova Da Vincijeva koda lako \u0107e se prisjetiti profesora Langtona i njegova poja\u0161njenja pojma zlatnog omjera, broja u kojem se dodiruju matematika i umjetnost. Zlatni omjer ili bo\u017eanska proporcija iracionalna je matemati\u010dka konstanta koja iznosi 1,6180339887. Od vremena renesanse, mnogi umjetnici i arhitekti u svom su radu strogo vodili ra\u010duna o odnosu veli\u010dina, [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":684,"featured_media":21009160,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16329],"tags":[16707,17059],"class_list":["post-21009159","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-matematika-i-ekonomija","tag-da-vinci","tag-plodnost"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21009159","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/684"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21009159"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21009159\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21009160"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21009159"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21009159"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21009159"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}