{"id":21009190,"date":"2012-08-27T21:40:35","date_gmt":"2012-08-27T19:40:35","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21009190"},"modified":"2020-10-15T16:19:15","modified_gmt":"2020-10-15T14:19:15","slug":"utisne-naftne-busotine-izazivaju-male-potrese","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/fizika-i-kemija\/energija-i-gorivo\/utisne-naftne-busotine-izazivaju-male-potrese\/","title":{"rendered":"Utisne naftne bu\u0161otine izazivaju male potrese"},"content":{"rendered":"

Ve\u0107ina potresa u regiji Barnett Shale na sjeveru ameri\u010dke savezne dr\u017eave Teksas pojavljuje se u krugu od nekoliko kilometara od jedne ili vi\u0161e utisnih bu\u0161otina koje se koriste za odlaganje otpada povezanog s proizvodnjom nafte i plina. To se odnosi, na primjer, i na \u00a0utiskivanje teku\u0107ina koje se koriste pri hidrauli\u010dkom frakturiranju, pokazuje novo istra\u017eivanje s ameri\u010dkog sveu\u010dili\u0161ta University of Texas<\/em> u Austinu. Nijedan od potresa koji su zabilje\u017eeni u dvogodi\u0161njem istra\u017eivanju nije bio dovoljno jak da bi predstavljao opasnost za javnost.<\/p>\n

O rezultatima istra\u017eivanja izvijestio je znanstvenik Cliff Fr\u00f6hlich, vi\u0161i istra\u017eiva\u010d sa sveu\u010dili\u0161nog Instituta za geofiziku, u \u010dlanku objavljenom u \u010dasopisu Proceedings of the National Academy of Sciences<\/em>.
\n“Ne mo\u017ee se dokazati da je svaki potres uzrokovan utisnom bu\u0161otinom”, rekao je Fr\u00f6hlich. “No, o\u010dito je da bu\u0161otine pove\u0107avaju vjerojatnost da \u0107e do\u0107i do potresa.”<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Fr\u00f6hlich je analizirao seizmi\u010dke podatke prikupljene izme\u0111u studenog 2009. i rujna 2011. godine pomo\u0107u projekta EarthScope USArray Program<\/em>. To je mre\u017ea \u0161irokopojasnih seizmometara od kanadske granice do Meksi\u010dkog zaljeva koju financira ameri\u010dka Nacionalna zaklada za znanost. Zbog velike gusto\u0107e instrumenata (25 seizmometara na ili u blizini podru\u010dja Barnett Shale), Fr\u00f6hlich je mogao otkriti potrese magnitude do 1,5 koji su preslabi da bi ih ljudi mogli osjetiti.<\/p>\n

Otkrio je da se ve\u0107ina pouzdano lociranih potresa, s to\u010dnosti od oko 1,5 kilometra, dogodila u osam skupina, a svi \u00a0u krugu od 3,2 kilometra od jedne ili vi\u0161e utisnih bu\u0161otina. Prije ovog istra\u017eivanja, ameri\u010dki Nacionalni informativni centar za potrese\u00a0(NEIC)\u00a0identificirao je samo dvije skupine potresa u tom podru\u010dju koji su sna\u017eno povezani s odre\u0111enim utisnim bu\u0161otinama. Novi rezultati upu\u0107uju da utisne bu\u0161otine pokre\u0107u potrese koji su daleko \u010de\u0161\u0107i nego \u0161to se op\u0107enito priznaje.<\/p>\n

Barnett Shale je geolo\u0161ka formacija na sjeveru Teksasa u kojoj se nalazi velika koli\u010dina prirodnog plina do kojeg je bilo te\u0161ko do\u0107i prije primjene novih tehnologija kao \u0161to je hidrauli\u010dko frakturiranje. Formacija se nalazi ispod Dallasa i Fort Wortha, a prostire se na vi\u0161e okruga, uglavnom zapadno od tih gradova. Razvoj Barnett Shalea i drugih nekonvencionalnih izvora plina kao \u0161to su Bakken Shale u Sjevernoj Dakoti i Marcellus Shale u Pennsylvaniji, New Yorku i Zapadnoj Virginiji, potaknuli su dramati\u010dni rast ameri\u010dke proizvodnje prirodnog plina.<\/p>\n

Ovo istra\u017eivanje dolazi u vrijeme kad neki politi\u010dari i dio javnosti izra\u017eavaju zabrinutost zbog primjene tehnologije hidrauli\u010dkog frakturiranja i njezinog mogu\u0107eg utjecaja na okoli\u0161 i zdravlje. Ve\u0107ina potresa identificirana u istra\u017eivanju bila je u rasponu od 1,5 do 2,5, \u0161to zna\u010di da ne predstavljaju opasnost za javnost.<\/p>\n

Na svim bu\u0161otinama, koje su najbli\u017ee epicentrima tih potresa podijeljenih u osam skupina, zabilje\u017eene su visoke stope utiskivanja. Njihov mjese\u010dni maksimum stopa utiskivanja prelazi 150 tisu\u0107a barela vode, \u0161to je prera\u010dunato oko 9,9 milijuna litara. Me\u0111utim, u mnogim drugim podru\u010djima gdje su bu\u0161otine imale sli\u010dne visoke stope utiskivanja, nije bilo potresa. Fr\u00f6hlich je poku\u0161ao objasniti te razlike.”Nisam na\u0161ao nikakve ve\u0107e rizike od utiskivanja teku\u0107ina pri hidrauli\u010dkom frakturiranju za koje se nije znalo i prije”, rekao je Fr\u00f6hlich. “Moje istra\u017eivanje je pokazalo samo da se javlja vi\u0161e manjih potresa, gotovo svi s magnitudom manjom od 3, ali je otkrilo i da ih ima vi\u0161e nego je ranije bilo poznato. Rizik za javnost postoji samo od velikih potresa, za koje se \u010dini da se ovdje ne pojavljuju.”<\/p>\n

\"\"“Mogu\u0107e je da utiskivanje mo\u017ee izazvati potres ako utisnuta teku\u0107ina dosegne i smanji trenje na mjestu koje je ve\u0107 spremno skliznuti”, rekao je Fr\u00f6hlich. “A to jednostavno nije situacija u mnogim mjestima pa na njima nema ni potresa zbog utiskivanja.”<\/p>\n

Hidrauli\u010dno frakturiranje je proizvodni proces u kojem se voda i razne kemikalije pumpaju duboko ispod povr\u0161ine zemlje kako bi se lomile podzemne stijene, \u0161to omogu\u0107uje nafti ili plinu da iz njih lak\u0161e dopru do bu\u0161otine. Fr\u00f6hlich oprezno isti\u010de da nije procjenjivao mogu\u0107u povezanost potresa sa stvarnim procesom hidrauli\u010dkog frakturiranja, ve\u0107 sa utjecajem odlaganja teku\u0107ina hidrauli\u010dkog frakturiranja\u00a0 i ostalog otpada u ovim utisnim bu\u0161otinama.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ve\u0107ina potresa u regiji Barnett Shale na sjeveru ameri\u010dke savezne dr\u017eave Teksas pojavljuje se u krugu od nekoliko kilometara od jedne ili vi\u0161e utisnih bu\u0161otina koje se koriste za odlaganje otpada povezanog s proizvodnjom nafte i plina. To se odnosi, na primjer, i na \u00a0utiskivanje teku\u0107ina koje se koriste pri hidrauli\u010dkom frakturiranju, pokazuje novo istra\u017eivanje […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21009191,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16335,16374],"tags":[16569,16472,17091],"class_list":["post-21009190","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-energija-i-gorivo","category-geografija-i-geologija","tag-nafta","tag-potres","tag-rudarstvo"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21009190","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21009190"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21009190\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21009191"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21009190"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21009190"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21009190"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}