{"id":21009193,"date":"2012-08-27T21:48:22","date_gmt":"2012-08-27T19:48:22","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21009193"},"modified":"2020-10-15T16:19:15","modified_gmt":"2020-10-15T14:19:15","slug":"enzimi-se-mogu-ponovno-koristiti-uz-isti-ucinak","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/enzimi-se-mogu-ponovno-koristiti-uz-isti-ucinak\/","title":{"rendered":"Enzimi se mogu ponovno koristiti uz isti u\u010dinak"},"content":{"rendered":"<p>Istra\u017eiva\u010di sa Sveu\u010dili\u0161ta Clemson na\u0161li su na\u010din prikupljanja i ponovnog kori\u0161tenja enzima zadr\u017eavaju\u0107i njihov radni u\u010dinak. \u010clanak o novom modelu koji mo\u017ee utjecati i na istra\u017eivanja raka objavljen je u \u010dasopisu <em>Small<\/em>.<br \/>\nEnzimi su proteini okruglog oblika porijeklom od \u017eivih organizama, a koji pove\u0107avaju brzinu kemijske reakcije.<br \/>\n&#8220;Prona\u0161li smo robustan i jednostavan na\u010din za privla\u010denje odre\u0111enih enzima, njihovo koncentriranje te za njihovo ponovno kori\u0161tenje&#8221;, rekao je Stephen Foulger, profesor na <em>School of Materials Science and Engineering <\/em>na Svu\u010dili\u0161tu Clemson. &#8220;Enzimi su i dalje funkcionalni nakon prikupljanja.&#8221;<\/p>\n<p>U procesu pro\u010di\u0161\u0107avanja najte\u017ei je aspekt izoliranje jedne vrste proteina iz slo\u017eenih smjesa. To je od vitalnog zna\u010daja za odre\u0111ivanje funkcije, strukture i interakcije proteina.<br \/>\nZnanstvenici sada koriste nano\u010destice za hvatanje i recikliranje enzima. Na\u0161li su na\u010din da priklju\u010de enzim na povr\u0161inu \u010destice, dopuste enzimu da se ve\u017ee za nju, te da uklone \u010desticu i utvrde da je enzim jo\u0161 uvijek funkcionalan.<br \/>\n&#8220;Uzeli smo protein koji je bio proizveden u tlu, stavili njegov izvor hrane izvana na nano\u010desticu te se protein u osnovi uhvatio za izvor hrane&#8221;, rekao je Foulger. &#8220;Zamrznuli smo enzim na mjestu i uklonili \u010desticu, a time smo otkrili i komercijalno odr\u017eiv na\u010din prikupljanja ovih proteina.&#8221;<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" class=\"alignright size-full wp-image-21009248\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2012\/08\/2012082415310003m.jpg\" alt=\"\" width=\"350\" height=\"350\" \/> &#8220;Ova metoda s nano\u010desticama pru\u017ea vrlo u\u010dinkovito sredstvo za izoliranje slo\u017eenih enzimskih sustava za kori\u0161tenje u biotehnologiji&#8221;, rekao je Vincent Rotello, profesor kemije na Sveu\u010dili\u0161tu Amherst u Massachusettsu. &#8220;Ova metoda mnogo obe\u0107ava i za razne biomedicinske primjene.&#8221;<br \/>\nIstra\u017eivanje je ustanovilo univerzalni model za koncentraciju i va\u0111enje poznatih enzima, ali to mo\u017ee biti neprocjenjiv alat u prepoznavanju nepoznatih enzima.<\/p>\n<p>&#8220;Ovaj model je nagovje\u0161taj i za ono \u0161to radimo u istra\u017eivanju raka jer se po\u010dinjemo fokusirati na &#8216;vanjsku stranu&#8217; nano\u010destica za odvajanje odre\u0111enih proteina \u200b\u200bkoji upravljaju rastom stanica raka&#8221;, rekao je Foulger.<br \/>\nCilj je istra\u017eiva\u010da promijeniti stani\u010dnu koncentraciju klju\u010dnih proteina kod stanica raka kako bi se poremetila njihova sposobnost \u0161irenja, \u010dime se kontrolira rast raka u tijelu.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Istra\u017eiva\u010di sa Sveu\u010dili\u0161ta Clemson na\u0161li su na\u010din prikupljanja i ponovnog kori\u0161tenja enzima zadr\u017eavaju\u0107i njihov radni u\u010dinak. \u010clanak o novom modelu koji mo\u017ee utjecati i na istra\u017eivanja raka objavljen je u \u010dasopisu Small. Enzimi su proteini okruglog oblika porijeklom od \u017eivih organizama, a koji pove\u0107avaju brzinu kemijske reakcije. &#8220;Prona\u0161li smo robustan i jednostavan na\u010din za privla\u010denje [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16326,16365],"tags":[16719],"class_list":["post-21009193","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-biologija","category-nanotehnologija","tag-enzim"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21009193","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21009193"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21009193\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21009193"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21009193"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21009193"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}