Prije 65 milijuna godina u masovnom izumiranju na prijelazu iz krede u paleogen izumrli su ‘svi’ dinosauri. Udar asteroida u zaljev dana\u0161njeg Meksika uzrokovao je dugogodi\u0161nju nuklearnu zimu. Nestankom Sun\u010devog svjetla biljke, o kojima ovise svi kopneni ekosustavi, gu\u0161e se pod oblacima dima i pepela. Ipak, \u017eivot uvijek prona\u0111e na\u010din. Pre\u017eivjele su mnoge vrste, me\u0111u kojima i na\u0161i preci, maleni sisavci. Velika se prekretnica, pak, dogodila za vladavinu dinosaura.<\/p>\n
Vi\u0161e od 150 milijuna godina dinosauri su bili dominantna vrsta na Zemlji. Od Antarktike do ledene Aljaske, dinosauri su vladali morem, kopnom i nebom, pobijediv\u0161i u evolucijskoj utrci na\u0161e pretke, rane sisavce u razdoblju paleozoika.<\/p>\n
Njihova veli\u010dina osigurala im je dominaciju nad svim ostalim oblicima \u017eivota. Hladnokrvnost, a samim time i manja potreba za energijom, omogu\u0107avale su im da energiju unesenu hranom utro\u0161e na rast i razvoj. Dostizali su gorostasne veli\u010dine, gdje je najve\u0107i kopneni dinosaur, Argentinosaurus<\/em> iz roda sauropoda, te\u017eio nevjerojatnih 130 tona i bio dug preko pedeset metara.<\/p>\n Grabe\u017eljivi dinosauri vjerojatno su najefikasniji strojevi za ubijanje koje je evolucija mogla iznjedriti. Brzinom, snagom ugriza, brojnim tjelesnim prilagodbama, a kod manjih predatora iz roda raptor uvelike i inteligencijom, presti\u017eu dana\u0161nje predatore na evolucijskoj ljestvici.<\/p>\n No, danas je samo jedan mali rod dinosaura opstao. Brojni faktori umije\u0161ani su u kovanje ovakve sudbine dinosaura. Nakon udara asteroida lice Zemlje se promijenilo te je ono \u0161to je nekad bila prednost, ubrzo postala mana. Veli\u010dina dinosaura uvjetovala je veliku potrebu za energijom, koje je u svijetu koji se gu\u0161i pod dugogodi\u0161njim oblacima bilo nedostatno. \u010cista voda postala je nepristupa\u010dna, a nepodno\u0161ljive hladno\u0107e polako su uzimale danak i onim dinosaurima koji su pre\u017eivjeli udar. Njihova hladnokrvna tijela postala su troma te su se njihove \u017eivotne funkcije brzo gasile.<\/p>\n Ptice, nasljednici dinosaura te, pri kraju same krede, novi vladari neba, nisu imale taj problem. Njihova su tijela postala malena i prekrivena perjem, \u0161to im je omogu\u0107avalo \u010duvanje topline. Razvile su toplokrvnost jer je, iako potra\u017euje dosta energije, veliki evolucijski pozitivni faktor. U tami i hladno\u0107i novoga svijeta, oni su postali pravodobni lovci. Strvine mrtvih dinosaura zale\u0111ene u pepelu i snijegu bile su dugotrajan izvor hrane i vode.<\/p>\n Nakon \u0161to se svijet po\u010deo oporavljati i Sunce ponovno po\u010delo grijati Zemljinu povr\u0161inu, ptice, ne sisavci, bili su prvi predatori, te su se predstavnici tih ptica zadr\u017eali do nedavnih 15 tisu\u0107a godina prije Krista.<\/p>\n Ptice su danas neizostavan dio ekosustava. \u017dive u svakome uglu Zemlje u nevjerojatnom spektru bioraznolikosti.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Prije 65 milijuna godina u masovnom izumiranju na prijelazu iz krede u paleogen izumrli su ‘svi’ dinosauri. Udar asteroida u zaljev dana\u0161njeg Meksika uzrokovao je dugogodi\u0161nju nuklearnu zimu. Nestankom Sun\u010devog svjetla biljke, o kojima ovise svi kopneni ekosustavi, gu\u0161e se pod oblacima dima i pepela. Ipak, \u017eivot uvijek prona\u0111e na\u010din. Pre\u017eivjele su mnoge vrste, me\u0111u […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21009239,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16346,16345],"tags":[16506,16505],"class_list":["post-21009237","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-biljke-i-zivotinje","category-evolucija","tag-dinosaur","tag-ptica"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21009237","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21009237"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21009237\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21009239"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21009237"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21009237"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21009237"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}