{"id":21009303,"date":"2012-09-06T23:21:32","date_gmt":"2012-09-06T21:21:32","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21009303"},"modified":"2020-10-15T14:57:54","modified_gmt":"2020-10-15T12:57:54","slug":"lucy-ardi-i-teorija-karika-koja-nedostaje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/lucy-ardi-i-teorija-karika-koja-nedostaje\/","title":{"rendered":"Lucy, Ardi i teorija “karika koja nedostaje”"},"content":{"rendered":"

Od svih antropolo\u0161kih nalaza 20. stolje\u0107a dva se posebno isti\u010du: otkri\u0107e Lucy (australopithecus afarensis<\/em>)\u00a0i otkri\u0107e Ardi (ardipithecus ramidus<\/em>). Me\u0111usobna povezanost ovih dvaju kostura pomo\u0107u teorije \u201ekarika koja nedostaje\u201c dali su nam uvid u razvoj na\u0161e evolucije. Dok je Lucy stvorila teoriju, Ardi ju je opovrgnula.<\/p>\n

Teorija karike koja nedostaje ka\u017ee da su ljudi i \u010dimpanze dijelili istog pretka. U odre\u0111enoj to\u010dki vremena postojao je majmunoliki primat koji je s vremenom evoluirao u dvije razli\u010dite vrste: pretka modernih \u010dimpanza i pretka ljudi. Kako je izgledao taj primat bila je misterija. Vladalo je mi\u0161ljenje kako \u0107e, jednom kada se prona\u0111e taj primat, ljudska evolucija biti mnogo jasnija.<\/p>\n

Teorija “karike koja nedostaje” bila je \u0161iroko prihva\u0107ena u antropolo\u0161koj zajednici i to toliko da je imala utjecaja na svaki prona\u0111eni fosil. Zbog ove teorije, svaki novootkriveni kostur hominida uspore\u0111ivao se s kosturom \u010dimpanze ili s kosturom \u010dovjeka, kako bi se utvrdilo koje mjesto u liniji evolucije taj fosil zauzima. Svi podaci prikupljeni od prona\u0111enih hominida bili su istra\u017eivani prema ovoj usporedbi i zbog toga jako pristrani, pa tako i podaci dobiveni od Lucy. Kao rezultat, mnoge informacije dobivene od nje, s otkri\u0107em Ardi, postala su pitanja.<\/p>\n

\"\" Lucy je prona\u0161ao paleontolog Donald Johanson 1974. godine u znanstvenoj ekspediciji na Hadaru u sjevernoj Etiopiji. Sa svojim je suradnikom prona\u0161ao veliku kolekciju hominidnih kostiju. Nakon kratkog prou\u010davanja shvatili su da imaju 40% kostura \u017eenskog hominida. Kostura starog 3.5 milijuna godina, \u0161to ga je \u010dinilo najstarijim do tada prona\u0111enim, te su ga nazvali Lucy (australopithecus afarensis<\/em>).<\/p>\n

Jedna od njenih glavnih karakteristika je bipedalnost (dvono\u017enost). Hominidi nisu oduvijek bili dvono\u017eni, no jo\u0161 uvijek nije poznato kada su to to\u010dno postali. Unato\u010d tome \u0161to je hodala na dvije noge, drugi dijelovi poput stopala, ramena i kosti zdjelice pokazuju kako je imala i jako dobre vje\u0161tine penjanja po drve\u0107u, iz \u010dega se mo\u017ee zaklju\u010diti da je dvono\u017enost bila dosta mlada vje\u0161tina.<\/p>\n

Druga karakteristika je oblik lubanje koja je vrlo sli\u010dna \u010dimpanzama. Isto tako je i njezin mozak bio malen, spljo\u0161ten i nerazvijen. Zbog tih je karakteristika Lucy prozvana dvono\u017enim primatom.<\/p>\n

Bila je visoka 106 cm,\u00a0dok su mu\u0161ki australopiteki bili ne\u0161to vi\u0161i, \u0161to se mo\u017ee vidjeti iz drugih prona\u0111enih primjeraka. Hranila se uglavnom korijenjem, bobicama, orasima, sjemenkama i vjerojatno kukcima i jajima ptica, \u0161to je zaklju\u010deno prou\u010davanjem zubiju i sna\u017ene \u010deljusti. \u017divjeli su u grupama i zajedno prikupljali hranu te pokapali svoje mrtve, \u0161to potvr\u0111uje zajedni\u010dka grobnica koja sadr\u017ei 14 kostura.<\/p>\n

\"\" Dok nam je Lucyino otkri\u0107e u sedamdesetima dalo mnogo informacija, devedesete su godine istra\u017eiva\u010dima dale novi kostur za prou\u010davanje. Radi se o kosturu starom 4.4 milijuna godina koji pripada primatu ardipithecus ramidus<\/em> (nadimkom Ardi). Ardi nam je pokazala kako smo bili u krivu prihva\u0107aju\u0107i teoriju “karike koja nedostaje”.<\/p>\n

U jednoj je to\u010dki ljudske evolucije postojao period za kojeg nitko nije znao do sada. Ardi ne nalikuje nijednom hominidu ikad prona\u0111enom. Ona pokazuje vi\u0161e sli\u010dnosti sa primatima starijim i primitivnijim i od \u010dimpanza i gorila.<\/p>\n

Njen no\u017eni palac je spljo\u0161ten i ra\u0161iren te vezan tetivama za kost, \u0161to joj je olak\u0161avalo uspravno hodanje. Ova je osobina prona\u0111ena kod starijih primata koju su \u010dimpanze i gorile izgubile. “O\u010dito je kako posljednji zajedni\u010dki predak sa \u010dimpanzama nije izgledao ni kao majmun, ni kao \u010dovjek, a ni kao neka smije\u0161na mje\u0161avina izme\u0111u”, rekao je paleontolog Alan Walker. Otkri\u0107e Ardi potpuno je promijenilo na\u010din prou\u010davanja fosila. Znanstvenici su shvatili da je potpuno pogre\u0161an pristup uspore\u0111ivanje fosila sa majmunima.<\/p>\n

1994. godine, tim istra\u017eiva\u010da kojeg je vodio paleontolog Tim White nalazio se u regiji Ava\u0161 u Etiopiji kada su otkrili Ardi i njenu obitelj. Kako su prona\u0111ene kosti i drugi fragmenti predmeta bili jako krhki, morali su ih vaditi komadi\u0107 po komadi\u0107, \u0161to je odgodilo datum objave konkretnih nalaza za petnaest godina.<\/p>\n

Ardi je bila visoka 119 cm i te\u0161ka oko 50 kg. \u017divjela je u \u0161umi s 36 \u010dlanova svoje obitelji i hranila se vo\u0107em i orasima. Ovo je nalazi\u0161te samo 75 kilometara udaljeno od mjesta gdje je prona\u0111ena Lucy.<\/p>\n

Prema Ardinim stopalima, zdjelici, nogama i rukama zaklju\u010deno je kako je bila djelomi\u010dno dvono\u017ena i \u010detverono\u017ena. Penjala se po drve\u0107u pomo\u0107u sva \u010detiri uda, dok je na zemlji hodala na dvije noge, vjerojatno \u0161ire\u0107i ruke kako bi odr\u017eavala ravnote\u017eu.<\/p>\n

Ardi je pokazala istra\u017eiva\u010dima kako \u201ekarika koja nedostaje\u201c zapravo ne postoji. Iako su Ardi i Lucy odvojene milijun godina, postoje paralele me\u0111u njima. Vrlo je vjerojatno i da su bile u rodu, gdje je Lucy s vremenom izgubila potrebu za penjanjem po drve\u0107u te postala dvono\u017eac.<\/p>\n

Oba kostura imaju veliki utjecaj na to kako danas gledamo na ljudsku evoluciju. Lucy je bitna jer dokazuje da su hominidi bili dvono\u017eni prije 3 milijuna godina, dok je Ardi opovrgnula teoriju “karike koja nedostaje”.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Od svih antropolo\u0161kih nalaza 20. stolje\u0107a dva se posebno isti\u010du: otkri\u0107e Lucy (australopithecus afarensis)\u00a0i otkri\u0107e Ardi (ardipithecus ramidus). Me\u0111usobna povezanost ovih dvaju kostura pomo\u0107u teorije \u201ekarika koja nedostaje\u201c dali su nam uvid u razvoj na\u0161e evolucije. Dok je Lucy stvorila teoriju, Ardi ju je opovrgnula. Teorija karike koja nedostaje ka\u017ee da su ljudi i \u010dimpanze […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16331,16345],"tags":[16703,16732,19029,16779],"class_list":["post-21009303","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-arheologija-i-paleontologija","category-evolucija","tag-covjek","tag-fosil","tag-lucy","tag-majmun"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21009303","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21009303"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21009303\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21009303"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21009303"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21009303"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}