{"id":21009338,"date":"2012-09-10T22:18:45","date_gmt":"2012-09-10T20:18:45","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21009338"},"modified":"2016-10-27T23:34:19","modified_gmt":"2016-10-27T21:34:19","slug":"strucnjaci-vjeruju-kako-je-jedno-od-stotine-djece-psihopat","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/strucnjaci-vjeruju-kako-je-jedno-od-stotine-djece-psihopat\/","title":{"rendered":"Stru\u010dnjaci vjeruju kako je jedno od stotine djece &#8211; psihopat"},"content":{"rendered":"<p>Znanstvenici pretpostavljaju kako jedno od stotine djece \u2013 psihopat. Takva djeca pokazuju iste karakteristike kao protagonist u noveli <em>We Need To Talk About Kevin<\/em>: la\u017eu, varaju, manipuliraju i spremni su po\u010diniti djela nevjerojatne okrutnosti.<\/p>\n<p>Apeliranje na njihov osje\u0107aj po\u0161tenja i savjesti gubitak je vremena jer oni nemaju empatije.<\/p>\n<p>Psiholozi su tek odnedavna prepoznali postojanje psihopatske djece koju opisuju kao \u201ecallous \u2013 unemotional\u201c (CU), tj. kao \u201ebe\u0161\u0107utnu i bezosje\u0107ajnu\u201c, \u0161to je forma odre\u0111ene podgrupe.<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2012\/09\/New-Study-Says-1-in-100-Children-In-The-Uk-Are-Psychopaths-e1346424163254.jpg\" alt=\"\"   class=\"aligncenter size-full wp-image-21009370\" \/><\/p>\n<p>\u201eZa razliku od ve\u0107ine djece koja pokazuju asocijalno pona\u0161anje, oni nisu takvi prvenstveno zbog lo\u0161eg roditeljskog utjecaja\u201c, otkrila je prof. Essi Viding s londonskog Sveu\u010dili\u0161ta. Njena je grupa znanstvenika odradila dvije studije u kojima se utvrdilo kako su psihopatske odlike me\u0111u djecom uglavnom geneti\u010dke prirode.<\/p>\n<p>\u201eU grupi u kojoj smo ispitivali djecu s be\u0161\u0107utnim i bezosje\u0107ajnim odlikama postoji sna\u017ena geneti\u010dka osjetljivost\u201c, rekla je prof. Viding.<\/p>\n<p>Za drugu skupinu djece koja su pokazala problemati\u010dno pona\u0161anje i \u201easocijalne osobine\u201c mo\u017eemo re\u0107i kako su za to odgovorni roditelji, to\u010dnije njihov negativan utjecaj. \u0160to su roditelji gori, to je ve\u0107a mogu\u0107nost da \u0107e njihova djeca postati asocijalna. No to nije slu\u010daj s djecom koja imaju psihopatske tendencije.<\/p>\n<p>Prof. Viding, koja \u0107e odr\u017eati govor o istim istra\u017eivanjima na britanskom Festivalu znanosti ovog tjedna, rekla je da \u010detvrtina do polovina problemati\u010dne djece spada u kategoriju CU (be\u0161\u0107utni i bezosje\u0107ajni), \u0161to uklju\u010duje malo vi\u0161e od 1% dje\u010dje populacije.<\/p>\n<p>Mi\u0161ljenje da se psihopati stvaraju s vremenom pogre\u0161no je; oni se kao takvi ra\u0111aju.<br \/>\nViding je rekla kako je primijenila \u201eKevinov test\u201c na svojoj 18-mjese\u010dnoj k\u0107eri. Znaju\u0107i da su emocije prenosive na ve\u0107inu malene djece, pretvarala se da pla\u010de.<br \/>\n&#8220;Osjetila sam olak\u0161anje kada je moja k\u0107erka po\u010dela plakati. Ne mogu re\u0107i da bi djeca koja ne bi odmah po\u010dela plakati zaslu\u017eila psihopatsku dijagnozu. Obi\u010dno se dogodi da roditelji postanu bolno svjesni psihopatskih tendencija svoje djece kroz du\u017ee periode. Obi\u010dno se u to uklju\u010duje iznimna okrutnost prema \u017eivotinjama, okrutnost prema mla\u0111im sestrama i bra\u0107i, laganje bez osje\u0107aja srama i \u017ealjena ili brige da \u0107e biti uhva\u0107eni.\u201c<\/p>\n<p>Glavna razlika izme\u0111u psihopatske djece i one &#8220;normalne&#8221; jest \u0161to \u0107e normalno dijete, kad prona\u0111e malu ma\u010dku ili psi\u0107a, reagirati empatijom, odnosno osjetit \u0107e kako je ta malena \u017eivotinja nemo\u0107na, gladna i neza\u0161ti\u0107ena te \u0107e ju poku\u0161ati nahraniti, uzeti u ruke i maziti, za\u0161tititi, a u ve\u0107ini slu\u010dajeva i odnijeti ku\u0107i i tra\u017eiti roditelje da ju zadr\u017ei. Za razliku od normalne djece, psihopati ne\u0107e imati osje\u0107aj empatije te \u0107e tu \u017eivotinjicu brutalno mu\u010diti do smrti. Najgore od svega jest \u0161to to psihopatska djeca rade zato \u0161to fizi\u010dki mogu nauditi slabijem i manjem stvorenju ili drugom djetetu i, jo\u0161 gore &#8211; mu\u010denje i ubijanje \u010dini im zadovoljstvo. Takva djeca nemaju empatiju i ne razlikuju dobro i zlo.<\/p>\n<p>\u017dalosna je \u010dinjenica \u0161to roditelji takvo pona\u0161anje opravdavaju s izjavama poput: \u201eMa takva su djeca, pro\u0107i \u0107e ga to\u201c, no takva djeca s vremenom prelaze sa \u017eivotinja na ljude te je vrlo velika vjerojatnost da \u0107e, kada to fizi\u010dki bude mogu\u0107e, zna\u010di u vrijeme adolescencije, takvo dijete jednako postupiti sa svojom prvom djevojkom ili drugim vr\u0161njakom.<\/p>\n<p>Jedan od primjera su djeca o kojoj svakodnevno \u010ditamo u crnoj kronici pod naslovom \u201ePretukli dje\u010daka (15) zbog 10 kuna\u201c\u00a0 i sl. \u010cinjenica je da se psihopatija ne lije\u010di sama od sebe te, ukoliko roditelji ne reagiraju na vrijeme i potra\u017ee pomo\u0107 stru\u010dne osobe, takvo dijete ne\u0107e imati budu\u0107nosti. Na pitanje \u201eJesu li psihopati bolesne osobe?\u201d psihijatar Robert Hare odgovara:<\/p>\n<p>\u201cJesu. Veliki manipulatori, opsjenari, naizgled \u0161armeri, bez emocija, sadisti, mazohisti, neodgovorni, dru\u0161tveni paraziti, hazarderi, patolo\u0161ki la\u017eljivci koji krivnju prebacuju na druge i sli\u010dno; to su sve karakteristike psihopata. Najve\u0107i se broj takvih ljudi nalazi u zatvoru&#8221;.<\/p>\n<p style=\"text-align: right\">Izvor: Business Insider<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Znanstvenici pretpostavljaju kako jedno od stotine djece \u2013 psihopat. Takva djeca pokazuju iste karakteristike kao protagonist u noveli We Need To Talk About Kevin: la\u017eu, varaju, manipuliraju i spremni su po\u010diniti djela nevjerojatne okrutnosti. Apeliranje na njihov osje\u0107aj po\u0161tenja i savjesti gubitak je vremena jer oni nemaju empatije. Psiholozi su tek odnedavna prepoznali postojanje psihopatske [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16338],"tags":[16554,16493,18357,18358],"class_list":["post-21009338","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-psihologija","tag-djeca","tag-mozak","tag-psihopat","tag-psihopatija"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21009338","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21009338"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21009338\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21009338"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21009338"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21009338"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}