![\"\"](\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2012\/09\/300px-Global_plate_motion_2008-04-17.jpg\")
<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"Tri najve\u0107a i najsmrtonosnija potresa u novijoj povijesti dogodila su na mjestima gdje karta opasnosti od potresa nije predvidjela velike potrese. Mian Liu, znanstvenik s ameri\u010dkog Sveu\u010dili\u0161ta Missouri i njegovi kolege nedavno su prou\u010davali razloge zbog kojih karte nisu uspjele predvidjeti ove potrese. Istra\u017eivali su i metode za pobolj\u0161anje karti. Razvijanje boljih karti opasnosti i uspje\u0161nije uzbunjivanje ljudi potencijalno mogu spasiti \u017eivote i imovinu te u\u0161tedjeti novac u rizi\u010dnim podru\u010djima.<\/p>\n
“Predvi\u0111anje potresa uklju\u010duje brojne neizvjesnosti pa bismo trebali informirati javnost o ovim nesigurnostima”, rekao je Mian Liu. “Javnost se navikla na neizvjesnosti pri prognoziranju vremena, ali predvidjeti gdje i kada se mo\u017ee dogoditi potres daleko je te\u017ee. Preveliko oslanjanje na kartu opasnosti od potresa mo\u017ee imati ozbiljne posljedice. Dva prijedloga mogu pobolj\u0161ati ovu situaciju; prvo, preporu\u010dujemo bolju komunikaciju o nesigurnostima, \u0161to \u0107e omogu\u0107iti gra\u0111anima da donose informiranije odluke o tome kako najbolje koristiti svoje izvore. Drugo, karte seizmi\u010dkih opasnosti\u00a0moraju se empirijski testirati kako bismo saznali koliko su pouzdane i tako ih pobolj\u0161avati.”<\/p>\n
Liu i njegovi kolege predla\u017eu testiranje karata na ono \u0161to se zove nulta hipoteza, tj. mogu\u0107nost da je vjerojatnost potresa u odre\u0111enom podru\u010dju, poput Japana, jedinstvena. Testiranje \u0107e pokazati koje su metode izrade karte bile bolje u predvi\u0111anju potresa, pa na temelju toga pobolj\u0161ati karte.<\/p>\n
Liu i njegovi kolege na ameri\u010dkom Sveu\u010dili\u0161tu Northwestern i japanskom Sveu\u010dili\u0161tu u Tokiju detaljno opisuju kako karte opasnosti od potresa nisu uspjele predvidjeti tri glavna potresa koja su se dogodila u zadnjem desetlje\u0107u. Istra\u017eiva\u010di su nedostatke karti opasnosti protuma\u010dili kao rezultat lo\u0161ih pretpostavki, lo\u0161ih podataka, lo\u0161e fizike i lo\u0161e sre\u0107e.<\/p>\n
Wenchuan, Kina. U 2008. godini potres je pogodio kinesku provinciju Se\u010duan i odnio vi\u0161e od 69 tisu\u0107a\u0107 \u017eivota. Mje\u0161tani su okrivili vladu i gra\u0111evinare optu\u017euju\u0107i ih da u tom podru\u010dju nisu gradili zgrade otporne na potres. Liu obja\u0161njava da i karte opasnosti od potresa snose svoj dio odgovornosti budu\u0107i da su, na temelju lo\u0161ih procjena, to podru\u010dje odredile kao zonu relativno niske opasnosti od potresa.<\/p>\n
L\u00e9og\u00e2ne, Haiti. U 2010. godini potres je razorio grad Port-au-Prince i usmrtio, prema procjenama, 316 tisu\u0107a ljudi. Potres se dogodio du\u017e rasjeda koji nije izazivao velike potrese stotinama godina. Budu\u0107i da se za izradu karte potresa koristila samo zabilje\u017eena povijest potresa u kratkom razdoblju od nastanka seizmometara, \u0161to je otprilike stotinjak godina, karta nije upu\u0107ivala na opasnost od velikog potresa u tom podru\u010dju.<\/p>\n
Tohoku, Japan. Znanstvenici su ranije mislili kako rasjedi na sjeveroisto\u010dnoj obali Japana nisu u stanju izazvati goleme potrese i odatle divovske tsunamije poput onoga koji je uni\u0161tio nuklearnu elektranu u Fukushimi 2011. godine. To lo\u0161e razumijevanje specifi\u010dnih seizmi\u010dkih mogu\u0107nosti rasjeda dovelo je do neprimjerene pripreme za obranu od potresa i tsunamija. Podru\u010dje je bilo spremno za manje potrese i njihove tsunamije, ali je sna\u017eni potres u Tohokuu nadvladao pripremljenu obranu.<\/p>\n
“Ako ograni\u010dimo na\u0161u pozornost na evidenciju potresa u pro\u0161losti, bit \u0107emo nespremni za budu\u0107nost”, rekao je Liu. “Karte opasnosti imaju tendenciju da podcjenjuju vjerojatnost potresa u podru\u010djima u kojima se oni nisu ranije dogodili. U ve\u0107ini podru\u010dja, uklju\u010duju\u0107i i SAD, seizmolozi nemaju dovoljno dugu povijest podataka o potresima da bi predvi\u0111ali budu\u0107e potrese na temelju povijesnih obrazaca. Iako lo\u0161a sre\u0107a mo\u017ee zna\u010diti da se potres mo\u017ee dogoditi na mjestima s izvorno niskom vjerojatnosti, ono \u0161to smo uo\u010dili jest previ\u0161e ‘crnih labudova’ ili previ\u0161e izuzetaka od pretpostavljenih obrazaca.”<\/p>\n
“Igramo kompliciranu igru \u200b\u200bprotiv prirode”, rekao je prvi autor studije Seth Stein sa Sveu\u010dili\u0161ta Northwestern. “To je igra s vrlo visokim ulogom. Mi, zapravo, ne razumijemo jako dobro sva pravila. Kao rezultat toga, na\u0161a sposobnost za procjenu opasnosti od potresa \u010desto nije vrlo dobra, a politike i uvjeti koje \u0107emo napraviti da ubla\u017eimo opasnosti\u00a0od potresa ponekad nisu dobro osmi\u0161ljeni. Na primjer, milijarde dolara koje su Japanci potro\u0161ili na obranu od tsunamija uglavnom su bile uzaludne.”<\/p>\n
“Moramo vrlo pa\u017eljivo poku\u0161ati formulirati najbolje strategije koje mo\u017eemo, s obzirom na ograni\u010denost na\u0161eg znanja”, rekao je Stein. “Razumijevanje nesigurnosti u kartama opasnosti od potresa, njihovo testiranje te njihovo pobolj\u0161anje va\u017ene su stavke ako \u017eelimo raditi bolje nego \u0161to smo to do sada \u010dinili.”<\/p>\n
<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Tri najve\u0107a i najsmrtonosnija potresa u novijoj povijesti dogodila su na mjestima gdje karta opasnosti od potresa nije predvidjela velike potrese. Mian Liu, znanstvenik s ameri\u010dkog Sveu\u010dili\u0161ta Missouri i njegovi kolege nedavno su prou\u010davali razloge zbog kojih karte nisu uspjele predvidjeti ove potrese. Istra\u017eivali su i metode za pobolj\u0161anje karti. Razvijanje boljih karti opasnosti i […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16374],"tags":[16472],"class_list":["post-21009369","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-geografija-i-geologija","tag-potres"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21009369","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21009369"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21009369\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21009369"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21009369"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21009369"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}