{"id":21009391,"date":"2012-09-14T22:03:27","date_gmt":"2012-09-14T20:03:27","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21009391"},"modified":"2020-10-15T14:57:50","modified_gmt":"2020-10-15T12:57:50","slug":"neke-vrste-zmija-dobivaju-potomke-djevicanskim-porodom-je-li-to-moguce-i-kod-ljudi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/neke-vrste-zmija-dobivaju-potomke-djevicanskim-porodom-je-li-to-moguce-i-kod-ljudi\/","title":{"rendered":"Neke vrste zmija dobivaju potomke djevi\u010danskim porodom, je li to mogu\u0107e i kod ljudi?"},"content":{"rendered":"

Divlje zmije otrovnice \u017eenskog spola mogu se razmno\u017eavati bez mu\u0161kog partnera, a do takvih situacija u prirodi dolazi mnogo \u010de\u0161\u0107e nego \u0161to se dosada mislilo. Aseksualna reprodukcija je uobi\u010dajena me\u0111u beskralje\u017enjacima, a veoma rijetka me\u0111u kralje\u017enjacima, no i takvi se primjeri nalaze sve vi\u0161e i vi\u0161e. Primjerice, komodo zmaj, najve\u0107i \u017eivu\u0107i gu\u0161ter na svijetu, tako\u0111er ima mogu\u0107nost partenogeneze. Ta je sposobnost zabilje\u017eena i kod vrlo malog broja morskih pasa, koko\u0161i, purica te zmija.<\/p>\n

Partenogeneza je kod kralje\u017enjaka do sada prou\u010davana samo u zato\u010deni\u0161tvu te je znanstvenici jo\u0161 nisu primijetili u divljini.<\/p>\n

“Prije ovog otkri\u0107a, partenogeneza – aseksualna reprodukacija kod bi\u0107a koja se ina\u010de razmo\u017eavaju uobi\u010dajenom putem \u2013 smatrana je fenomenom do kojeg dolazi samo kod zatvorenih, ne i divljih \u017eivotinja”, rekao je istra\u017eiva\u0161 Warren Booth, molekularni ekolog na sveu\u010dili\u0161tu u Oklahomi.<\/p>\n

Novije geneti\u010dke analize otkrivaju primjere takvog razmno\u017eavanja u dvije srodne vrste zmija: bjelou\u0161ke i vodene mokasine. Istra\u017eiva\u010di su sakupili geneti\u010dke uzorke obiju vrsta, a DNA analizom potvr\u0111eno je kako od svake vrste neki potomci imaju samo maj\u010dine gene, \u0161to zna\u010di da su nastali partenogenezom.<\/p>\n

“Bili smo jako zapanjeni ovim otkri\u0107em”, rekao je Booth. “To je ne\u0161to za \u0161to smo oduvijek vjerovali da postoji, no kako bismo takvu mogu\u0107nost mogli istra\u017eiti, trebalo je mnogo vremena i napornog posla. Otkriti partenogenezu u obje vrste ve\u0107 u na\u0161em prvom poku\u0161aju bilo je jako neo\u010dekivano.”<\/p>\n

“Mislim da je njezina u\u010destalost ono \u0161to nas je zaista \u0161okiralo”, dodao je. “To je izvanredno za ne\u0161to \u0161to se smatralo evolucijskom novo\u0161\u0107u.”<\/p>\n

Spolne stanice zmija otrovnica i mnogih drugih bi\u0107a prolaze kroz mejozu u kojoj se podijele na vi\u0161e stanica, od kojih svaka ima dio materijala potrebnog za formiranje novog potomka. Kod nekih \u017eenki su se parovi tih spolnih stanica spojili te generirali embrije. Rezultat toga je bilo potomstvo koje je imalo samo maj\u010din geneti\u010dki materijal. Me\u0111utim, ti potomci nisu bili klonovi \u017eenke zbog toga \u0161to se kod stvaranja njihovog emrbija nisu koristile dvije jednake polovice genoma.<\/p>\n

Zbog \u010dega dolazi do partenogeneze i je li mogu\u0107a kod ljudi?<\/strong><\/p>\n

“Sada je o\u010dito kako reptili spadaju u grupu bi\u0107a koja imaju predispoziciju za partenogenezu bilo neobaveznu bilo obaveznu, gdje su \u017eenke primorane na takav na\u010din razmno\u017eavanja zbog toga \u0161to u tim vrstama postoji veoma malo ili \u010dak nijedan mu\u017ejak”, ka\u017ee Booth.<\/p>\n

Postoji mogu\u0107nost da je obavezna partenogeneza nastala zbog kri\u017eanja razli\u010ditih vrsta, iako znanstvenici nisu sigurni za\u0161to \u017eenke nekih \u017eivotinja ra\u0111aju mlade bez pomo\u0107i mu\u0161kih partnera ukoliko za to nema potrebe, tj. za\u0161to kod njih dolazi do neobavezne partenogeneze.<\/p>\n

“Ono \u0161to je zajedni\u010dko vrstama s neobaveznom partenogenezom jest manjak genomskog otiska \u2013 pod tim mislim na proces u kojem specifi\u010dan set gena daje majka, a drugi set daje otac”, rekao je Booth. “Ti geni razli\u010ditog podrijetla moraju zajedno djelovati i imati me\u0111usobnu interakciju kako bi se mogao razviti embrij. Do toga dolazi kod svih sisavaca s iznimkom \u010dudnovatog kljuna\u0161a i kljunatog je\u0161ca. S obzirom na to, ljudi ne mogu imati djevi\u010danski porod bez intervencije znanstvenika.”<\/p>\n

Prvotno su Warren Booth i njegovi kolege mislili da do djevi\u010danskog poroda dolazi ukoliko nedostaje potencijalnih mu\u0161kih partnera, no u vremenu od nekoliko godina su vidjeli \u0161est \u017eenskih boa koje su dobile potomke partenogenezom unato\u010d tome \u0161to su u njihovoj blizini za vrijeme parenja postojali mu\u017ejaci. Zbog toga istra\u017euju druge razloge zbog kojih dolazi do toga, uklju\u010duju\u0107i viruse, genetiku, tumore i bakterije.<\/p>\n

Znanstvenici se nadaju kako \u0107e u budu\u0107nosti istra\u017eiti i druge vrste, poput vodenih zmija u Oklahomi. Planiraju vidjeti kako potomci djevi\u010danskog ro\u0111enja pre\u017eivljavaju i kako se razmno\u017eavaju. Mogu\u0107e je da \u017eenke samostalno uspostavljaju cijele populacije zmija. “Za dvije do tri godine znat \u0107emo je li to to\u010dno”, rekao je Booth.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Divlje zmije otrovnice \u017eenskog spola mogu se razmno\u017eavati bez mu\u0161kog partnera, a do takvih situacija u prirodi dolazi mnogo \u010de\u0161\u0107e nego \u0161to se dosada mislilo. Aseksualna reprodukcija je uobi\u010dajena me\u0111u beskralje\u017enjacima, a veoma rijetka me\u0111u kralje\u017enjacima, no i takvi se primjeri nalaze sve vi\u0161e i vi\u0161e. Primjerice, komodo zmaj, najve\u0107i \u017eivu\u0107i gu\u0161ter na svijetu, tako\u0111er […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16346],"tags":[16753],"class_list":["post-21009391","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-biljke-i-zivotinje","tag-zmija"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21009391","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21009391"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21009391\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21009391"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21009391"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21009391"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}