{"id":21009439,"date":"2012-09-20T22:15:11","date_gmt":"2012-09-20T20:15:11","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21009439"},"modified":"2020-10-15T14:57:48","modified_gmt":"2020-10-15T12:57:48","slug":"kreme-za-kozu-mogu-zaustaviti-emfizem","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/kreme-za-kozu-mogu-zaustaviti-emfizem\/","title":{"rendered":"Kreme za ko\u017eu mogu zaustaviti emfizem"},"content":{"rendered":"<p>Istra\u017eivanje provedeno na Medicinskom fakultetu ameri\u010dkog sveu\u010dili\u0161ta <em>Boston University <\/em>(BUSM) pokazalo je da kemijski spoj koji se koristi u nekim kremama za ko\u017eu mo\u017ee zaustaviti napredovanje emfizema i popraviti neke od \u0161teta uzrokovane tom bolesti. Kada se spoj Gly-His-Lys (GHK) primijeni na plu\u0107ne stanice bolesnika s emfizemom, obnavljaju se normalne aktivnosti gena u promijenjenim stanicama i popravljaju se o\u0161te\u0107eni aspekti stani\u010dne funkcije.<\/p>\n<p>Rezultati istra\u017eivanja su objavljeni u \u010dasopisu <em>Genome Medicine<\/em>. Rezultati ukazuju i na potencijalni utjecaj genomske tehnologije na identifikaciju mogu\u0107ih novih terapija za bolesti uz kori\u0161tenje postoje\u0107ih lijekova i spojeva.<br \/>\nKroni\u010dna opstruktivna plu\u0107na bolest (KOPB) je kroni\u010dna, progresivna bolest plu\u0107a koja obuhva\u0107a emfizem, malu opstrukciju di\u0161nih putova i\/ili kroni\u010dni bronhitis, \u0161to dovodi do gubitka funkcije plu\u0107a. Duhanski dim i ostali iritansi uzrokuju oksidativni stres i kroni\u010dnu upalu, \u0161to s vremenom uni\u0161tava alveolarne stanice plu\u0107a i dovodi do emfizema. Bez tih stanica plu\u0107a ne mogu u\u010dinkovito razmjenjivati kisik za uglji\u010dni dioksid, \u0161to uzrokuje ote\u017eano disanje i nisku razinu kisika u krvi. Prema ameri\u010dkom Nacionalnom institutu za srce, plu\u0107a i krv (NHLBI), KOPB je tre\u0107i vode\u0107i uzrok smrti u Sjedinjenim Ameri\u010dkim Dr\u017eavama i dovodi do pribli\u017eno 120 tisu\u0107a smrtnih slu\u010dajeva svake godine. Iako postoje terapije koje, uz promjene na\u010dina \u017eivota, mogu pomo\u0107i ljudima nositi se s KOPB-om, trenutno ne postoji lijek niti u\u010dinkovita terapija za smanjenje stope pada funkcije plu\u0107a koja se javlja kako bolest napreduje.<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2012\/09\/997934a135ee9119afbcef1f14bb6b58_content_large.jpg\" alt=\"\"   class=\"aligncenter size-full wp-image-21009453\" \/><\/p>\n<p>&#8220;S obzirom na visoke tro\u0161kove, koji su izravno i neizravno povezani s KOPB-om, postoji hitna potreba da se identificiraju novi pristupi u lije\u010denju te bolesti&#8221;, rekao je dr. Avrum Spira, profesor medicine i \u0161ef Odjela za ra\u010dunalnu biomedicinu na BUSM-u, koji je bio jedan od voditelja istra\u017eivanja. Spira je i lije\u010dnik na Plu\u0107nom odjelu i odjelu za alergije u bolnici u Bostonu.<\/p>\n<p>Istra\u017eiva\u010di su za svoje ispitivanje uzeli stanice iz plu\u0107a koja su donirali bolesnici podvrgnuti dvostrukom presa\u0111ivanju plu\u0107a nakon \u0161to je KOPB nepovratno o\u0161tetio njihova plu\u0107a. Otkrili su da je 127 gena imalo promjene u svojoj aktivnosti dok se bolest \u0161irila unutar plu\u0107a. Me\u0111u genima koji su pokazali ve\u0107u aktivnost bilo je i vi\u0161e vrsta njih koji su povezani s upalom, me\u0111u kojima su i oni koji B-stanicama signaliziraju da po\u010dnu proizvoditi antitijela.<br \/>\nNasuprot tome, geni uklju\u010deni u odr\u017eavanje stani\u010dne strukture i uobi\u010dajenih stani\u010dnih funkcija, zajedno s faktorima rasta TGF\u03b2 i VEGF, pokazivali su smanjenu aktivnost. U ovoj su skupini bili geni koji kontroliraju sposobnost stanica da se dr\u017ee zajedno (stani\u010dna adhezija), koji proizvode matricu proteina \u0161to obi\u010dno okru\u017euje stanice i oni koji promi\u010du normalnu povezanost izme\u0111u plu\u0107nih stanica i krvnih \u017eila.<\/p>\n<p>Istra\u017eiva\u010di su pomo\u0107u genomske tehnologije i ra\u010dunalnih metoda identificirali nedostatke genetskih aktivnosti koje se javljaju kako napreduje emfizem i usporedili te nedostatke sa spojevima koji bi mogli sanirati o\u0161te\u0107enja. &#8220;Na\u0161i rezultati istra\u017eivanja pokazali su da je na\u010din na koji na gene utje\u010de spoj GHK, lijek otkriven u 1970-ima, bio u potpunosti suprotan uzorku koji smo vidjeli u stanicama koje je o\u0161tetio emfizem&#8221;, rekao je dr. Marc Lenburg, docent na Odjelu ra\u010dunalne biomedicine i bioinformatike na BUSM-u i jedan od autora istra\u017eivanja.<\/p>\n<p>&#8220;Ono \u0161to nas je posebno uzbudilo jest to \u0161to su\u00a0prethodna istra\u017eivanja pokazala da bi GHK mogao ubrzati zacjeljivanje rana kada se nanese na ko\u017eu&#8221;, rekao je dr. Joshua Campbell, koji je naveden kao prvi autor studije. &#8220;To nas je navelo da pomislimo da bi GHK mogao imati potencijal i kao lijek za KOPB.&#8221;<\/p>\n<p>&#8220;Kada smo testirali GHK na stanicama iz o\u0161te\u0107enih plu\u0107a pu\u0161a\u010da s KOPB-om, vidjeli smo pobolj\u0161anje u strukturi njihovih aktinskih citoskeleta i stani\u010dne adhezije, osobito kolagena&#8221;, rekao je dr. James Hog sa sveu\u010dili\u0161ta <em>University of British Columbia<\/em> i jedan od voditelja istra\u017eivanja. &#8220;GHK je tako\u0111er obnovio sposobnost stanica da se reorganiziraju radi zacjeljivanja rane.&#8221;<\/p>\n<p>GHK je prirodni peptid koji se nalazi u ljudskoj plazmi, ali se njegova koli\u010dina smanjuje s dobi. Iako su potrebni dodatni testovi za njegove u\u010dinke kod bolesti KOPB, ovi prvi rezultati vrlo su obe\u0107avaju\u0107i. Sada se vr\u0161e terapijska istra\u017eivanja s primjenom GHK-a na \u017eivotinjskim modelima KOPB-a \u010diji je krajnji cilj pokretanje klini\u010dkih ispitivanja. Kako se otkriva sve vi\u0161e genskih aktivnosti, ta bi metoda uspore\u0111ivanja djelovanja lijeka sa bolestima mogla osigurati brz na\u010din za otkrivanje potencijalne nove\u00a0primjene ve\u0107 postoje\u0107ih lijekova i spojeva.<\/p>\n<p>&#8220;Mimo identifikacije potencijalnog novog lijeka za KOPB, istra\u017eiva\u010dki tim je razvio ekonomi\u010dnu metodu za prou\u010davanje KOPB-a na molekularnoj razini preko cijelih plu\u0107a, te za pregled potencijalnih kandidata za lijekove&#8221;, rekao je dr. James Kiley, direktor ameri\u010dkog Nacionalnog instituta za srce, plu\u0107a i krv (NHLBI), koji podr\u017eava ovo istra\u017eivanje. &#8220;Ovaj rad pokazuje potencijal kori\u0161tenja genskih podataka za vo\u0111enje klini\u010dkih istra\u017eivanja.&#8221;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Istra\u017eivanje provedeno na Medicinskom fakultetu ameri\u010dkog sveu\u010dili\u0161ta Boston University (BUSM) pokazalo je da kemijski spoj koji se koristi u nekim kremama za ko\u017eu mo\u017ee zaustaviti napredovanje emfizema i popraviti neke od \u0161teta uzrokovane tom bolesti. Kada se spoj Gly-His-Lys (GHK) primijeni na plu\u0107ne stanice bolesnika s emfizemom, obnavljaju se normalne aktivnosti gena u promijenjenim stanicama [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16368],"tags":[16605],"class_list":["post-21009439","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-oboljenja-i-poremecaji","tag-koza"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21009439","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21009439"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21009439\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21009439"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21009439"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21009439"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}