{"id":21009440,"date":"2012-09-22T15:57:05","date_gmt":"2012-09-22T13:57:05","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21009440"},"modified":"2012-09-22T20:11:25","modified_gmt":"2012-09-22T18:11:25","slug":"koliko-bi-kostao-zastitni-plast-oko-zemlje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/koliko-bi-kostao-zastitni-plast-oko-zemlje\/","title":{"rendered":"Koliko bi ko\u0161tao za\u0161titni pla\u0161t oko Zemlje?"},"content":{"rendered":"

Analiza tro\u0161kova za tehnologije potrebne za prijevoz materijala u stratosferu kako bi se smanjila koli\u010dina Sun\u010deve svjetlosti koja dolazi na Zemlju, a \u010dime bi se smanjili i u\u010dinci globalnih klimatskih promjena, pokazala je da je to mogu\u0107e u\u010diniti po pristupa\u010dnoj cijeni.
\nKako pokazuje rad objavljen u \u010dasopisu Environmental Research Letters<\/em>, osnovna tehnologija koja trenutno postoji mogla bi se sastaviti i primijeniti po cijeni manjoj od 5 milijardi dolara godi\u0161nje.<\/p>\n

Danas se procjenjuje da \u0107e tro\u0161ak smanjenja emisije uglji\u010dnog dioksida biti izme\u0111u 0,2 i 2,5% BDP-a u 2030. godini, \u0161to je otprilike jednako iznosu od\u00a0200 milijardi do dva trilijuna dolara.<\/p>\n

Po svemu sude\u0107i, \u010dini se da upravljanje Sun\u010devim zra\u010denjem (SRM) izaziva u\u010dinke sli\u010dne onima koji su zamije\u0107eni nakon vulkanskih erupcija. Me\u0111utim, autori navode da to nije po\u017eeljna strategija i da bi takav zahtjev mogao biti donesen nakon temeljitog prou\u010davanja posljedica, rizika i tro\u0161kova povezanih s tim pitanjima.<\/p>\n

Autori upozoravaju da smanjenje Sun\u010devog svjetla ne utje\u010de na smanjenje koncentracija emisija stakleni\u010dkih plinova u atmosferi niti izaziva pove\u0107anje kiselosti sadr\u017eaja oceana.
\nNapominju da su druga istra\u017eivanja pokazala da u\u010dinci upravljanja Sun\u010devim zra\u010denjem nisu jedinstveni za cijeli svijet i da \u0107e u razli\u010ditim zemljama izazvati razli\u010dite temperaturne promjene kao i promjene u re\u017eimu oborina.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Koautor studije, profesor Jay Apt, govori: “Pri izradi ekonomskih analiza nekoliko vrsta geoin\u017eenjeringa ili upravljanja klimatskim promjenama, va\u017eno je da se naprave analize tro\u0161kova SRM. Jo\u0161 se uvijek osporava izvedivost osnovnog sustava upravljanja Sun\u010devim zra\u010denjem (SRM) s dostupnom dana\u0161njom tehnologijom, a u vezi toga neki su analiti\u010dari i politi\u010dari zabrinuti i zbog mogu\u0107eg jednostranog djelovanja.”<\/p>\n

U ovom su istra\u017eivanju znanstvenici s ameri\u010dkih sveu\u010dili\u0161ta Harvard<\/em> i Carnegie Mellon <\/em>izvr\u0161ili analizu in\u017eenjerskih tro\u0161kova \u0161est sustava sposobnih za isporuku jednog milijuna tona materijala do visine od 18 km. To su postoje\u0107i zrakoplovi, novi zrakoplovi dizajnirani za letove na visinama do 30 km, novi hibridni cepelini, rakete, topovi i ovje\u0161ene cijevi za transport plina ili posebne smjese radi \u0161irenja \u010destica u atmosferu.
\nNa temelju postoje\u0107ih istra\u017eivanja sustava upravljanja Sun\u010devim zra\u010denjem istra\u017eiva\u010di su izveli svoje analize tro\u0161kova za sustave koji bi mogli isporu\u010diti oko jednog milijuna tona aerosola godi\u0161nje, na visini izme\u0111u 18 i 25 km, a izme\u0111u geografske \u0161irine u rasponu od 30\u00b0 sjeverno i 30\u00b0 ju\u017eno.<\/p>\n

Studija je zaklju\u010dila da bi kori\u0161tenje zrakoplova bilo lako izvedivo i unutar sada\u0161njih mogu\u0107nosti zrakoplovne industrije. Kao najjeftinija opcija pokazao se razvoj novih, specijaliziranih zrakoplova, \u010diji bi tro\u0161kovi bili\u00a0od jedne do dvije milijarde dolara godi\u0161nje. Postoje\u0107i zrakoplovi bili bi skuplji jer oni nisu prilago\u0111eni za let na takvim visinama pa bi na njima bilo potrebno uraditi zna\u010dajne i skupe preinake.<\/p>\n

Pokazalo se da bi topovi i rakete bili sposobni za isporuku materijala na velikim visinama, ali su zbog nemogu\u0107nosti njihovog ponovnog kori\u0161tenja tro\u0161kovi povezani s tim tehnologijama mnogo ve\u0107i od onih za avione i druge letjelice.
\nIako su u ovom trenutku isklju\u010divo teoretski koncept, velike plinske cijevi koje se di\u017eu do 20 km u nebo, pri \u010demu su ovje\u0161ene o plutaju\u0107e platforme punjene helijem, ponudit \u0107e najni\u017ei ponavljaju\u0107i tro\u0161ak po kilogramu isporu\u010denih \u010destica. Me\u0111utim, tro\u0161kovi za istra\u017eivanja i pronalazak materijala za izradu i razvoj cijevi te za njihovo testiranje kako bi se osigurala sigurnost bit \u0107e visoki, a cijeli je sustav u velikoj mjeri neizvjestan.<\/p>\n

Profesor Apt je dodao: “Nadamo se da \u0107e na\u0161e istra\u017eivanje pomo\u0107i drugim znanstvenicima da potra\u017ee vi\u0161e novih metoda za raspr\u0161ivanje \u010destica i pomo\u0107i im da istra\u017ee metode s pove\u0107anom u\u010dinkovitosti i smanjenim rizikom za okoli\u0161.”
\nIstra\u017eiva\u010di su jasno nazna\u010dili da oni u svom radu nisu poku\u0161avali rije\u0161iti probleme znanosti o aerosolima u stratosferi, kao ni pitanja o rizicima, u\u010dinkovitosti ili upravljanju ovim tehnologijama \u010diji se tro\u0161kovi trebaju dodati ovom geoin\u017eenjeringu i upravljanju solarnim zra\u010denjem.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Analiza tro\u0161kova za tehnologije potrebne za prijevoz materijala u stratosferu kako bi se smanjila koli\u010dina Sun\u010deve svjetlosti koja dolazi na Zemlju, a \u010dime bi se smanjili i u\u010dinci globalnih klimatskih promjena, pokazala je da je to mogu\u0107e u\u010diniti po pristupa\u010dnoj cijeni. Kako pokazuje rad objavljen u \u010dasopisu Environmental Research Letters, osnovna tehnologija koja trenutno postoji […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16373],"tags":[16516,16708],"class_list":["post-21009440","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-klima","tag-efekt-staklenika","tag-staklenicki-plin"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21009440","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21009440"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21009440\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21009440"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21009440"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21009440"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}