{"id":21009550,"date":"2023-01-03T17:05:00","date_gmt":"2023-01-03T16:05:00","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21009550"},"modified":"2023-01-03T17:12:50","modified_gmt":"2023-01-03T16:12:50","slug":"kako-muski-dna-dospijeva-u-zenski-mozak","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/kako-muski-dna-dospijeva-u-zenski-mozak\/","title":{"rendered":"Kako mu\u0161ki DNA dospijeva u \u017eenski mozak?"},"content":{"rendered":"\n<p>Znamo da su nekim \u017eenama mu\u0161karci uvijek na pameti, ali neke \u017eene doslovno imaju mu\u0161karce u svojim mozgovima. Jedna studija objavljena na <em>PlosOne <\/em>otkriva nam da poprili\u010dan broj \u017eenskih mozgova sadr\u017ei mu\u0161ki DNA. <strong>Ovaj genetski materijal najvjerojatnije prelazi u tijelo majke za vrijeme trudno\u0107e u kojoj nosi mu\u0161ki fetus.<\/strong> Iako je ve\u0107 poznato da fetalne stanice mogu prije\u0107i u tijelo majke, dosad je bilo nepoznato da te stanice mogu dospjeti i do mozga, jer krv u mozgu obi\u010dno blokira velike molekule i strane supstance i onemogu\u0107uje njihov prodor u mozak.<\/p>\n\n\n\n<p>Kako bi istra\u017eili mikrokimerizam \u2013 prisutnost stanica genetski razli\u010ditih od onih u tijelu doma\u0107ina \u2013 istra\u017eiva\u010di su ispitali uzorke iz obdukcija 59 pacijentica me\u0111u kojima je bilo onih bez neurolo\u0161kih poreme\u0107aja, kao i onih koje su patile od Alzheimerove bolesti. Znanstvenici su ustanovili da kod 63% \u017eena mozak sadr\u017ei mu\u0161ke stanice raspore\u0111ene po \u010ditavom organu. Taj mikrokimerizam ne blijedi vremenom: u mozgu 94-godi\u0161nje \u017eene jo\u0161 uvijek su se nalazile mu\u0161ke stanice. Zanimljivo je da su mozgovi ispitanica s Alzheimerovom bolesti u bitno manjoj mjeri sadr\u017eavali mu\u0161ke stanice. Neke ih uop\u0107e nisu imale, a one koje jesu, imale su ih u manjem broju nego zdrave ispitanice.<\/p>\n\n\n\n<p>Iz ovakvih rezultata proizlazi da tijekom trudno\u0107e barijera koju tvori krv koja cirkulira mozgom postaje propusna i omogu\u0107uje prodor fetalnih stanica u maj\u010din mozak. Mu\u0161ke fetalne stanice ostavljaju mu\u0161ki DNA u \u017eeninom mozgu.<\/p>\n\n\n\n<p>Pretpostavka je da bi i \u017eenske stanice trebale ostavljati svoj genetski materijal, ali ovim istra\u017eivanjem uzoraka nije se uspjelo dokazati njihovo prisustvo. Istra\u017eiva\u010di su, me\u0111utim, imali ograni\u010dene informacije o povijesti svih trudno\u0107a kod ispitanica. Za samo devet njih znalo se da imaju sinove, a za samo se dvije znalo da nemaju mu\u0161ku djecu.<\/p>\n\n\n\n<p>Znanstvenici sugeriraju da bi mu\u0161ki DNA u mozak mogao sti\u0107i i preko spontano poba\u010denih ili abortiranih mu\u0161kih fetusa, ili mu\u0161ke stanice u tijelo uop\u0107e nisu pristigle za vrijeme trudno\u0107e. Neke \u017eene mogu ste\u0107i strani genetski materijal od blizanca ili starijeg brata koji je u maternici ostavio svoj genetski materijal. \u010cak se i transfuzijom krvi mogu transferirati mu\u0161ke stanice u krv, a krvlju u mozak.<\/p>\n\n\n\n<p>Ova studija napravljena je na relativno malom uzorku od samo 60-tak mozgova, ali je definitivno potvr\u0111eno prisustvo mu\u0161kih stanica u \u017eenskom mozgu, \u0161to pokazuje da fetalne stanice imaju sposobnost da probiju krvnu barijeru u maj\u010dinom mozgu. Ipak, da bi se znalo radi li se ovdje zaista o fetalnim stanicama ili one potje\u010du iz nekog drugog izvora, bit \u0107e potrebno obaviti istra\u017eivanja na mnogo ve\u0107em broju uzoraka s poznatom povijesti trudno\u0107a. Tada \u0107emo mo\u0107i vidjeti mo\u017eemo li uz pomo\u0107 fetalnih stanica utjecati na smanjenje rizika od Alzheimerove bolesti.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Znamo da su nekim \u017eenama mu\u0161karci uvijek na pameti, ali neke \u017eene doslovno imaju mu\u0161karce u svojim mozgovima. Jedna studija objavljena na PlosOne otkriva nam da poprili\u010dan broj \u017eenskih mozgova sadr\u017ei mu\u0161ki DNA. Ovaj genetski materijal najvjerojatnije prelazi u tijelo majke za vrijeme trudno\u0107e u kojoj nosi mu\u0161ki fetus. Iako je ve\u0107 poznato da fetalne [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21066639,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16347,16366],"tags":[16501,16814],"class_list":["post-21009550","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-genetika","category-neuroznanost","tag-dnk","tag-zena"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21009550","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21009550"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21009550\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21066640,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21009550\/revisions\/21066640"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21066639"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21009550"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21009550"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21009550"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}