{"id":21009623,"date":"2023-08-10T23:15:00","date_gmt":"2023-08-10T21:15:00","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21009623"},"modified":"2023-08-10T23:17:52","modified_gmt":"2023-08-10T21:17:52","slug":"zene-vise-od-muskaraca-koriste-emotikone-u-tekstualnim-porukama","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/zene-vise-od-muskaraca-koriste-emotikone-u-tekstualnim-porukama\/","title":{"rendered":"\u017dene vi\u0161e od mu\u0161karaca koriste emotikone u tekstualnim porukama"},"content":{"rendered":"\n

Prema istra\u017eivanju s ameri\u010dkog sveu\u010dili\u0161ta Rice<\/em>, \u017eene vjerojatno dva puta vi\u0161e od mu\u0161karaca koriste emotikone u tekstualnim porukama. Emotikoni su grafi\u010dki simboli koji se koriste interpunkcijskim znakovima i slovima kako bi predstavili izraze lica i prenijeli raspolo\u017eenje osobe, pomogle pri predo\u010davanju konteksta osobama koje tekstualno komuniciraju i obja\u0161njavaju poruku koja bi se ina\u010de mogla pogre\u0161no shvatiti.<\/p>\n\n\n\n

Studija “Longitudinalno istra\u017eivanje kori\u0161tenja emotikona u tekstualnim porukama putem pametnih telefona” koristi se podacima s pametnih telefona mu\u0161karaca i \u017eena u trajanju vi\u0161e od \u0161est mjeseci, pri \u010demu su istra\u017eiva\u010di prikupili 124 tisu\u0107e poruka. Ispitanici su za vrijeme trajanja istra\u017eivanja dobili na kori\u0161tenje besplatne iPhone<\/em> ure\u0111aje, ali nisu znali \u0161to znanstvenici ispituju.<\/p>\n\n\n\n

“Vjerujemo da na\u0161a studija predstavlja prvu naturalisti\u010dku i longitudinalnu studiju koja prikuplja podatke o pravom kori\u0161tenju emotikona u tekstualnim porukama ‘u stvarnosti'”, rekao je Philip Kortum, docent psihologije na sveu\u010dili\u0161tu Rice<\/em> i jedan od autora studije.<\/p>\n\n\n\n

Tekstualne su poruke postale jedan od najpopularnijih oblika komunikacije u dru\u0161tvu u svijetu.<\/p>\n\n\n\n

U ovoj studiji sa sveu\u010dili\u0161ta Rice<\/em>, emotikone je koristilo 100% ispitanika, ali ne \u010desto. Samo 4% od svih njihovih poslanih poruka sadr\u017ei jedan ili vi\u0161e emotikon. Drugi znanstvenici su do\u0161li do druk\u010dijih rezultata, ali to su studije koje se temelje na samo-izvje\u0161\u0107u korisnika o kori\u0161tenju emotikona<\/a>. Jedna od prednosti ovog terenskog istra\u017eivanja jest realan uvid u stvarnu istinu o tome \u0161to se zapravo doga\u0111a i \u0161to korisnici stvarno rade.<\/p>\n\n\n\n

“Tekstualne poruke ne zahtijevaju toliko dru\u0161tveno-emocionalnih konteksta kao druga sredstva neverbalne komunikacije”, kazao je Kortum. “To bi moglo biti zbog jednostavnosti i kratko\u0107e komuniciranja putem poruka, koje uklanjaju neke od pritisaka \u0161to se javljaju u drugim vrstama komuniciranja na daljinu, poput elektronske po\u0161te ili blogova.”<\/p>\n\n\n\n

Studija je tako\u0111er potvrdila prethodna istra\u017eivanja da su \u017eene emocionalno izra\u017eajnije u neverbalnoj komunikaciji. Me\u0111utim, u ovom istra\u017eivanju autori su otkrili da, premda \u017eene koriste emotikone vi\u0161e od mu\u0161karaca, mu\u0161karci koriste \u0161iru paletu emotikona kako bi se izrazili.<\/p>\n\n\n\n

Ispitanici u studiji na sveu\u010dili\u0161tu Rice<\/em> koristili su \u0161iroku paletu emotikona u svojim tekstualnim porukama. Kori\u0161tena su 74 razli\u010dita emotikona, ali glavna tri emotikona – sretan, tu\u017ean i vrlo sretan – \u010dine 70 % od ukupnog broja emotikona poslanih od strane ispitanika.<\/p>\n\n\n\n

Kortum i suautori istaknuli su da njihova studija daje uvid u slo\u017eenu prirodu stvarne komunikacije. Izjavili su da bi bilo potrebno dodatno ispitivanje u okru\u017eenju stvarnog svijeta kako bi se razumjela kompleksnost ljudske komunikacije pomo\u0107u tehnologije.<\/p>\n\n\n\n

Suautori studije su Chad Tossell, Clayton Shepard, Ahmad Rahmati i Lin Zhong sa sveu\u010dili\u0161ta Rice<\/em>, te Laura Barg-Walkow s instituta Georgia Institute of Technology<\/em>. Rezultati studije su objavljeni u \u010dasopisu Computers in Human Behavior<\/em>.<\/p>\n\n\n\n

Prikupljeni podaci iz pametnih telefona obuhvatili su sve tekstualne poruke poslane i primljene s datumom, brojem rije\u010di i koli\u010dinom i vrstom kori\u0161tenih emotikona. Za\u0161tita privatnosti provedena je putem anonimnosti korisnika i prikrivanjem tekstualnog sadr\u017eaja.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Prema istra\u017eivanju s ameri\u010dkog sveu\u010dili\u0161ta Rice, \u017eene vjerojatno dva puta vi\u0161e od mu\u0161karaca koriste emotikone u tekstualnim porukama. Emotikoni su grafi\u010dki simboli koji se koriste interpunkcijskim znakovima i slovima kako bi predstavili izraze lica i prenijeli raspolo\u017eenje osobe, pomogle pri predo\u010davanju konteksta osobama koje tekstualno komuniciraju i obja\u0161njavaju poruku koja bi se ina\u010de mogla pogre\u0161no […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21067548,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16337],"tags":[19624,17002,23455,19417,23454],"class_list":["post-21009623","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvene-znanosti","tag-drustvene-mreze","tag-emocije","tag-poruke","tag-tehnologija","tag-tekstualne-poruke"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21009623","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21009623"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21009623\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21067549,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21009623\/revisions\/21067549"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21067548"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21009623"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21009623"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21009623"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}